Ekonomija

Šest točaka prolaza koje mogu preokrenuti svjetsku trgovinu

Izvor: Alaric Nightingale – Bloomberg Businessweek

05. srpanj 2024, 10:01

Prekidi ovih važnih plovnih putova mogli bi uzdrmati pomorsku trgovinu i ponovno potaknuti inflaciju

Napadi jemenskih militanata razlozi su za brigu

Većina kontejnerskih brodova preusmjerava se oko Rta dobre nade

Šest točaka prolaza koje mogu preokrenuti svjetsku trgovinu

Bloomberg Businessweek Adria

Bilo da je riječ o cipelama, televizorima ili čeličnim šipkama, ogromna se ekonomija razmjera može ostvariti koncentracijom proizvodnje u jednom dijelu svijeta, sve dok robu možete sigurno i jeftino slati do mjesta potrošnje. Pandemija je testirala tu tvrdnju: potpuno zatvaranje zbog bolesti COVID-19 i zatvaranje granica uzrokovali su zastoj u opskrbnim lancima, što je izazvalo bolan nalet inflacije.

Koronavirus je više-manje zaustavljen, no nije vrijeme da samozadovoljno likujemo. Globalna pomorska trgovina suočava se s najvećim stjecištem rizika unazad nekoliko generacija: ratovima u Ukrajini i Gazi, napetim sukobom Kine i njezina najvećeg trgovinskog partnera SAD-a te prekidom ključnih plovnih putova zbog klimatskih promjena.

Napadi jemenskih militanata Huti bespilotnim letjelicama i projektilima na teretne brodove koji putuju kroz Crveno more, najkraću rutu između Europe i Azije, razlozi su za brigu. Većina kontejnerskih brodova preusmjerava se oko Rta dobre nade u Južnoj Africi, a cijene prijevoza posljedično su narasle, komplicirajući zadatak središnjih banaka u Europi i SAD-u koje su u teškim zadnjim trenucima utrke s inflacijom. Fitch Ratings je u veljači procijenio da će problemi u Crvenom moru vjerojatno uzrokovati rast cijena uvozne robe u SAD-u za 3,5 posto do kraja 2024. godine.

Bloomberg News identificirao je "šest točaka prolaza", ključnih prečaca koji upravljaju nerazmjernim udjelom pomorske trgovine, zajedno s rizicima s kojima se suočavaju, i to rabeći podatke Clarkson Research Servicesa, najvećeg svjetskog brodskog posrednika.

Svaka se točka suočava s jedinstvenim skupom problema koji bi nepredviđeni incident mogli brzo pretvoriti u ozbiljniju krizu. Sjetite se samo zaustavljanja kontejnerskog broda Ever Given 2021. u Sueskom kanalu koji je stopirao deset milijardi dolara (9,19 milijardi eura) svjetske trgovine na gotovo tjedan dana ili rušenja mosta u Baltimoreu u ožujku koje je zatvorilo luku, a koja je 2023. pretovarila robu u vrijednosti od 80 milijardi dolara (73,54 milijarde eura).

Bab el-Mandeb

Pomorci koji su stoljećima bili žrtve poprečnih struja, nepredvidivih vjetrova, grebena i sprudova u ovom području na ulazu u Crveno more nazvali su ga Bab el-Mandeb, što na arapskom znači "Vrata suza". Danas je plovidba 18 milja širokim vodenim putem, najvažnijom tranzitnom točkom prema i od Sueskog kanala, a koja upravlja više od 15 posto ukupne pomorske trgovine po vrijednosti, iz više razloga opasan pothvat. Od sredine su studenog hutisti, koje podržava Iran, a koji kontroliraju sjeverozapadni Jemen, izveli niz napada na brodove koji su uključivali ispaljivanje bespilotnih letjelica i projektila. Posljedično, većina kontejnerskih linija odlučila je ploviti oko Afrike, dodajući putovanju gotovo 6.000 milja, odnosno dva tjedna putovanja. U upozorenju klijentima od 6. svibnja AP Moller-Maersk naglasio je da njegovi brodovi troše 40 posto više goriva po putovanju, a cijene zakupa tri su puta veće od uobičajenih.

Malajski prolaz

Stoljećima ključan za trgovinu, Malajski prolaz, koji povezuje Indijski ocean s Pacifikom, daleko je najvažnija svjetska pomorska točka. Nafta, ukapljeni zemni plin i druga roba prolaze do Kine i ostalih azijskih gospodarskih divova, a proizvedena se roba kreće u suprotnom smjeru. Godišnje prođe oko 94.000 brodova, od kojih se mnogi zaustavljaju u Singapuru radi dostave tereta ili punjenja goriva, što vode ove otočne zemlje, kao i prilaze ka njima pretvara u ogromno parkiralište gdje golemi tankeri presijecaju put ribarskim brodovima povećavajući rizik od sudara. Brodovi često moraju usporiti pri prolazu kroz tjesnac, pri čemu je piratima lakše ukrcati se na njih. Osim toga, Indonezija i druge obližnje lokacije poznate su po vulkanskoj aktivnosti, što u nekom trenutku povećava izglede za prisilno mijenjanje smjera kretanja brodova uslijed erupcija. Postoje privremeni planovi za novi kanal koji bi presijecao južni Tajland, omogućujući brodovima koji prevoze naftu i drugu kritičnu robu zaobilazak Malajskog prolaza. Osim toga, otapanjem leda u Arktičkom moru dio brodova mogao bi uskoro početi izbjegavati tjesnac idući prema sjeveru preko vrha Rusije te smanjujući pritisak na plovni put.

Hormuški tjesnac

Udvostručenje cijene nafte. To je vjerojatno konzervativna kratkoročna procjena bilo kojeg scenarija u kojem Teheran ispunjava svoje dugogodišnje prijetnje – izrečene 2005., 2008., 2011. i 2019. – i zatvara Hormuški tjesnac. Budući da su neka od najvećih svjetskih gospodarstava ovisna o nafti koja se crpi i isporučuje iz ove regije, Iran vjerojatno neće povući tako drastičan potez. Ali opetovano je ciljao tamošnje trgovačke brodove, otimajući ih kao sredstvo razmjene u sporovima ili, u novije vrijeme, za protivljenje SAD-u i Izraelu. Brodovi koji plove kroz tjesnac također su osjetljivi na mine zbog male dubine tjesnaca, a njegova blizina kopnu – posebice Iranu – ostavlja plovila otvorenima za napad obalnih projektila ili presretanje patrolnih brodova i helikoptera.

Danski tjesnac

Približno 45 posto ruskog pomorskog izvoza nafte mora proći blizu danske obale na putu do međunarodnih tržišta. Ovdje su vode relativno plitke i mogu biti opasne po lošem vremenu, pa međunarodne pomorske vlasti preporučuju da iskusni lokalni peljari vode plovila kroz to područje. Rizik od nesreća narastao je od 2022. kad je Rusija počela rabiti takozvanu flotu u sjeni – zastarjele brodove sa sumnjivom sigurnosnom evidencijom i neadekvatnim osiguranjem – kako bi zaobišla nastojanja SAD-a u ograničavanju prihoda Moskve od izvoza nafte. Kapetani mnogih od tih brodova sve se više odlučuju ploviti tjesnacima bez pomoći, sijući uzbunu među danskim ekolozima. Jedan tanker iz ruske flote u sjeni u ožujku je sudjelovao u sudaru blizu Danske. Ako bi jedan od tih brodova prouzročio ekološku katastrofu, danska vlada bi se našla pod velikim pritiskom javnosti da Rusima zabrani ulazak u svoje vode, što bi potencijalno povećalo cijene energenata.

Turski tjesnaci

Rusija je također glavni korisnik turskih uskih brodskih putova Bospor i Dardaneli za prijevoz svoje nafte i drugih roba iz luka u Crnom moru. Turska je vlada prijee priopćila kako inzistira na jasnom dokazu o osiguranju za brodove koji prolaze kroz tjesnace. Danas, međutim, gotovo svi tankeri koji kroz njih plove imaju nejasan status vlasnika i osiguranja, što je obilježje brodova flote u sjeni. Dođe li do većeg incidenta koji bi ugrozio tursku turističku industriju i vrijednost vrhunskih nekretnina s pogledom na tjesnace, vlada bi odmah zatvorila kanale. Stoga bi bilo kakva ozbiljna nesreća tankera u tom području imala ogroman utjecaj na globalnu trgovinu. Magloviti i ponekad opkoljeni jakim strujama, Bospor i Dardaneli skloni su pomorskim nezgodama. Šumski požari također su prisilili vladu na zatvaranje tjesnaca na dva dana 2023. kako bi omogućila pristup hitnim službama do pogođenih područja.

Panamski kanal

Panamski kanal napaja se golemim umjetnim jezerom Gatún koje omogućuje punjenje prevodnica kako bi brodovi mogli presjeći put od Atlantskog ka Tihom oceanu. Klimatske su promjene snizile razinu vode u Gatúnu do točke u kojoj su vlasti koje nadziru tranzite morale ograničiti broj prolazaka plovila. Prošlogodišnja suša zaustavila je brodski promet i koštala brodare milijune dolara. Broj dnevnih prijelaza počeo se oporavljati od najniže brojke od 21 broda krajem siječnja, a očekuje se da će vremenski fenomen La Niña, koji se očekuje u kasno ljeto, poboljšati uvjete. Ali dnevni promet ostaje ispod dugoročnog prosjeka od 35 brodova dnevno, a vlastima kanala trebat će barem do kraja tekuće godine da se u potpunosti oporave od suše 2023. godine.