Direktorima trenutačno najviše glavobolje zadaje geopolitika

Jamie Dimon dijeli vaše brige. "Ovo su možda najopasnija vremena u posljednjih nekoliko desetljeća", izjavio je nedavno izvršni direktor banke JPMorgan Chase & Co. Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga naziva to "opasnom prekretnicom" za globalno gospodarstvo. Larry Fink, izvršni direktor investicijskog poduzeća BlackRock, predviđa da nas u budućnost čeka "manje nade i puno više straha". Ono što brine njih, kao i sve veći broj čelnika u poslovnom, financijskom i vladinom sektoru diljem svijeta, može se sažeti jednom riječju: geopolitika.

Gotova je era relativne stabilnosti koju povjesničari nazivaju pax americana, odnosno 75 godina ekonomske, vojne i kulturne dominacije SAD-a nakon Drugog svjetskog rata. Njezino je mjesto zauzela multipolarna, a suštinski krhka utrka za moć i utjecaj nad trgovinom, tehnologijom i teritorijem. To novo doba karakterizira ono što njemački kancelar Olaf Scholz naziva Zeitenwende – "epohalni tektonski pomak" koji dovodi do ponovnog jačanja fašizma, autoritarizma i imperijalizma, pri čemu globalizacija gubi na važnosti.

Mark Wiseman, predsjednik odbora za mirovinsko osiguranje u Alberti vrijednog 160 milijardi kanadskih dolara (108 milijardi eura), smatra da se svijet suočava s "novom paradigmom čije ishode nije moguće predvidjeti". Nisu to samo sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku već i građanski ratovi, pobune i državni udari u desecima zemalja Afrike, Azije i Južne Amerike, kao i sve učestalije i sve skuplje klimatske katastrofe, masovne migracije milijuna izbjeglica i prijetnje novih pandemija.

Tome možemo pridodati i dugotrajnu inflaciju, zastrašujući potencijal umjetne inteligencije, pad povjerenja u zapadnu demokraciju i političku paralizu u Washingtonu, kao i stvarnu mogućnost rata za kontrolu nad Tajvanom. "Ovo je daleko najteže i najkompleksnije okruženje za ulaganje u posljednjih 30 godina – puno kompliciranije od globalne financijske krize", izjavio je Wiseman.

Izraelska pokretna topnička jedinica ispaljuje projektil iz južnog Izraela prema Gazi 25. listopada 2023. | Tsafrir Abayov/AP

No, unatoč borbama na istoku Europe, napetostima u indo-pacifičkoj regiji i izraelskim tenkovskim napadima na Hamasova uporišta, rasprave se u financijskim krugovima uglavnom još vrte oko beskrajnih, zastarjelih spekulacija o inflaciji i monetarnoj politici. Možda jednostavno nalazimo utjehu u predvidljivosti. Ekonomist može s razumnom preciznošću predvidjeti kako će povećanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova utjecati na sve od rasta zaposlenosti do tvorničke proizvodnje. Financijski analitičar može u samo nekoliko klikova u proračunskoj tablici izračunati utjecaj kolektivnog ugovora između društva Ford Motor i sindikata radnika u automobilskoj industriji na dobit po dionici. U oba je slučaja raspon mogućih ishoda ograničen.

Ono zbog čega geopolitički rizik uzrokuje tolike frustracije činjenica je da ga nije moguće modelirati. Varijable su Rumsfeldova mješavina poznatih vrijednosti, poput kineskih frustracija zbog ograničenja izvoza napredne poluvodičke tehnologije koju je nametnuo SAD; poznatih nepoznanica, poput pitanja gdje će i kada ruska vojska upotrijebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine; i onog najgoreg, nepoznatih nepoznanica. Mogućnosti su beskrajne. Ne tvrdimo pritom da odluke središnjeg bankarskog sustava SAD-a nisu važne, ali tko će mariti za cijenu novca ako se odjednom nađemo u Trećem svjetskom ratu?

Izvršni direktori diljem svijeta počinju se suočavati s novom stvarnošću. Na nedavnom konferencijskom pozivu s dioničarima, Ben Smith iz društva Air France-KLM govorio je o "povećanom oprezu, strogoj kontroli troškova i većoj operativnoj učinkovitosti kako bismo zaštitili našu maržu" zbog "akutnih geopolitičkih napetosti". Accor, Baker Hughes, Intel, Mastercard, Japan Tobacco, Porsche i Whirlpool samo su neka od poduzeća koja navode geopolitiku kao čimbenik koji je utjecao na njihovo poslovanje u trećem tromjesečju ili koji utječe na pad vjere u budućnost. Za druge, poput američkog proizvođača oružja Northrop Grumman, globalna nestabilnost ključ je za poslovni uspjeh. "Primjećujemo to u signalima potražnje", izjavila je izvršna direktorica poduzeća, Kathy Warden.

Stambena zgrada teško oštećena u napadu ruskih snaga u Irpinu, Ukrajina, 7. srpnja 2023. | Jae C. Hong/AP

Stoga ne čudi da su stručnjaci za međunarodne odnose na visokoj cijeni. Richard Haass, bivši američki diplomat koji je 20 godina bio na čelu Vijeća za međunarodne odnose u New Yorku, od rujna je viši savjetnik u investicijskoj banci Centerview Partners, gdje, riječima suosnivača Blaira Effrona, pomaže klijentima u vezi s "geopolitičkim rizicima i prilikama". Investicijsko društvo Goldman Sachs Group u rujnu je osnovalo Globalni institut Goldman Sachs (engl. Goldman Sachs Global Institute) koji pruža savjete na "sjecištu geopolitike, tehnologije i globalnih tržišta". Kad je humoristična emisija Daily Show trebala nekog da objasni zašto je Hamas napao Izrael, odabrali su najglasnijeg i najplodnijeg stručnjaka za političke rizike, predsjednika savjetničke korporacije Eurasia Group, Iana Bremmera.

No, kao što je Bremmer dokazao u toj emisiji, naknadna objašnjenja mogu jedino utažiti ljudsku žeđ za znanjem, ali njima se ne postiže puno – ma koliko logična i uvjerljiva bila. Ima li u retrospektivi smisla da je Hamasov cilj bio ugroziti inicijativu za mir između Saudijske Arabije i Izraela? Dakako. Je li sad očigledno da je višemjesečno zatišje u Gazi uspješno uljuljkalo Izrael u lažni osjećaj sigurnosti? Naravno. Ipak, napad je bio potpuno iznenađenje. Nitko ga nije predvidio.

Kakvi šokovi tek slijede? Tko zna.

Palestinci pregledavaju štetu nakon izraelskih napada u Khan Younisu na jugu Gaze, 29. listopada 2023. Mohammed Salem/Reuters

Globalna moć nije bila raspršena u sadašnjoj mjeri još od početka 20. stoljeća. Osim SAD-a, Kine, Europske unije i Rusije, Brazil, Indija, Sjeverna Koreja, Pakistan, Turska i države Perzijskog zaljeva, odnosno Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar imaju određenu kontrolu nad nekom kombinacijom vojnih, ekonomskih, kibernetskih, energetskih i ključnih ekoloških resursa. Umjetna inteligencija i kvantno računarstvo uskoro će ponovno poljuljati tu ravnotežu.

Svijet je, naravno, dosad prebrodio mnoge krize i nedaće – vrhunac neprijateljstava tijekom hladnog rata, epidemiju AIDS-a, uspon islamskog terorizma, veliku financijsku krizu i pandemiju bolesti COVID-19 samo su neke od njih. "Razlika je u tome da se sad suočavamo s određenom inačicom svega toga istovremeno", izjavio je Wiseman.

No, koliko će dugo potrajati koegzistencija između prosperiteta i nestabilnosti? U istraživanju poduzeća KPMG, izvršni su direktori odabrali geopolitiku i političku nesigurnost kao najveći rizik u gospodarskom rastu u sljedeće tri godine. Godine 2022. taj se rizik našao tek na sedmom mjestu, nadmašivši tako sve od disruptivne tehnologije do ranjivosti lanaca opskrbe. Međutim, istih je 1325 čelnika korporacija isto tako izjavilo da vjeruje u rast globalnog gospodarstva u budućnosti, a ne stagnaciju.

Neki ulagači počinju ostvarivati profit na padu dionica kroz tzv. short selling, odnosno prodaju posuđenih dionica po višoj cijeni i kasniji otkup po nižoj, kao i kupovati državne obveznice i koncentrirati imovinu u američkim dolarima. Možda će dobro proći. No, povijest financijskih tržišta obiluje pričama o bogatstvima potraćenim na omeđivanje rizika za katastrofe koje se na kraju nisu dogodile. Ako u tome ima neka pouka, onda je to da ne treba biti pretjerano samouvjeren.

Banga, predsjednik Svjetske banke, izjavio je da "rizici imaju tendenciju kretanja. Treba biti na oprezu kako se ne bismo fiksirali na jedan rizik pa zanemarili sve ostale."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar