S oko 14 milijardi eura uloženih u posljednjih pet godina, Kina, jedna od najvećih gospodarskih sila na svijetu, želi biti važan igrač na kojeg će se ubuduće računati u Adria regiji. Međutim, njezino gospodarstvo usporava. Kako će to utjecati na investicijske aktivnosti u regiji?
Da na kineska ulaganja treba računati i ubuduće, pokazuje i u rujnu potpisan memorandum o novom investicijskom ciklusu kineske kompanije Zijin Mining Group u srpski rudnik bakra u Boru, teškom čak 3,5 milijardi eura u sljedećih deset godina. S 12 milijardi eura kineskih investicija Srbija je već uvjerljivi lider u regiji, no pitanje je hoće li se, s obzirom na količinu ulaganja, kineski utjecaj zaustaviti na gospodarskim interesima.
Tko su najveći kineski investitori i u koje projekte najviše ulažu? Ulaganja dviju sestrinskih kompanija, Zijin Copper i Zijin Mining, u RTB Bor procjenjuju se na oko dvije milijarde eura i dosad su najveća kineska ulaganja u Srbiji i regiji. Pelješki most, iako najpoznatiji kineski pothvat u Hrvatskoj, nije najveća kineska investicija u toj državi, već je to vjetroelektrana Senj koju gradi kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation. Procijenjena vrijednost radova je najmanje 200 milijuna eura. Ulaganje u obnovljive izvore energije vrijedno pola milijarde eura u Bosni i Hercegovini trebalo bi se realizirati izgradnjom solarnog parka tvrtke Solbus Livno. To bi trebala biti najveća kineska investicija u toj zemlji dosad, a u izgradnji će sudjelovati kineska tvrtka Hareon Solar Technology China.
Preuzimanje Gorenja, vrijedno gotovo 300 milijuna eura, najveća je kineska investicija u Sloveniji u kojoj je Hisense kupio tog proizvođača bijele tehnike i elektronike. Vrijedno je napomenuti da je 2017. kineski Zhejiang Jinke Entertainment Culture kupio Outfit7 koji se bavi razvojem zabavnih aplikacija. Vrijednost kupnje tada je iznosila milijardu dolara.
U Sjevernoj Makedoniji najveća kineska investicija odvijala se kroz sudjelovanje državne tvrtke Sinohydro u izgradnji dvije dionice autoceste vrijedne nešto manje od 800 milijuna eura.
Kako će usporavanje gospodarstva jedne od najvećih svjetskih gospodarskih sila utjecati na investicijske aktivnosti u regiji?
Komunistička partija Kine, pod vodstvom autoritarnog Xi Jinpinga, ambiciozno predviđa udvostručenje kineskog BDP-a, što bi zemlji omogućilo da ostvari tzv. vjekovne stranačke ciljeve. Gospodarski prosperitet je alat kojim azijski div pokušava potkopati nadmoć Sjedinjenih Država i postati supersila. Ključni dio ove strategije su ulaganja u inozemstvu, poput ulaganja u infrastrukturu u zemljama zapadnog Balkana.
Provjerili smo prisutnost Kineza i njihova ulaganja u pojedinim zemljama regije.
HRVATSKA: Sporni podaci o međunarodnoj suradnji
Globalna rasprava o kineskom gospodarskom posrnuću sve je intenzivnija, iako očekivani rast tog posrnuća od oko pet posto daleko nadmašuje konkurenciju. Dok jedni analitičari tvrde da su nas naprosto razmazili dvoznamenkastim stopama rasta BDP-a zadnjih desetljeća, drugi smatraju kako im predstoji ozbiljno gospodarsko zagledanje i obračun s prezaduženošću.
Svaka iole precizna analiza ovisi o egzaktnim brojkama, a one su sporne čak i kada je riječ o kontekstu odnosa Hrvatske i Kine koji su na globalnoj razini u rangu statističke pogreške.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje obrađuje Hrvatska gospodarska komora (HGK), vanjskotrgovinska razmjena Kine i Hrvatske lani je iznosila 1,53 milijarde dolara, od čega je na hrvatski izvoz otpadalo samo 91,1 milijun dolara.
S druge strane, kinesko veleposlanstvo u Hrvatskoj poslalo nam je podatak da robna razmjena dviju zemalja iznosi 2,4 milijarde dolara, od čega hrvatski izvoz u Kinu iznosi 160 milijuna dolara.
Dakle, razlika je nevjerojatnih 900 milijuna dolara, a ne možemo baš pripisati toliku razliku različitim metodama mjerenja ili računovodstva.
Prema kineskoj carinskoj statistici, obujam bilateralne trgovine između Kine i Hrvatske porastao je 60 puta od hrvatskog osamostaljenja, odnosno za 57,1 posto od 2018. do 2022. godine. Prema DZS-u, u tom je razdoblju trgovinska bilanca porasla nešto više od 51 posto.
Ako je vjerovati brojkama Hrvatske narodne banke (HNB), Kina je na 31. mjestu po izravnim ulaganjima u Hrvatsku. Kineska izravna ulaganja od 1993. do početka travnja 2023. kumulativno su iznosila oko 164 milijuna eura, a većina je ostvarena od 2017. nadalje.
Početkom travnja 2017. kineska kompanija Camel Group uložila je 30 milijuna eura u Rimac automobile, točnije 27 milijuna eura u Rimac automobile i tri milijuna eura u Greyp bicikle. U kineskom gradu Xiangyang počeli su graditi tvornicu pogonskih sustava za električne automobile, uz ostale motore i invertere.
Sada opet dolazimo do matematičkih problema. Naime, u prosincu 2021. godine puštena je u probni rad Vjetroelektrana Senj, što je najznačajnija kineska investicija u Hrvatskoj. Vjetroelektranu je izgradila kineska državna tvrtka Norinco International Cooperation, odnosno njihova hrvatska podružnica koja je većinski vlasnik senjske tvrtke Energija Projekt. Riječ je o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj koju je službeno otvorio premijer Andrej Plenković, a mediji su tada investiciju procjenjivali na oko 200 milijuna eura, dok se na službenoj stranici HDZ-a, Plenkovićeve matične stranke, navodi 230 milijuna eura.
Drugim riječima, samo to jedno ulaganje uvelike premašuje iznos ukupnih kineskih ulaganja u Hrvatsku od 1991. godine koji pokazuju statistike HNB-a.
Istodobno s otvaranjem vjetroparka upitne vrijednosti, krajem 2021. proradila je tvornica austrijskog FACC-a u Jakovlju. Proizvodi svjetlosne komponente za unutrašnjost kabina poslovnih i putničkih zrakoplova, a FACC je u većinskom vlasništvu kineske tvrtke Aviation Industry Corporation of China (AVIC).
Naravno, Kinezi su u Hrvatskoj najpoznatiji kao graditelji Pelješkog mosta, no ondje je njihova tvrtka China Road and Bridge Corporation bila samo izvođač radova koje je velikim dijelom financirala Europska unija (EU).
Šaravanja: Kina je globalni rekorder po ulaganjima
Zanimalo nas je ima li temelja za pesimistične analize kineskog gospodarstva koje provode svjetski stručnjaci ili je riječ o pretjerivanju potaknutom političkim igrama i preferencijama.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja ističe da se kineski model rasta temelji na investicijama čiji je udio veći od 40 posto BDP-a, što je daleko iznad udjela ulaganja u bilo kojoj drugoj ekonomiji u svijetu.
"Zapravo, kinesko gospodarstvo već više od 10 godina karakterizira pretjerana količina ulaganja, zbog čega je omjer duga i BDP-a rekordno visok za gospodarstvo u ovoj fazi razvoja. Naime, kada bi sva ta ulaganja bila ekonomski opravdana, ostvarila bi povrate, odnosno još brži gospodarski rast. Drugim riječima, udio zaduženosti u BDP-u ne bi rastao, nego bi padao ili ostao isti da su sva ta ulaganja bila ekonomski opravdana", objašnjava Šaravanja.
Kao najočitiji primjer navodi sektor nekretnina, gdje se najveće i najvažnije tvrtke suočavaju sa stečajevima i kašnjenjima u isplati glavnice i kamata na izdane obveznice.
Naglašava da je istovremeno udio osobne potrošnje u BDP-u vrlo nizak (38 posto), a udio izvoza u BDP-u je tijekom pandemije porastao.
Izazov za nositelje ekonomske politike u Kini, koji su svjesni neravnoteže u gospodarstvu, jest kako povećati udio osobne potrošnje u BDP-u, a smanjiti udio investicija i izvoza. Koliko to može biti teško vidimo na primjeru Japana koji se od početka devedesetih bavi prilagodbom prezaduženog i preinvestiranog gospodarstva. Kinu sigurno čeka određeno razdoblje vrlo sporog gospodarskog rasta, koje će trajati sve dok se razina duga ne spusti na održive razine, rekao je Šaravanja za Bloomberg Businessweek Adriju.
Kaže da sve to znači kako ne očekuje nikakvu financijsku krizu u Kini s popratnim posljedicama jer kineske vlasti imaju dovoljno sredstava za sanaciju domaćeg financijskog sektora, koji je već vrlo reguliran i izoliran od svijeta.
Iako na prvu zvuči nelogično, pojašnjava da ne treba očekivati značajan pad investicijske aktivnosti u kratkom roku, jer su se upravo investicije, uz razvoj izvoznih kapaciteta, pokazale kao uspješna politika u Kini u proteklih 40 godina.
"Taj uspjeh stvorio je utjecajne interesne skupine, pa će biti vrlo teško provoditi politike koje povećavaju udio osobne potrošnje u gospodarstvu na štetu proizvođača i izvoznika. Zato smo u protekloj godini svjedočili nizu politika koje zapravo idu naruku industriji i izvoznicima", zaključuje Šaravanja u svojoj analizi.
Osim toga, nije nas iznenadilo što kineski veleposlanik u Hrvatskoj Qi Qianjin smatra da situacija nije tako crna kakvom se prikazuje na Zapadu. U prilog tome idu i brojke o rastu BDP-a od 5,5 posto na godišnjoj razini, što je znatno više od lanjskih tri posto.
"Ispred SAD-a smo više od tri postotna boda i vodeći smo među najvećim svjetskim gospodarstvima. Nastavljen je rast stranih ulaganja, izravna nefinancijska ulaganja iznosila su 62,29 milijardi dolara, što je porast od 14,8 posto na godišnjoj razini", objašnjava Qi Qianjin i dodaje da je proces oporavka kineskog gospodarstva mukotrpan, s usponima i padovima.
Ističe da su svjesni problema i da se s njima suočavaju. Poručuje i da su temelji gospodarstva, na kojima su zadnjih desetljeća rasli dvoznamenkasto, i dalje tu te da su i dalje zdravi.
Što se tiče ulaganja u Hrvatsku i regiju, naglasio je kako u sklopu 10. obljetnice inicijative 'Jedan pojas, jedan put' žele povećati ulaganja i suradnju. Kao glavna područja zajedničkog interesa izdvojio je infrastrukturu, a poseban naglasak stavio je na obnovljive izvore energije, električna vozila i baterije.
SRBIJA: Kina prelazi s teške industrije na zelenu energiju
Kina je postala značajan investitor, vanjskotrgovinski partner i graditelj puteva i željeznica u Srbiji, a procjenjuje se da sve kineske investicije dosežu 13,43 milijarde dolara (oko 12,2 milijarde eura). Nema sumnje da su kineske investicije u Srbiji najveće u regiji, za što su bile ključne dvije stvari.
"Prvi je bila spremnost Srbije na suradnju s Kinom i na tome se aktivno radilo na svim poljima. Drugi je kinesko prepoznavanje mjesta i uloge Srbije na Balkanu, kao i procjena njezinih potencijala i načina suradnje s njom", rekla je za Bloomberg Businessweek Adria Katarina Zakić, znanstvena suradnica i voditeljica Centra za studije 'Jedan pojas, jedan put' na Institutu za međunarodnu politiku i gospodarstvo u Beogradu.
"Svim zemljama članicama inicijative 'Jedan pojas, jedan put' i članicama platforme 'Suradnja između Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe' (Suradnja Kina-SIEE), Kina je ostavila mogućnost kandidiranja projekata na kojima žele surađivati, bez obzira na to o kojoj se djelatnosti radi, a samim državama bilo je prepušteno da odluče gdje su im investicije najpotrebnije", kaže Zakić.
Srbija je trebala graditi prometnu infrastrukturu, jačati energetski sektor, privatizirati društvena poduzeća i jačati industrijski sektor, pa je surađivala upravo na tim područjima.
"Zemlje u regiji, od kojih su neke imale vrlo slične potrebe kao i Srbija, nisu željele uspostaviti ovakav oblik suradnje, a razlozi su bili prije svega političke, a zatim i ekonomske prirode", smatra Zakić.
Prema američkoj bazi podataka China Global Investment Tracker Kina je od siječnja 2018. do lipnja 2023. investirala u Srbiju, ili je angažirana za rad na projektima, 13,43 milijardi dolara. Katarina Zakić upozorava kako je u ovoj bazi zabilježeno da je u vidu investicija plasirano 3,46 milijardi dolara, ali moramo dodati da to nije pravi iznos investicija, jer u bazi nema evidentiranih projekata manjih od 100 milijuna dolara, kojih je u Srbiji u posljednje vrijeme bilo dosta.
Infrastrukturni projekti vrijedni 10 milijardi dolara
Vrijednost infrastrukturnih projekata na kojima rade kineske tvrtke iznosi 9,97 milijardi dolara. Kinezi u Srbiji grade autoceste, pruge, mostove, energetske i druge infrastrukturne objekte, kao i tvornice, a ugovorena je i izgradnja velikog industrijsko-tehnološkog centra u Borči, predgrađu Beograda, gdje bi Huawei trebao otvoriti razvojni centar.
U okviru infrastrukturnih projekata jedan dio projekata - željeznica i dio autocesta - financiran je iz kineskih kredita, kaže Zakić, a dio je financirala Srbija - oko četiri milijarde dolara. Takve projekte kao što su "Čista Srbija" i pojedine dionice autocesta financirala je Srbija vlastitim sredstvima i kreditima drugih institucija, a na tim projektima rade kineske tvrtke.
Izgradnja mosta Zemun - Borča, autoceste i izgradnja pruge Beograd - Budimpešta jasno pokazuju namjeru izgradnje jedinstvenog transportnog sustava kako bi se roba iz Kine mogla transportirati iz grčke luke Pirej u srednju Europu.
Među najvažnijim infrastrukturnim projektima na kojima su radile kineske tvrtke bile su dvije dionice autoceste "Miloš Veliki", koja povezuje Beograd sa zapadnom Srbijom, a planirano je da kineske tvrtke izgrade i nastavak autoceste od Požege do Crne Gore. Važni su projekti brza pruga Beograd – Budimpešta - dvije dionice: Beograd – Stara Pazova i Novi Sad – Subotica, obilaznice oko Beograda, Fruškogorski koridor, obilaznica oko Užica, toplovod između Obrenovca i Novog Beograda, most kod Borče.
Kina bilježi najbrži gospodarski rast na globalnoj razini, no istodobno je prate kritike zbog niske transparentnosti njezinih ulaganja, posebice izvan njezinih granica. To je glavni razlog zašto na Zapadu, koji njeguje tradiciju poštivanja pravila igre radi zaštite svih sudionika tržišne utakmice, kineska prisutnost izaziva potrebu za pojačanim oprezom.
Europska unija nije blagonaklono gledala na zajedničku izgradnju brze pruge Beograd – Budimpešta između Mađarske, Srbije i Kine, odnosno tražila je da Mađarska, kao članica EU, raspiše natječaj za izvođača radova. Zanimljivo je, međutim, da kineske i europske tvrtke surađuju na izgradnji obnovljivih izvora energije, konkretno vjetroelektrana, i grade ih zajedno, što je jedinstven slučaj.
Bruxelles i Washington na prodor Kine u ovaj dio svijeta, u države koje su na putu prema EU-u, pa tako i u Srbiju, gledaju s rezervom, a strah od značajnog približavanja ozbiljnog konkurenta posljednjih je godina pretočen u upozoranja na prljave tehnologije, iskorištavanje jeftine radne snage i nedovoljno transparentne natječaje.
Inicijativa "Jedan pojas, jedan put" ipak je stigla do Europe. U toj inicijativi trenutačno sudjeluje, ili je za nju zainteresirano 67 zemalja, među kojima je i Srbija. Neodgovoreno je pitanje kako je Srbija, odnosno njezin predsjednik Aleksandar Vučić, uspjela osigurati da Kina s njom ugovori najviše projekata u regiji od ukupno trilijun (tisuću milijardi) dolara planiranih investicija u okviru inicijative.
Iako je od 2016. uglavnom ulagala u tešku industriju, poput Željezare u Smederevu i rudnika u Boru, za što je pretrpjela najviše kritika zbog zagađenja okoliša, Kina je trenutačno u Srbiji zainteresirana za razvoj obnovljivih izvora energije.
Zijin je kupio RTB Bor 2018. godine za 350 milijuna dolara i obvezao se da će ukupna investicija iznositi 1,2 milijarde dolara. Budući da je ta tvrtka kasnije kupila pravo na eksploataciju bakra i zlata u rudniku Čukaru Peki, ulaganja dviju sestrinskih tvrtki, Zijin Coopera i Zijin Mininga, iznose ukupno oko dvije milijarde dolara. Dvije godine prije toga kineska tvrtka Heestil - danas HBIS - kupila je željezaru u Smederevu za 46 milijuna eura od države, koja ju je prethodno za jedan dolar kupila od američkog US Steela. Ugovorene investicije bile su 300 milijuna eura. Tako je Kina postala strateški investitor kada je u pitanju rudarski sektor, prvenstveno metala, i zato je njezin značaj izuzetno velik.
Navedene tvrtke postale su najveći srpski izvoznici. Izvoz Zijin Mininga lani je iznosio 769 milijuna eura, HBIS grupe 679 milijuna eura, a Zijin Bor Coopera 676 milijuna eura.
Kinezi su u posljednje vrijeme pomaknuli fokus s teške industrije, koji je bio karakterističan za početak prodora na srpsko tržište, na izgradnju vjetroparkova Maestrale Ring i Vetrozelena te Agrosolar parka. Od prošle godine ima najava, a ove godine i niz potpisanih ugovora, o sudjelovanju kineskih tvrtki sa srpskim i europskim tvrtkama u nizu projekata iz područja zelene energije.
Što se energetike tiče, dosad je najveći projekt modernizacija termoelektrane Kostolac i proširenje rudnika Drmno u vrijednosti od oko 600 milijuna eura. Suradnja s Elektroprivredom Srbije (EPS) nastavljena je izgradnjom postrojenja za odsumporavanje u TENT-u, najskupljeg projekta EPS-a u zaštiti okoliša vrijednog 165 milijuna eura, a okrunjena je u ožujku 2020. godine ugovorom o završetku izgradnje termoelektrane Kolubara B, projektu procijenjenom na 385 milijuna eura.
Posljednjih godina proširio se raspon kineskih ulaganja, a povećao se i broj privatnih kineskih tvrtki koje ulažu u Srbiju. Kinezi su 2017. otvorili Bank of China u Beogradu, koja je u vlasništvu kineske države.
Kina lani dostigla EU po ulaganjima
Ulaganja iz Kine posljednjih godina značajno rastu. Ako npr. pogledamo samo priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) u 2022. godini, možemo uočiti gotovo identičan priljev iz Kine kao i iz EU-a, što najbolje govori o veličini kineskog kapitala u Srbiji.
U razdoblju od 2016. godine, kada je došlo do ubrzanja ulaganja Kine u Srbiju, zaključno s prvim kvartalom 2023. godine, ukupna vrijednost izravnih ulaganja iz Kine u Srbiju dosegnula je 4,1 milijardu eura. U petogodišnjem razdoblju, od 2018. do 2022., investicije iz Kine iznosile su 3,6 milijardi eura, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).
Važno je istaknuti da od 2016. godine investicije iz Kine ubrzano rastu te da je od 2016. do ožujka 2023. oko 95 posto svih investicija u Srbiju bilo iz Kine.
"Gotovo petina izravnih stranih ulaganja (FDI) u razdoblju od 2018. do 2022. dolazi iz Kine, s obzirom na to da je njihov udio u ukupnim FDI iznosio 19 posto, a Kina je svake godine bila među pet najvažnijih investitora", navode iz NBS-a za Bloomberg Businessweek Adria.
Prema trenutačno dostupnim službenim podacima za prva tri mjeseca tekuće godine investicije iz Kine u prvom tromjesečju 2023. iznosile su 112 milijuna eura, no na temelju preliminarnih podataka za drugi kvartal može se očekivati da će Kina i ove godine biti jedna od najvažnijih investitora u Srbiji. No u prvom kvartalu ove godine priljev investicija iz zemalja EU-a bio je 530 milijuna eura.
Kada je riječ o sektorskoj strukturi izravnih stranih ulaganja iz Kine, najveći priljevi zabilježeni su u prerađivačkoj industriji - najviše u proizvodnji autodijelova i proizvodnji osnovnih metala, rudarstvu - prvenstveno eksploataciji ruda, građevinarstvu i financijskom sektoru.
Veliki priljev izravnih stranih ulaganja iz Kine posljednjih godina značajno je pridonio povećanju izvoza u Kinu, koji je u 2022. premašio 1,1 milijardu eura. S druge strane, ukupan uvoz iz Kine u istoj godini dostigao je 4,7 milijardi eura, čime se Kina svrstala na prvo mjesto najvažnijih uvoznih partnera Srbije (pretekavši Njemačku).
Nikola Ranković, suradnik Centra za strateške analize Privredne komore Srbije, kaže kako bi najavljeni Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje trebao Srbiji donijeti veće izvozne šanse i nove izvozne mogućnosti, čime bi veći broj proizvoda, usprkos velikoj geografskoj udaljenosti i specifičnostima koje nosi daljinski transport, mogao pronaći krajnje kupce u toj azijskoj zemlji. Napominje da je Kina također glavno uvozno tržište za mnoge europske zemlje, uključujući Njemačku.
Tomislav Momirović, ministar unutarnje i vanjske trgovine Srbije, kaže za Bloomberg Businessweek Adriju da je Kina među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima Srbije te da je u 2022. bila njezin drugi vanjskotrgovinski partner nakon Njemačke. Od 2018. do 2022. vrijednost ukupne trgovine s Kinom porasla je 2,7 puta.
Srbija je zainteresirana za povećanje robne razmjene u narednim godinama, kao i za diversifikaciju njezine strukture kroz aktivnije povezivanje poslovnih subjekata dviju zemalja u sektorima koje obje smatraju perspektivnim, a to su digitalna ekonomija, IT, infrastruktura, poljoprivreda, građevinarstvo, energetika (zelena energija) i turizam.
"Podsjetio bih da je prije deset godina naš izvoz u Kinu iznosio šest milijuna dolara, a prošle godine 1,3 milijarde dolara, što potvrđuje činjenicu da smo zajedničkim snagama postigli velik uspjeh i podigli naše gospodarske odnose na značajno višu razinu. Očekujemo da će naš izvoz, kada sporazum o slobodnoj trgovini stupi na snagu, premašiti iznos od dvije milijarde dolara, što će biti pravi uspjeh. Naše kompanije će dobiti nove šanse na kineskom tržištu, a kineske će kompanije postići još veće uspjehe u Srbiji i Europi", kaže Momirović.
Kina ide ka recesiji?
"Iako kinesko gospodarstvo ima i sustavne i stalne probleme, mislim da kinesko gospodarstvo još uvijek nije blizu recesije.“ Primjetno je, međutim, da Kina od 2018. do 2019., a posebno od početka pandemije, opreznije bira projekte u koje će ulagati, bez obzira na to radi li se o kreditima ili investicijama. U tom smislu, u pojedinim regijama kao što su Azija, Bliski istok i Latinska Amerika, Kina prednjači u ulaganjima, dok ih u drugim regijama smanjuju", kaže Zakić.
Smatra da srednjoročno gledano to neće predstavljati problem za Srbiju i njezinu suradnju s Kinom, pod uvjetom da se zadrži trenutačna ekonomska situacija i u Kini i u svijetu, jer bi novi ekonomski šok kao što su bili epidemija COVID-a i sukobi u Ukrajini značajno ugrozio funkcioniranje svjetskog tržišta.
Ranković, pak, kaže da kinesko gospodarstvo posljednjih mjeseci usporava, što značajno utječe na stanje na globalnom tržištu, pa su kineski dužnosnici trenutačno suočeni s velikim brojem strateških problema koje moraju rješavati.
Kad je Srbija u pitanju, sam izbor sektora u koji će se investirati pokazuje da Kina razmišlja strateški, odnosno dugoročno. Naravno, ne treba isključiti mogućnost da će globalni rizici natjerati Kinu na određene promjene u ekonomskoj politici, ali iz ugla Srbije to ne treba tako promatrati. Tome u prilog ide i najavljeni Sporazum o slobodnoj trgovini koji je u pripremi, kao i činjenica da se kineska ulaganja u Srbiji posljednjih godina značajno povećavaju.
"Ako pogledamo priljev izravnih stranih ulaganja u prvom kvartalu ove godine, ne vidimo veće probleme tog tipa, iako je uzorak mali. Osim toga, kompanije s većinskim kineskim kapitalom u Republici Srbiji zapošljavaju više od 23 tisuće radnika, što je još jedan pokazatelj utjecaja Kine, u ovom slučaju, na tržište rada u Srbiji", kaže Ranković.
Investicijski forum "Jedna Kina, jedna Srbija" održan je 9. rujna 2023. | MRE
Ističe da SAD već nekoliko godina praktički sabotira kinesko gospodarstvo, s obzirom na carine na uvoz određenih sirovina u 2019., potičući svoje gospodarstvenike i gospodarstvenike političkih saveznika da smanje ovisnost o kineskim dobavljačima. Potiče se preseljenje proizvodnje iz Kine u Indiju itd. Međutim, ovisnost EU-a o trgovini s Kinom daleko je veća nego kad je riječ o energentima iz Rusije.
Na pitanje koji su izazovi u suradnji s Kinom, Zakić kaže da su prevladane prve nepoznanice i trvenja u načinu pregovaranja, donošenju odluka i provedbi ugovora s obzirom na to da Srbija više od deset godina intenzivno surađuje s kineskim državnim tvrtkama i raznim državnim tijelima i institucijama, ali smatra kako uvijek može bolje.
Najviše problema u suradnji upravo je na terenu, odnosno na primjeru samih tvrtki, tj. u suradnji kineskih menadžera sa srpskim menadžerima i radnicima. Tu do izražaja dolaze razlike u kulturama i načinima komunikacije i upravljanja, no to se može popraviti odgovarajućom edukacijom.
Osim toga, nekim kineskim tvrtkama usklađivanje sa standardima gradnje EU-a ili sustava rada, koje Srbija primjenjuje u skladu sa strategijom pristupanja EU-u, također je na početku poslovanja u Srbiji predstavljalo problem, no situacija se značajno popravila. Treba spomenuti još jedan izazov, a vezan je uz ekologiju i način rada tvrtki koje prirodom svojeg posla zagađuju okoliš. U Srbiji je posljednjih godina ojačala svijest o održivom razvoju i zaštiti okoliša te je potrebno da kineske kompanije, ali i sve druge, domaće i strane, posvete više pažnje ovom problemu.
"Dakle, izazovi su više na mikrorazini nego na makrorazini, jer je Srbija prošla sve faze suradnje koje Kina inače ima s nekom zemljom - od suradnje na državnoj razini, suradnje s kineskim državnim tvrtkama i na kraju s privatnim kineskim tvrtkama, tako da je dobar dio nepoznanica prevladan", kaže Zakić.
Bosna i Hercegovina: Kinezi ulažu preko kompanija iz EU-a
Bosna i Hercegovina nije izuzetak kada su u pitanju sektori za koje su investitori iz Kine zainteresirani u Adria regiji, pa se tako dominantna ulaganja odvijaju u sektorima energetike i transporta, dok je vanjskotrgovinska neravnoteža službenog Sarajeva izuzetno izražena.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH za razdoblje od 2018. do 2022. godine, uvoz iz Kine bio je vrijedan 1,54 milijarde eura (3,030 milijuna KM), dok je vrijednost izvoza bila neusporedivo manja - 86 milijuna eura (168 milijuna KM).
Izvoz je u prvih sedam mjeseci 2023. godine iznosio samo 7,9 milijuna eura (15,6 milijuna KM). Najviše su se izvozili drvo i proizvodi od drva, drveni ugljen, zatim proizvodi od željeza i čelika te vozila. Uvoz je, pak, iznosio 331 milijun eura (648 milijuna KM). U tom razdoblju, najviše je uvezeno električnih strojeva, opreme i njihovih dijelova. Slijede nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi te proizvodi od željeza i čelika.
Ekonomist i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) Admir Čavalić kaže da je Kina važan vanjskotrgovinski partner regije zapadnog Balkana, ali i važna zemlja u kontekstu investicija i izgradnja osnovne infrastrukture. Međutim, on u kontekstu usporavanja kineskog gospodarstva vidi dva rizika.
"Postoji značajna izloženost kineskom gospodarskom razvoju koja se ne može zanemariti. Postoje dvije vrste rizika - neizravni u kontekstu usporavanja globalne ekonomije, koji će imati posljedice na ekonomiju Zapadnog Balkana, i izravni - manje mogućnosti ulaganja, nedostatak potpore nekim ključnim infrastrukturnim projektima i slično", kaže Čavalić.
Prema njegovim riječima, ekonomisti prate trenutnu situaciju u Kini, koja je de facto, uz SAD, motor svjetskog gospodarstva. "Svima je u interesu da taj motor ne usporava."
Kinezi u BiH investiraju i indirektno
Iznosi registriranog kapitala iz Kine u Bosni i Hercegovini su skromni, a značajni projekti realiziraju se kroz suradnju partnera iz te zemlje s javnim ili privatnim tvrtkama u BiH (Ugovori o izgradnji i financiranju energetskih i infrastrukturnih projekata). Također, česta je pojava da velike kineske kompanije, kako bi proširile svoje poslovanje, u Bosni i Hercegovini registiraju poduzeća preko svojih kompanija iz Europe. Dakle, važnost ulaganja iz Kine vjerojatno je puno veća od službeno registriranih iznosa kapitala. Prema podacima koje je objavio Financial Times u 2018. godini, Bosna i Hercegovina je u samom vrhu ljestvice kineskih ulaganja u široj regiji.
Kina je u 2022. uložila ukupno 46 milijuna eura (89,5 milijuna KM, prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), što je značajan porast izravnih stranih ulaganja (FDI) iz Kine baš u prethodnoj godini, i to kroz povećanje ostalog kapitala. Iznos kineskih ulaganja, zaključno s prosincom 2022. godine, u Federaciji BiH evidentiran je u iznosu od 21,7 milijuna eura (4,5 milijuna KM), a u Republici Srpskoj 23,7 milijuna eura (46,5 milijuna KM).
Poticaj za širenje suradnje i povećanje investicija iz te dalekoistočne zemlje mogao bi doći i od Udruge kineskih poduzetnika u BiH, osnovane 2021. godine. Članice su neke od najvećih kineskih tvrtki koje pružaju rješenja i usluge u područjima kao što su energija i infrastruktura: China Energy Engineering Group, građevinska grupa Power Construction Corporation of China (POWERCHINA), tvrtka koja se fokusira na pružanje zdravstvenih usluga - China Sinopharm International Cooperation, tvrtka koja se bavi pružanjem integriranog rješenja za globalnu energiju, transport, zaštitu okoliša - Dongfang Electric Corporation (DEC), kao i tvrtka koja je vodeći dobavljač ICT infrastrukture i pametnih uređaja - Huawei Technologies.
Provjerom na web stranici Registra poslovnih subjekata u BiH - za područje FBiH i Brčko distrikt -, utvrdili smo kako je do sredine kolovoza 2023. popisano ukupno 366 tvrtki s kapitalom iz Kine, koje su se registrirale ili preregistrirale, a nijedna od navedenih tvrtki nije registrirana s kapitalom većim od 255.000 eura (500.000 KM).
Kako je priopćeno iz Udruge, razlozi za njezino osnivanje su brojni s obzirom na to da kineske tvrtke mogu puno ponuditi domaćem tržištu. Prije svega, namjera osnivanja udruge je služiti kineskim poduzetnicima koji posluju u Bosni i Hercegovini kako bi se unaprijedili kontakti i razmjena između samih članica.
Energetski i infrastrukturni projekti
Kineske kompanije realiziraju značajne infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini. Iako se projekti najvećim dijelom odnose na izvođenje radova uz osiguranje sredstava, za potrebe realizacije projekata registrirane su i tvrtke u Bosni i Hercegovini.
Većina investicija iz Kine ne realizira se kao FDI, već u suradnji s javnim ili privatnim partnerima u provođenju velikih infrastrukturnih ili energetskih projekata, pojašnjavaju u Agenciji za promicanje stranih investicija u BiH (FIPA). Među prvima je projekt Termoelektrane Stanari Doboj Dongfang Electric Corporation, realiziran 2010. u suradnji s grupom EFT iz Velike Britanije biznismena Vuka Hamovića.
Kineske kompanije su, osim u energetici, dobile unosne poslove i u sektoru transporta - trenutačno grade dvije autoceste Banja Luka – Prijedor i Brčko – Bijeljina.
Kompanija China Shandong International potpisala je s Vladom Republike Srpske ugovor o koncesiji za izgradnju autoceste Banja Luka – Prijedor – Bosanski Novi. U 2021. godini službeno je počela realizacija projekta izgradnje putem koncesijskog ugovora na 33 godine. Autocesta Banja Luka – Prijedor bit će duga 42 kilometra (prva faza), a vrijednost projekta je oko 300 milijuna eura. U 2023. godini kompanija je iskazala interes za izgradnju brze ceste Bijeljina — Sokolac.
Autoceste FBiH
Također, u 2021. godini započeli su radovi na izgradnji vjetroelektrane Ivovik u Livnu. Investitor i osnivač tvrtke VE Ivovik bili su CNTIC CAPITAL (Hong Kong) i SINOHYDRO, no sljedeće godine došlo je do promjene vlasništva, pa su sada osnivači Ivovik Wind Power Luxemburg (s osnivačima iz Kine) i CNTIC CAPITAL. Procijenjena vrijednost projekta je 130 milijuna eura.
U Livnu bi se trebalo realizirati još jedno elektroenergetsko postrojenje u čijoj će izgradnji sudjelovati kineski investitori. Koncesiju za izgradnju solarne elektrane dobila je tvrtka Solbus Livno. Procijenjena vrijednost solarnog parka je 500 milijuna eura, a realizirat će se u suradnji s Hareon Solar Technology China. Tvrtka Solbus Livno registrirana je kao joint venture partnera iz Bosne i Hercegovine, a navedeno je da posluje kao dio kineske tvrtke.
Vlada Republike Srpske (RS) potpisala je 2021. godine Ugovor o financiranju i izgradnji hidroelektrane (HE) Dabar, vrijedan 190 milijuna dolara. Hidroelektranu će graditi kineska kompanija China Energy Gezhouba Group, a financirat će je kineska državna banka Exim na temelju garancija Republike Srpske. HE Dabar, čija je ukupna vrijednost oko 332 milijuna eura (650 milijuna KM), imat će instaliranu snagu od 159,15 megavata i 251,8 gigavata po satu proizvodnje električne energije. Provedba projekta s kineskim partnerima planirana je od 2017. godine.
Može li usporavanje Kine utjecati na prisutnost kineskih investitora u Bosni i Hercegovini? "Kina je važan vanjskotrgovinski partner regije Zapadnog Balkana, ali i važna zemlja u kontekstu investicija i izgradnje osnovne infrastrukture", pojašnjava Admir Čavalić, ekonomist i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (BiH).
Sjeverna Makedonija: Preplavljena kineskim proizvodima, investicije su rijetke
Kina, nekada nevažan trgovinski partner Sjeverne Makedonije, posljednjih nekoliko godina redovito je na listi deset zemalja s kojima Makedonci imaju najveću trgovinsku razmjenu. Pritom je važno naglasiti da uvoz iz Kine konstantno nadmašuje makedonski izvoz. Vrijednost makedonskog izvoza u Kinu tijekom 2004. godine iznosila je oko milijun eura, dok je prošle godine iznosila 54,9 milijuna eura. Istodobno, vrijednost uvoza iz Kine u Sjevernu Makedoniju porasla je sa 64,9 milijuna eura na 949 milijuna eura.
Rast trgovinske razmjene između ove dvije zemlje nastavlja se i u prvoj polovici ove godine, razdoblju u kojem je Kina postala peti najveći partner u trgovini Sjeverne Makedonije - iza Njemačke, Velike Britanije, Grčke i Srbije. U prvom polugodištu ove godine, dvije zemlje trgovale su proizvodima ukupne vrijednosti 499 milijuna eura, što je za 12,2 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Od ukupne trgovinske razmjene, izvoz makedonskih proizvoda u Kinu iznosi 41 milijun eura, dok je vrijednost uvoza u suprotnom smjeru 458 milijuna eura.
Dug i raznolik je popis proizvoda koje Sjeverna Makedonija uvozi iz Kine. Na popisu se doslovno nalazi sve. Tu su i nova i rabljena odjeća, tehnika, elektroničke komponente, automobili, dijelovi za automobile, strojevi, igračke, pamuk, sintetika, kemijski proizvodi te različiti prehrambeni proizvodi (riba, šećer...). Iako se donekle može razumjeti zašto od azijskog ekonomskog diva uvozimo tehničku opremu i tekstil, iznenađujuće je što se redovito na policama makedonskih trgovina mogu pronaći čak i povrće i sir proizvedeni u Kini. Međutim, popis proizvoda koje Kina uvozi iz Sjeverne Makedonije mnogo je kraći: ferolegure, vino, mramor, dijelove za željeznička vozila, elektromotore, kemijske proizvode i slično.
Skromne izravne investicije
Za razliku od trgovine, Kina nije među deset najvećih stranih investitora u Sjevernoj Makedoniji. Ukupna izravna ulaganja manja su od 150 milijuna eura. Udio Kine u ukupnim izravnim investicijama u Makedoniji iznosi oko dva posto i uglavnom se odnosi na male investicijske projekte, prije svega u trgovini i sektoru nekretnina.
U prošlosti su najavljivane mnoge investicije kineskih kompanija iz različitih sektora, ali nijedna nije realizirana. Primjer za to bila je dugoočekivana investicija kineske kompanije Haier, diva elektroničke industrije. Nakon što je osvojila natječaj za projekt makedonske vlade Računalo za svako dijete 2009. godine, ta je kompanija najavila zajedničku multimilijunsku investiciju, s južnokorejskom Treeview, u proizvodnju televizora u Sjevernoj Makedoniji. Investicija nikada nije realizirana. Čini se da Sjeverna Makedonija nije popularna destinacija za izravne investicije kineskih kompanija, s obzirom na to da nema ni akvizicija niti greenfiled ili brownfiled investicija. Još jedan dokaz toga jest što se nijedna kineska kompanija, ni vlast u Kini, nije odazvala na prijedlog prethodne makedonske vlade da otvori posebnu slobodnu zonu za kineske kompanije.
Makedonci na autocestu Kičevo - Ohrid čekaju deset godina
Sjeverna Makedonija bila je prva zemlja iz platforme 17+1 koja je iskoristila novac iz kreditne linije vrijedne 10 milijardi američkih dolara (9,3 milijarde eura) koju je osigurao Peking za infrastrukturne projekte u ovom području. Tijekom 2013. godine kineska Eksim banka sklopila je ugovore za financiranje izgradnje autoceste Miladinovci - Štip u iznosu od 278 milijuna dolara (260 milijuna eura) i autoceste Kičevo - Ohrid u iznosu od 505 milijuna dolara (472 milijuna eura). Makedonska vlada dodijelila je izgradnju cesta državnoj kineskoj kompaniji Sinohidro. Domaće kompanije Beton i Granit bile su podizvođači, a građevinski radnici iz Kine također su bili uvezeni.
Ova dva projekta doživjela su različite sudbine. Autocesta Miladinovci - Štip, koja je duga 47 kilometara, otvorena je za promet 2019. godine, a izgradnja je koštala 64 milijuna dolara (60 milijuna eura) manje od predviđenog iznosa, zbog čega je Sjeverna Makedonija platila penale za nepovučena sredstva iz kredita. Ukupni troškovi za ovaj kredit iznosili su 23 milijuna dolara (21,5 milijuna eura). No autocesta Kičevo - Ohrid, koja je duga 57 kilometara, i dalje se gradi, deset godina nakon potpisivanja ugovora. Zbog propusta u realizaciji ovog projekta tijekom prosinca 2019. godine, Sjeverna Makedonija je bila prisiljena uzeti dodatni kredit od kineske Eksim banke u iznosu od 179 milijuna dolara (167 milijuna eura), zbog čega je izgradnja ove autoceste vjerojatno najduža u povijesti.
Za izgradnju autoceste Kičevo - Ohrid i Miladinovci - Štip, Specijalno javno tužilaštvo je 30. lipnja 2017. podnijelo optužnicu u slučaju Traktorija, koju je sud prihvatio 20. studenog 2017. godine. Bivši premijer Nikola Gruevski i još nekoliko dužnosnika optuženi su da su oštetili državni proračun za više od 155 milijuna eura. Gruevski je bio optužen za primanje naknade za nezakonito dogovaranje provizije s kineskom kompanijom Sinohidro. Međutim, dok je optužnica bila u prvostupanjskom sudskom postupku, u studenom 2019. godine došlo je do apsolutne zastare krivičnog gonjenja bivšeg premijera Nikole Gruevskog. Državni revizori prošle su godine utvrdili mnoge propuste državnih organa tijekom realizacije ovog projekta koji su stvorili trošak za dodatne i nepredviđene radove u iznosu od 312 milijuna eura.
Najveća suradnja u energetici datira iz 1994. godine
Posljednja velika suradnja između Makedonije i Kine u sektoru energetike datira iz daleke 1994. godine. Tada je Makedonija uzela kredit od Kine od 80 milijuna dolara (75 milijuna eura) za izgradnju brane na rijeci Treska, gdje je u blizini Skoplja izgrađena hidroelektrana Kozjak. Na izvođenju ovog projekta radila je kineska kompanija CWE, a hidroelektrana i danas djeluje.
Inače, kineske kompanije su dosad nekoliko puta dobile velike natječaje u Makedoniji. Yutong je bio odabran za nabavku 202 dvokatna autobusa za potrebe Grada Skoplja, dok je CRRC Zhuzhou Locomotive dobio ugovor za nabavu električnih lokomotiva za potrebe makedonske željeznice.
SLOVENIJA: Kineski pojas investicija
Zemlje duž jadranske obale zbog svojih luka i željezničkih veza s jugoistočnom Europom, odnosno Balkanom i Europskom unijom, predstavljaju ekonomski i strateški interes za Kinu, izjavila je nedavno za Bloomberg Adriju stručnjakinja za Kinu i Jugoistočnu Aziju Zorana Baković. Ali što je sa Slovenijom?
Kako smo nedavno saznali u razgovoru s kineskim veleposlanikom u Sloveniji Wangom Shunqingom, projekata unutar te inicijative za Sloveniju nema. Posljednja prilika propuštena je kad su 2020. godine dodijeljene koncesije za izgradnju druge pruge Divača – Koper, prilikom čega su kineske građevinske kompanije pokazale veliko zanimanje, ali na kraju nisu bile uspješne, kako je naveo veleposlanik. Predstavnik druge najveće svjetske ekonomije dodao je da je Slovenija zbog "svog geografskog položaja, odlične infrastrukture i visoko kvalificirane radne snage dobro odredište za ulaganja".
U vezi s tom inicijativom, u Gospodarskoj komori Slovenije (GZS) objasnili su nam da vide mogućnost suradnje Slovenije i Kine u ublažavanju posljedica nepogoda i poplava. S obzirom na "aktivnosti na infrastrukturnom području u Kini i kineske kompanije diljem svijeta", iz GZS-a navode da bi i u Sloveniji mogle pronaći zajednički cilj. Ipak, ističu da konačna odluka o tome, kao i kod svih projekata unutar te inicijative, ovisi o kineskoj vladi.
U Sloveniju preko luksemburškog pojasa
Izravna kineska ulaganja u Sloveniji značajno su porasla 2018. godine, kada je kineski tehnološki div Hisense spektakularno preuzeo domaćeg proizvođača bijele tehnike i elektronike Gorenje. Kina je 2020. godine zauzela 15. mjesto na listi najznačajnijih izravnih stranih investicija u Sloveniji (prvo mjesto pripada Austriji), s potencijalom za budući rast.
Podaci GZS-a i kompanije KMPG pokazuju da Kina postaje važan ulagač u Sloveniji, posebno putem svojih podružnica, osobito u Luksemburgu, Austriji i Švicarskoj, čije su investicije prošle godine iznosile oko 300 milijuna eura. Kina se 2020. uvrstila u osam najvažnijih izvoznih partnera Slovenije. Što se tiče udjela slovenskih kompanija s izravnim kineskim ulaganjima, prema podacima KMPG-a, on je krajem 2020. godine bio manji od dva posto, odnosno tek 1,8 posto.
Među istaknutim kineskim investitorima u Sloveniji spomenuti su proizvođač bijele tehnike Gorenje, razvojni tim visokotehnoloških laserskih sustava za medicinu Fotona, razvojni tim videoigara Outfit7, proizvođač gospodarskih vozila TAM-Europe, razvojni tim elektromotora za direktni pogon električnih vozila Elaphe, kompanija za pripremu sekundarnih sirovina Dinos, kompanija za održavanje i projektiranje vanjske rasvjete Javna rasvjeta, biotehnološka kompanija Acies Bio, hoteli Kompas, kao i kompanija za računalno inženjerstvo Arctur. Što se tiče ulaganja, Wang je rekao da Kina nastoji pojačati suradnju na području "infrastrukturnog razvoja, uključujući željeznice i 5G mrežu".
U GZS-u dodaju da kineski ulagači također pokazuju interes za ulaganja u proizvodnju hrane, područje mobilnosti i zdravlja. "Sve više raste atraktivnost turizma, sporta (posobito zimskog) i gastronomije", navode. U posljednje vrijeme primjećuju i veće zanimanje za akademske istraživačke projekte, pri čemu ističu pitanje zaštite intelektualnog vlasništva, što je, kako GZS navodi, izazov u kinesko-slovenskim odnosima koje bi ubuduće trebalo riješiti.
Sjena geopolitike skriva gospodarsku suradnju
Osim Gorenja, ističe se još jedno značajno kinesko partnerstvo sa slovenskim kompanijama, ono u Fotoni, proizvođaču lasera i drugih optičkih uređaja za potrebe komunikacija, stomatologije i medicine. Fotonu je 2017. u potpunosti preuzeo kineski fond AGIC Capital. Vrijednost transkacije neslužbeno se procjenjuje na 80 do 120 milijuna eura.
Na naše pitanje o iskustvima sa stranim vlasnicima, iz kompanije su nam rekli da su pozitivna, ali ističu da uspješno poslovanje s "kineskim partnerima zahtijeva poznavanje njihove kulture, vrijednosti i poslovnih običaja". Razlog preuzimanja, prema njihovoj procjeni, bila je procjena kineskog fonda da kompanija može ponoviti svoj uspješan ulazak na američko tržište i u Aziji. Kažu da su planovi ostvareni jer je Fotona "jedan od najpoznatijih brendova medicinskih lasera u Kini".
Što se tiče daljnjih planova, samo navode kako nastoje nastaviti rast na tržištu Kine, dok istovremeno pažljivo prate geopolitičke napetosti između SAD-a, EU-a i Kine.
Da geopolitički izazovi sve više oblikuju poslovnu agendu, pokazuje i primjer multinacionalne kompanije Huawei, svjetskog lidera u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT), infrastrukturi i pametnim uređajima. Kompanija je u Sloveniji prisutna od 2015. godine i radi na razvoju 5G tehnologija. Budući da je riječ o strateškim i sigurnosno osjetljivim investicijama, gdje Slovenija prati rastuće protekcionističke i restriktivne ekonomske politike EU-a, kompanija se u posljednje vrijeme suočava s tzv. političkim pritiscima. Navode da od slovenske vlade očekuju zakonodavstvo utemeljeno na "objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima najbolje industrijske i tehničke prakse, koji vrijede jednako za sve".
Upozorenjima o sve nepovoljnijem okruženju za kineske investicije pridružuje se i GZS, gdje posebno u području izgradnje 5G mreže upozoravaju na mjere koje "namjerno ciljaju kineske kompanije s namjerom ograničavanja djelovanja na slovenskom tržištu".
Na popisu važnih kompanija s kineskim suvlasnicima nalazi se i Elaphe. U kompaniju koja se bavi razvojem pogonskih i upravljačkih sistema za električna vozila kineski partner Zhejiang Asia-Pacific Mechanical & Electronic ušao je 2015. kupnjom udjela od 20 posto. U svojoj izjavi navode kako su razlozi za ulazak kineskih partnera bili zadovoljenje potreba tamošnjeg tržišta. "Naši partneri uglavnom su zainteresirani za rad u Kini", dodaju i objašnjavaju da također primjećuju kako se oslanjanje na lokalne ili europske lance opskrbe sve više smatra važnim za kompanije iz država gdje "politika ima interes zaštititi lokalna tržišta od kineskog utjecaja".
Unatoč rizicima, trgovinska razmjena s Kinom raste
Zbog veličine slovenskog gospodarstva slovenska ulaganja relativno su manje važna kineskom gospodarstvu, ali je Wang naglasio da je "Kina najvažniji azijski trgovinski partner Slovenije". U drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji prisutno je više slovenskih kompanija, uključujući Alpinu, Cablex, Cosylab, Dewesoft, Domel, Donit Tesnit, Gostol TST, Pipistrel, EKWB, Hidriju, Krku, Le-Tehniku, TT Okroglicu, Unior i Vip Virant, čiji su investitori iz Kine.
Sve veća ekonomska suradnja između država također se očituje u podacima o robnoj razmjeni. Od 2016. do 2020. godine vrijednost uvoza iz Kine u Sloveniju prosječno je rasla za 15,7 posto godišnje, pokazuju podaci analize KMPG-a. U 2020. godini uvoz je iznosio 1,37 milijuna eura, a Kina se smjestila među osam najvažnijih uvoznih partnera Slovenije. Gledajući samo 2020. godinu, unatoč protupandemijskim mjerama, uvoz se povećao za 17,8 posto, uglavnom zbog uvoza različite zaštitne opreme i medicinskih uređaja. Prema podacima agencije Spirit, uvoz iz Kine nastavio je rasti i u 2021. i 2022. godini, kada je dostigao vrijednost od 4.023, odnosno 5.027 milijuna eura.
Iako se kinesko gospodarstvo suočava sa sve izglednijom stagnacijom, ako ne i recesijom, što uzrokuje i pad kineskog izvoza (u srpnju je pao za značajnih 14,5 posto), podaci pokazuju da će se tendencija rasta slovenskog uvoza iz Kine nastaviti i ove godine.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...