Cijene hrane predvode "ljepljivu" inflaciju Adria regije: Najviša u Srbiji, najniža u Sloveniji

Inflacija u Adria regiji prema posljednjim dostupnim podacima pokazuje blagi porast, uz stabilizaciju u većini zemalja jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je inflacija u kolovozu iznosila 4,6 posto, dok je u Sloveniji zabilježeno usporavanje na tri posto. Srbija je zabilježila rast stope inflacije na 4,9 posto (podataka za kolovoz još nema).

U Bosni i Hercegovini  rast cijena ubrzao je na 4,8 posto u srpnju, poglavito zbog rasta cijena hrane i usluga. U Sjevernoj Makedoniji inflacija je u kolovozu usporila na 4,4 posto nakon ljetnog vrhunca. Sve zemlje suočavaju se s promjenjivim inflatornim pritiscima, a rast cijena primarno dolazi iz segmenta hrane, usluga i energenata.

Hrvatska

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u Hrvatskoj u kolovozu je iznosio 4,6 posto, što označava blagi porast u odnosu na srpanj (4,5 posto) i lipanj (4,4 posto). Unatoč ovom rastu, stopa inflacije ostaje uglavnom stabilna od proljeća i znatno niža u usporedbi s razdobljem visoke inflacije prethodnih godina. Najveći doprinos rastu cijena daju poskupljenja hrane i energenata, kao i rast troškova usluga.

Financijski analitičar Hrvoje Japunčić iz Decentia Advisory ističe kako su cijene usluga i hrane, pogotovo tijekom snažne turističke sezone - glavni generatori financijskih pritisaka na cijene.

"Naša ekonomska baza i snaga ljudi su još uvijek na nižim razinama u odnosu na EU prosjek i razvijenije zemlje. To je ono što dodatno potencira taj izraženi rast. Cijene hrane su potaknute problemima u poljoprivredi – klimatskim promjenama, ali i specifičnim problemima u strukturi hrvatske poljoprivrede. Mogli bismo, kad podvučemo crtu na kraj 2025., biti negdje na razini inflacije između 3 i 3,5 posto. U 2026. bismo se mogli spustiti na razinu između 2 i 2,5 posto. Cijene hrane će i dalje biti izazov, kao i cijene usluga koje ostaju glavni generatori inflacije", zaključuje Japunčić.

Slovenija

Godišnja stopa inflacije u Sloveniji, prema najnovijim podacima, zaustavila se na tri posto. Najviše su je poticale cijene hrane i bezalkoholnih pića, a upravo taj trend primjećujemo već nekoliko mjeseci. "Ova stavka u potrošačkoj košarici ima gotovo 19-postotni udio i te promjene cijena utječu i na cijelu košaricu," pojasnio je glavni analitičar Gospodarske zbornice Slovenije Bojan Ivanc.

Cijene hrane rasle su drugom najvećom brzinom u europodručju, a Slovenija se po njegovim riječima tu donekle izdvajala. Pritom su najviše porasle cijene mesa, maslaca i mlijeka. Vrijeme je snažno utjecalo na formiranje cijena, jer je loša žetva značila više cijene voća i povrća, ali i stočne hrane. Na cijene mesa utječe i veličina stada. Globalno su porasle cijene kave i kakaa.

"Kad sam pogledao dodanu vrijednost u segmentu trgovine u prvom i drugom tromjesečju, nije se pokazalo da su trgovci u tom razdoblju povećali marže. Rekao bih da ovaj rast cijena u velikoj mjeri proizlazi iz elementa niže ponude," dodao je Ivanc. Smatra da sljedeća godina neće biti tako sušna kao ova te da će cijene hrane rasti manjim intenzitetom.
U drugim segmentima u Sloveniji porasle su cijene usluga, sportskih usluga, a najveći međugodišnji rast cijene imale su beletrističke knjige, koje su poskupjele za 29 posto.

Sjeverna Makedonija

Ako ne dođe do globalnih šokova, u narednom razdoblju očekuje se određena stabilizacija inflacije u Sjevernoj Makedoniji, ali je prerano to reći jer podaci pokazuju da ona može i dalje fluktuirati, izjavila je izvršna direktorica "Finance Think", Blagica Petreski.

Potrebna je jasna strategija za ublažavanje inflacije, što znači da u području fiskalne politike na srednji i dugi rok treba postojati disciplinirana fiskalna politika, posebno u smislu ograničavanja rasta plaća i mirovina, dok će monetarna politika vjerojatno ostati restriktivna kroz dulje razdoblje, budući da je bazna inflacija veća od ukupne inflacije, rekla je Petreski.

Srbija

Nakon razdoblja usporavanja, inflatorni pritisci u Srbiji ponovno su ojačali sredinom godine. Međugodišnja inflacija u srpnju dosegnula je 4,9 posto, nastavljajući trend rasta s 4,6 posto u lipnju, odnosno 3,8 posto u svibnju. Blagi, ali kontinuirani rast inflacije mogao bi biti glavni razlog zbog kojeg će Narodna banka Srbije (NBS) zadržati referentnu kamatnu stopu na 5,75 posto.

Imajući u vidu najnovije podatke, Mališa Đukić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, očekuje da će pauza u daljnjem snižavanju trajati dulje vrijeme, sve dok se inflacija ne vrati u ciljani okvir. Paralelno s time, u Europi postoji konsenzus o zaustavljanju spuštanja kamatnih stopa, što smanjuje pritisak na NBS.

"Možemo očekivati daljnju pauzu, barem jedan kvartal, možda i dulje, dok se ne pojave jasni znakovi da inflacija ide silazno," ocjenjuje Đukić za Bloomberg Adria TV.

Đukić također ističe da inflacija premašuje ciljani okvir NBS-a od 4,5 posto i podsjeća da se u veljači očekivalo da će se inflacija vratiti u ciljane granice do kraja godine, dok je sada jasno da će taj povratak uslijediti tek sljedeće godine.
Navodi da je jedan od ključnih faktora rast cijena hrane, kao i određenih usluga, posebno komunalnih. Kada je riječ o cijenama hrane, glavni čimbenici su poljoprivredna sezona i klimatski uvjeti, koji u velikoj mjeri određuju prinose. Postoje i drugi faktori, poput upravljačkih odluka na razini grada ili države koje se tiču cijena komunalnih usluga, grijanja i slično.

 

"Najavljen je rast cijena komunalija. Ako se kroz Zakon o proračunu Republike Srbije za 2026. predvidi značajan rast plaća zaposlenih u javnom sektoru i mirovina, to je faktor koji također doprinosi stalnoj, upornoj inflaciji. Treba spomenuti i promjenu tarifne politike koja se odnosi na struju. Ako se smanji granica za crvenu zonu, to znači da će neki građani i velik broj tvrtki biti suočeni s višim troškovima, što može prijeći na cijene usluga i na kraju na inflaciju," objašnjava Đukić te dodaje da na uvoznu inflaciju ne možemo utjecati, ali ona može biti značajan čimbenik inflacije u Srbiji.

Bosna i Hercegovina

Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, godišnja inflacija u srpnju 2025. iznosila je 4,8 posto, dok je mjesečna inflacija, u odnosu na lipanj, bila 0,2 posto. Najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koja je skuplja za 10,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli, za 7,5 posto, zatim zdravstvene usluge, koje su više za 6,1 posto, kao i rekreacija i kultura, gdje su cijene porasle 4,9 posto.

Alkoholna pića i duhan skuplji su za 3,7 posto, dok kategorija "ostala dobra i usluge" bilježi rast od 3,8 posto. S druge strane, u srp'nju je zabilježen pad cijena odjeće i obuće, i to za 5,3 posto, dok je prijevoz jeftiniji za 3,2 posto. Ovi podaci pokazuju da pritisci inflacije u BiH i dalje najviše dolaze iz osnovnih životnih troškova, dok se u pojedinim sektorima bilježe korekcije naniže.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar