Nastaje li nova magistrala bratstva i jedinstva?

Brže, jeftinije, manje nervoze – Srbija u okviru inicijative Otvoreni Balkan pokušava povezati većinu zemalja bivše Jugoslavije jedinstvenom elektroničkom naplatom cestarine. Već su se povezali sa Sjevernom Makedonijom, a uskoro i s Hrvatskom i Crnom Gorom.

Autocesta Bratstvo i jedinstvo povezivala je većinu republika SFRJ, a išla je od Jesenica preko Ljubljane, Novog Mesta, Zagreba, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Beograda, Niša i Skoplja do makedonsko-grčke granice. Gradnja je počela nakon Drugog svjetskog rata, a stotine tisuća mladih radilo je na njoj po ljetnim vrućinama i gustoj prašini kako bi Jugoslavija, koja je tada imala samo lokalne i regionalne ceste loše kvalitete, bila dobro prometno povezana.

Šezdeset godina poslije, ova autocesta, koju danas nazivamo Paneuropskim koridorom X, ponovno ima funkciju umrežavanja bivših jugoslavenskih republika, ali ovoga puta uz pomoć samo jednog softvera.

Ideja je nastala kroz inicijativu Otvoreni Balkan. Javno poduzeće Putevi Srbije izradilo je web-platformu za jedinstvenu elektroničku naplatu cestarine, koja je na području Srbije puštena u rad 30. prosinca prošle godine.

Taj je sustav prvo implementiran u Srbiji, zatim se ljetos na Otvoreni Balkan ETC priključila Sjeverna Makedonija, a uskoro bi to trebala učiniti i Hrvatska. Zainteresirane su i Bosna i Hercegovina te Crna Gora, a moguće je da se pridruži i Grčka.

Prijavom TAG uređaja na web-servis za elektroničku naplatu cestarine i spajanjem platne kartice korisnik je ne mora nadoplaćivati. Iznos se automatski tereti s registrirane platne kartice.

"U tehničkom dijelu spremni smo povezati se sa zemljama u regiji i uspostaviti jedinstven elektronički sustav naplate cestarine. Svim zainteresiranim zemljama dostavili smo uvjete pod kojima mogu pristupiti jedinstvenoj web-platformi", kaže Darko Savić, pomoćnik direktora Sektora za naplatu cestarine u Putevima Srbije.

Time će svim korisnicima biti omogućeno da istim TAG uređajem prolaze kroz nekoliko zemalja koje sudjeluju u zajedničkom projektu povezivanja elektroničke naplate cestarine u regiji.

Srpski TAG uređaj za elektroničku naplatu cestarine od srpnja se može koristiti u Sjevernoj Makedoniji, a građani te zemlje mogu koristiti svoj uređaj i pri prolasku kroz Srbiju.

Savić navodi da je oko 40.000 vozača nadogradilo svoje TAG uređaje i koriste integriranu naplatu cestarine između dviju zemalja Otvorenog Balkana ETC. Oko 95 posto korisnika je iz Srbije, a teretni promet je od kolovoza uključen u integrirani sustav naplate cestarine.

Kako bi ih se potaknulo na korištenje ovog sustava, korisnici elektroničke naplate cestarine imaju šest posto popusta na cijenu koju plaćaju putem TAG uređaja povezanog s platnim karticama.

Savić kaže da je jedinstveni sustav elektroničke naplate cestarine jednostavan za korištenje, a iskustvo u naplati cestarine sa Sjevernom Makedonijom iz prethodna tri mjeseca pokazuje da sustav savršeno funkcionira.

Betaphoto

Uključivanje Hrvatske i Crne Gore

Pregovori s Hrvatskom i Crnom Gorom su završeni, potpisani su protokoli o suradnji, a tehnički timovi rade na implementaciji sustava.

"Ne bih najavljivao i licitirao s datumima. Hrvatski programerski tim intenzivno radi s našim developerima. Trenutačno nas usporava to što trebaju napraviti određene promjene u sustavu naplate. Budući da je Hrvatska članica Europske unije, podliježe striktnoj primjeni Zakona o javnoj nabavi", objašnjava Savić.

Hrvatska nije potpisnica inicijative Otvoreni Balkan i ne može se spojiti na softversko rješenje Otvoreni Balkan ETC, ali će biti dio sustava Toll4All na kojem će biti povezane sve zemlje koje nisu potpisnice inicijative, ali kao i Srbija imaju zatvoreni sustav naplate cestarine po prijeđenom kilometru.

Hrvatska ima sličan sustav s nekim zemljama. Ulaskom u špicu ovogodišnje turističke sezone korisnici uređaja Telepass iz Italije, Francuske i drugih zemalja u kojima se primjenjuje ovaj model naplate cestarine mogli su bez zaustavljanja i kupnje posebnog uređaja prolaziti kroz naplatne rampe na dionicama autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste.

Cilj je ubrzati protok ljudi autocestama u Hrvatskoj. To je posebno važno ako se uzme u obzir da je Hrvatska prvenstveno automobilska destinacija, budući da većina turista dolazi automobilima. Hrvatske autoceste (HAC) lani su ostvarile rekordnih 381 milijun eura prihoda, a ove godine očekuju deset posto veći prihod, najavio je za Bloomberg Adriju Ivan Ribičić, direktor sektora naplate cestarine u HAC-u.

Slobodan Aćimović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, koji predaje Ekonomiku prometa i logistiku, potvrđuje da se ovakvim načinom jedinstvene naplate cestarine ubrzava protok putnika i roba.

"U Hrvatskoj su dugi zastoji na naplatnim kućicama. Tijekom ljetne sezone na naplatnoj postaji Lučko prema Rijeci često je veća gužva nego na granici. Novi sustav naplate bit će puno učinkovitiji jer ćemo bez problema prolaziti kroz naplatne postaje", smatra Aćimović.

Prema njegovu mišljenju, riječ je o tehničko-financijskom problemu koji se uz malo dobre volje može lako riješiti. "Vidimo na primjeru Makedonije da to jako dobro funkcionira, u što se mogao uvjeriti svatko tko je ljetos putovao na more u Grčku", dodaje Aćimović.

"Pitam se samo zašto se to dosad nije napravilo i kako se to netko nije prije sjetio", kaže profesor s Ekonomskog fakulteta.

Tomislav Pavlek/Hina

Sudjelovanje u sustavu ponuđeno je i slovenskom operateru mreže autocesta DARS-u, no o specifikaciji priključka nije bilo daljnje rasprave. Kako su nam objasnili u  DARS-u, s tim u vezi ne obavljaju nikakve aktivnosti. U Sloveniji za teretna vozila već vrijedi elektronički sustav naplate cestarine u slobodnom prometu, prema kojem se cestarina obračunava prema prijeđenim kilometrima, dok se za osobna vozila primjenjuje sustav elektroničkih vinjeta, koji se obračunava prema vremenskom razdoblju korištenja autocesta.

Veća kontrola

Uvođenjem ovakvog elektroničkog sustava naplate, kada se sve digitalizira, povećava se kontrola naplate, kaže profesor Aćimović. Najviše gube oni koji se vole "snalaziti".

Savić to potvrđuje. Kaže da Ceste Srbije imaju stopostotnu naplatu, a susjedne zemlje Mađarska i Bugarska, koje imaju satelitski sustav naplate, imaju 85 do 90 posto. Inače, jedan posto neplaćene cestarine za Srbiju bi predstavljao gubitak od tri milijuna eura.

"Osim bržeg prolaska kroz naplatne kućice, prednosti su brojne. To znači manje novca u optjecaju, manje naplate, manje šaltera i u konačnici manje davanja za plaće radnika", kaže Savić.

Podsjetio je i da je 2012. godine, kada je uveden elektronički sustav naplate cestarine u Srbiji, bilo oko 2000 korisnika TAG uređaja, a danas ih ima više od 740.000, a srbijanski sustav naplate cestarine jedan je od najrazvijenijih u Europi.

Očekuje se da će ove godine srpskim autocestama prometovati 74 milijuna vozila, s prosječnim godišnjim rastom od oko 7,5 posto.