Krenimo s jednim, za lokalne prilike, prilagođenim citatom Garya Linekera: Nogomet je igra u kojoj 22 čovjeka trče naokolo, natjeravaju loptu, u kojoj jedan sudac napravi gomilu pogrešaka te u kojoj na kraju uvijek pobjeđuje Dinamo?
Dinamo je osvojio 17 titula u zadnjih 18 sezona i može se slobodno reći da ima nešto što drugi nemaju. Riječ je prvenstveno o novcu. O tome koliko novac utječe na rezultat razgovarali smo s profesorom Denisom Alajbegom sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.
"Dugoročno gledano, plaće su taj krucijalni faktor koji određuje gdje će klub na kraju završiti na ljestvici. Što se navijača tiče, ja vjerujem da većina zna za ovu relaciju, ali dalje navijaju i odani su."
Čitaj više
Kako je Zlatko Dalić ispisao povijest Vatrenih
Vatreni su u posljednjih pet godina osvojili tri medalje na velikim natjecanjima.
19.06.2023
Mijenjaju se pravila europskog nogometa, hoće li igra ostati čista
Vlasnička struktura 98 klubova pet najvećih europskih liga znatno se promijenila.
14.06.2023
Serie A potrebno je 1,7 milijardi dolara da vrati staru slavu
Talijanska Serie A odustaje od prodaje medijskih prava izravno privatnim investitorima.
04.06.2023
Bundesliga bi mogla ostati bez milijardi eura privatnog kapitala
DFL nije dobio podršku za prodaju medijskih prava.
27.05.2023
Kad govorimo konkretno o korelacijama, pitali smo Alajbega koliko plaće nogometaša određuju konačni plasman:
"Kad gledamo sve pozicije unutar jedne lige, ta veza između plaća i plasmana je jasna. Osamdeset do 90 posto plasmana determinirano je onime kolike su plaće igrača, ako govorimo o dugim (…) razdobljima, a ako gledamo samo period jedne sezone, tu su stvari ipak malo drugačije i ima više prostora za klubove s manje novca. U jednoj sezoni imate više prostora za manevriranje. Moneyball pristupi, gdje analitikom pokušavate doći do podcijenjenih igrača također mogu utjecati na ishod."
Kada govorimo konkretno o Hrvatskoj nogometnoj ligi, i tu postoji jasna analiza na kojoj je radio Alajbeg. Situacija je jasna: "Dinamo u startu ima golemu prednost. Ima 14 puta veću plaću u odnosu na Slaven Belupo i Goricu. To je golema prednost. Kad gledamo pet godina koje smo analizirali, 80 posto razlike u plasmanu može se objasniti razlikama u plaćama igrača. Ono što je još manje dobro jest što i unutar jedne sezone korelacija ide do 75 posto."
Postavlja se pitanje ima li smisla i je li sportski da novac do te mjere igra ulogu u krajnjem rezultatu?
"Tržište je to koje treba odrediti odnose. Ne možete vi ljudima zabraniti da ulažu u nogomet, ali UEFA ide prema postrožavanju kriterija. Nešto poput salary capa."
Zanimljivo je što unatoč ovim pokazateljima postoje oni koji odskaču. Kako pozitivno tako i negativno. Odnosno, postoje oni koji su plaćeni i previše s obzirom na rezultate i oni koji bi trebali biti plaćeni više s obzirom na to koliko daju na terenu i inkasiraju na tablici.
"Analiza je pokazala da postoji po jedan klub koji dramatično odskače od očekivanja. Istra je negativan primjer. U promatranih pet sezona ona je dramatično podbacila u odnosu na uloženo u igrače. Gorica je pozitivan primjer. Oni su imali sedmi ili osmi proračun u prvenstvu, a ostvarivali su plasman od petog do šestog mjesta i to je definitivno pozitivno. Zadnja sezona i za Istru i za Goricu nisu dobar primjer."
S Alajbegom smo razgovarali i o tome može li se povući paralela između klupskog i reprezentativnog nogometa, a cijeli razgovor možete pogledati u videoprilogu.