Vojna obveza od građana koji zadovoljavaju propisane uvjete zahtijeva službu u vojsci tijekom određenog razdoblja, obično po dostizanju određene dobi. Dok neke zemlje smatraju da je neophodna za nacionalnu obranu i poticanje domoljublja, druge je kritiziraju zbog kršenja osobnih sloboda, nametanja nepotrebnih ekonomskih troškova i remećenja tržišta rada. Vojni rok sad ponovno kuca na vrata zapadnog Balkana.
Formalne korake u pravcu ponovnog uvođenja vojne obveze su dosad poduzeli politički vođe Srbije i Hrvatske. Te su se dvije države prve u Adria regiji odlučile u donekle izmijenjenom obliku vratiti vojni rok za građane. I u Beogradu i u Zagrebu razmatra se razdoblje vojnog roka u trajanju od tri mjeseca, što je relativno kratka obveza, dok nije jasno koliki će broj mladića uopće biti novačen i hoće li im se morati pridružiti i djevojke. Iako je ta tema na tapeti godinama, budući da je popularna u konzervativnim političkim krugovima, ovaj će put izgleda biti i ostvarena, vjerojatno početkom iduće godine. Aktualna ruska invazija na Ukrajinu potiče trend povećanih sigurnosnih izdataka na čitavom europskom kontinentu.
Generalštab Vojske Srbije je odmah nakon Nove godine prvi u regiji obavijestio o pokretanju službene inicijative za uvođenje vojnog roka, premda ne možemo tvrditi da je to bilo zbog straha od ruske invazije. Stoga ostaje otvoreno pitanje koji su istinski motivi za takvu odluku. Službeno objašnjenje Generalštaba glasi da je to "radi podizanja obrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz pomlađivanje i unaprjeđenje popune i obučenosti aktivnog i rezervnog sastava".
Čitaj više
Plenković zaziva uvođenje vojnog roka, plaši ga sigurnosno okruženje
"Nije ova tema došla jer je to nečiji hir nego gledamo što se zbiva oko nas", ističe Plenković.
13.02.2024
Vidmarović: Na pragu smo III. svjetskog rata
''Atomsko oružje, goleme razorne snage, drži svijet na okupu'', kazao je Đuro Vidmarović, bivši veleposlanik u Kijevu.
29.01.2024
Danci razmišljaju o obveznom vojnom roku za žene
Taj potez Danskoj može pomoći ispuniti vlastite zahtjeve prema članstvu u NATO-u.
26.01.2023
Europska komisija izdvojila 1,2 milijarde eura za fond za obranu
Sredstva su dodijeljena za zajedničke istraživačke i razvojne projekte u području obrane za 2023.
30.03.2023
Vlada Republike Hrvatske nije dugo oklijevala kako bi pošla stopama srbijanskih vojnih službenika te je 22. siječnja ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved najavio razmatranje uvođenja vojne obveze: "Sigurnosna platforma u cijelom se svijetu u protekle dvije godine izrazito izmijenila. Sagledavamo u kojem smjeru će se to odvijati." Vojni rok je u Srbiji ukinut 2011. godine, dok je Hrvatska to učinila 2008. godine.
Nijedna druga država zapadnog Balkana trenutačno ne namjerava vratiti obvezni vojni rok. Prva je tu građansku obvezu ukinula Slovenija, prije već više od dva desetljeća 2003. godine. Crna Gora je vojni rok ukinula nakon neovisnosti 2006. godine, kad i Sjeverna Makedonija, a zatim ih je 2007. godine slijedila Bosna i Hercegovina, te nakon proglašenja neovisnosti 2008. i Kosovo. Od preostalih balkanskih država, Albanija, Bugarska i Rumunjska također nemaju obvezu služenja vojnog roka, dok izuzetak na čitavom Balkanu predstavljaju Grčka i Turska. Iako su obje članice NATO-a, tijekom čitave su povijesti imale napete odnose, što je glavni razlog grčkog zahtjeva za vojnom obukom njezinih građana.
Iz pogleda kolektivne sigurnosti, Srbija je jedina balkanska država koja je u svojim službenim dokumentima deklarirana kao vojno neutralna, što također znači da jedina u okruženju, izuzev Bosne i Hercegovine te Kosova, nije članica NATO-a. Preostale zapadnobalkanske države uživaju zaštitu tog trenutačno jedinog zaista funkcionalnog međunarodnog vojnog saveza. Slijedom te logike, možemo primijetiti da i druge europske vojno neutralne države, poput Austrije ili Švicarske, u svom zakonodavstvu također imaju obvezu služenja vojske. Međutim, nijedna od tih država nije 1990-ih proživjela razorne ratove koji bi ih unazadili.
Druge europske zemlje s obveznim vojnim rokom, poput Litve, Latvije, Estonije, Finske i Norveške, a zbog svojih baltičkih otoka u manjoj mjeri i Danske te Švedske, ne mogu ga ukinuti jer se na njihovim granicama mahom nalazi ekspanzionistička Rusija koja je totalnim ratom protiv Ukrajine jasno obznanila svoje namjere. Upravo je ovih dana Švedska i službeno postala 32. članica NATO-a. Specifična je u tom pogledu Moldavija, službeno neutralna zemlja s obveznim vojnim rokom koja je 1990-ih proživjela razoran građanski rat te na čijim je granicama, u uglavnom nepriznatom Pridnjestrovlju, ostala ruska vojska.
Samo je po sebi jasno kako je glavni argument za vojni rok očuvanje nacionalne sigurnosti, stoga je razumljivo da ga države koje graniče s Rusijom upravo zbog toga uvode. No nije sasvim razumljivo zašto bi tu obvezu ponovno uvele države Adria regije.
Depositphotos
Prvi ovdašnji ministar obrane koji se odlučno izjasnio protiv uvođenja vojne obveze bio je Slovenac Marjan Šarec. "U Sloveniji ne razmišljamo o uvođenju obveznog služenja vojnog roka", izjavio je u veljači ove godine. Dakle, slovensko političko rukovodstvo ne osjeća istu razinu ugroženosti kakvu naizgled osjećaju ono srpsko ili hrvatsko.
Srbija je već nekoliko puta prethodnih godina podizala stupanj borbene pripravnosti svojih oružanih snaga te ih raspoređivala uz administrativnu granicu s Kosovom, dok je State Department, američko ministarstvo vanjskih poslova, Beogradu 29. rujna 2023. godine javno i alarmantno uputio zahtjev za povlačenjem trupa s granice s Kosovom. Srbijanske vlasti za širok spektar političkih objašnjena kao glavni argument nedvojbeno koriste Kosovo, pa bi mogle i u ovom slučaju.
Hrvatski odgovor uslijedio je nedugo nakon srbijanskog, ali je bio logičan jer vlasti u Beogradu ne propuštaju priliku za kritiku svojih pandana u Zagrebu, koji im pak ne ostaju dužni. Logičan je stoga slijed događaja da Hrvatska uvede vojni rok, ako je to učinila prema njoj i ne baš prijateljski nastrojena Srbija.
Ipak, ne treba misliti da uvođenje vojnog roka podrazumijeva izbijanje ratnih sukoba u Adria regiji. Za to nema uvjeta dok je god NATO-ova zaštita garantirana. Razlog za uvođenje vojnog roka može biti daleko jednostavniji i manje uzbudljiv – loše stanje unutar vojnog sustava balkanskih država.
Depositphotos
Prema službenim podacima, dobrovoljni vojni rok u Hrvatskoj je od 2008. godine do danas uspješno završilo 9519 muškaraca i 1603 žene. U Srbiji je broj vojnika koji dobrovoljno služe vojsku na razini od oko 1,2 tisuće novaka godišnje, dok im vojni rok traje šest mjeseci, tri puta duže nego u Hrvatskoj. Srbijanski dobrovoljci kompenzirani su s oko 400 eura, dok je u Hrvatskoj taj izdatak 700 eura.
Vojni stručnjaci suglasni su da objema vojskama za nesmetano funkcioniranje jednostavno nedostaje ljudstva, a u Srbiji, prema podacima tamošnjeg Vojnog sindikata, profesionalnu vojsku napušta tisuće mladića i djevojaka. Obvezni vojni rok popunio bi prazna mjesta uz minimalnu novčanu kompenzaciju.
I hrvatska i srbijanska vojska imaju probleme sa zapuštenom vojnom infrastrukturom, ali uopće nije neophodno obnoviti svaku staru vojarnu ili vježbalište. Ulaganja u vojnu infrastrukturu ovisit će o broju novaka, a ni Srbija ni Hrvatska nemaju potrebu da svake godine novače sve dostupne vojne obveznike. Potrebe vojske mogu se zadovoljiti i svega četvrtinom dostupnih obveznika, i to čak i ako se u obzir uzmu samo mladići, a ne i djevojke.
Možemo zaključiti da vojni rok nije u toj mjeri povezan s domoljubljem, pa čak ni s agresivnim namjerama država Adria regije, već je prije svega iznuđen lošim stanjem u vojsci u kojoj malo koji mladić ili djevojka vide svoju karijernu budućnost. U prilog toj tvrdnji ide i predloženi kratak rok vojne službe, koji i nije toliko namijenjen stvaranju borbene sile, koliko sakupljanju besplatne radne snage za održavanje umirućeg vojnog sustava. Vojni je rok zapravo jeftiniji način financiranja vojnog sustava, svakako pristupačniji od drastičnog povećanja vojnih izdataka neophodnih da profesionalna vojska dostigne potrebnu razinu učinkovitosti i uopće postane privlačno mjesto zaposlenja.
.webp){kind=icon}
