.webp){kind=icon}
Kada bi se na stranu stavili svi mogući interesi, simpatije i animoziteti i kada bi se gledalo isključivo kako gledaju na ekonomska i gospodarska pitanja, tada bi teško bilo pronaći dvije stranke s toliko sličnim pogledima kao što su Domovinski pokret i Most.
Porez na nekretnine, privatizacija državnih tvrtki, imigracija i demografija. O svemu tome dvije stranke imaju gotovo identičan problem. No to nije bilo ključno uoči izbora, pa će svaka od te dvije stranke po glasove svojim putem. Kako bismo saznali nekoliko detalja o tome što bi napravili kada bi se našli u poziciji vlasti, u studio smo pozvali Maria Radića, potpredsjednika Domovinskog pokreta.
Što povezuje sivu ekonomiju, tržište nekretnina i demografske mjere?
Krenuli smo s temom održivijeg BDP-a gdje je Radić najviše istaknuo pitanje sive ekonomije. Kaže da na nju otpada 21 milijarda eura i kako je cilj Domovinskog pokreta učiniti BDP značajno transparentnijim. Novac koji je ostvaren na sivom tržištu, često u turističkoj sezoni prelijeva se na tržište nekretnina koje posljedično postaje kaotično. Domovinski pokret ne bi išao smjerom kojim je krenuo HDZ na način da subvencionira razliku tržišne i priuštive cijene već bi subvencionirao obitelji koje imaju između od jednog do troje djece, a obiteljima s četvero i više djece država bi, u kojoj bi DP činio vlast, u potpunosti pokrila trošak nekretnine. Radić smatra da bi u trećoj godini mandata taj trošak bio okvirno 800 milijuna eura.
Porezna politika i plaće u javnom i državnom sektoru
Govoreći o intervencijama u porezni sustav Hrvatske, Radić ističe kako ne može bez detaljnijeg uvida u prihode i rashode znati što učiniti s PDV-om, ali tvrdi da bi se Domovinski pokret više angažirao po pitanju osobnog odbitka. Radić smatra da je realno da on bude 700 eura te da se s vremenom dođe na iznos od 800 eura. Govoreći o povišicama kojima je Vlada uoči izbora značajno podigla standard svima u javnom i državnom sektoru, Radić tvrdi da bi on plaće podigao još i više, ali bi tražio da se radi na evaluaciji učinkovitosti zaposlenih u spomenutim sustavima. Nadovezao se i tvrdeći da bi oni koji upravljaju tvrtkama u kojima država ima svoj vlasnički udio dao menadžerske ugovore, ali bi isto tako postavio jasne ciljeve te bi ispunjavanje stimulirao, a neispunjavanje kažnjavao. Radić je uvjeren da bi se tako na čelu ključnih kompanija našli puno kompetentniji ljudi.
Mario Radić i Marko Perožić | Bloomberg Adria
Poljoprivreda od posebnog interesa Domovinskog pokreta
Razgovarajući o strateškim industrijama u Hrvatskoj, Radić tvrdi da je to svakako poljoprivreda, ali subvencije koje tamo dominiraju nemaju smisla jer se subvencionira hektar obradive površine umjesto proizvoda koji na tom hektaru nastaje. Agencija za plaćanja u poljoprivredi Radić je posebno naglasio kao iracionalno ustrojenu te je predložio osnivanje otkupnih stanica, zadruga ili kooperativa. Na pitanje je li upravo ministarstvo poljoprivrede ono što bi Domovinski pokret tražio ako bi se našao u situaciji, Radić je potvrdio da su za to zainteresirani. Govoreći o industrijama koje država subvencionira, Radić je kazao da smo brodogradnju odavno izgubili, ali to netko narodu mora reći.
Privatizacija
Radić je još dodao da je za djelomičnu privatizaciju državnih kompanija. Govoreći o HEP-u tvrdi da bi počeo s 20 posto jer je riječ o strateškoj energetskoj kompaniji u kojoj država mora imati i vlasnički i upravljački udio.
-- Što je još potpredsjednik Domovinskog pokreta rekao u intervjuu za Bloomberg Adriju pogledajte u videu.
