Ishođenje dozvola za OIE-ovske projekte u Hrvatskoj traje dulje od sedam godina

Europska unija morat će i do četiri puta ubrzati zelenu tranziciju želi li, sukladno zelenom planu, postati klimatski neutralna do 2050. godine. To se prvenstveno tiče brzine izdavanja dozvola za ulaganja u obnovljive izvore energije. Ishođenje dozvola za izgradnju vjetroparka ili sunčanih elektrana u Europskoj uniji traje oko pet godina, a u Hrvatskoj često i dulje od sedam godina.

Spori dozvolbeni procesi ključni su problem zelenih ulaganja, za koje Hrvatska ima golem potencijal zbog velike količine sunca i vjetra u Dalmaciji, Slavoniji i Lici. Drugi izazov je priključak na elektroenergetsku mrežu, što također predstavlja jedno od uskih grla razvoja ovakvih projekata. Sve ovo u razgovoru za Bloomberg Adria TV istaknula su dvojica stručnjaka za OIE – Mario Klarić, direktor Professio Energije koja iza sebe ima više investicija u eolske i sunčane elektrane, te Phillipe Bozier, predstavnik konzultantske kuće Mazars. Obojica se slažu da i bi Hrvatska trebala ozbiljno razmotriti gradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško.

Energetika je temelj energetske tranzicije, a ulaganja u vjetroparkove i sunčane elektrane atraktivna su ulaganja i u Hrvatskoj. Takve projekte rado financiraju i banke, čime nestaje potreba za državnim poticajima, ali realizacija je izuzetno spora.

Ishođenje dozvola dulje od sedam godina

"Naravno da bi određene stvari mogle biti brže. Najveće izazove diljem EU-a vidimo u dozvolbenim procesima i izgradnji elektroenergetske infrastrukture koja može prihvatiti tu novu količinu zelene energije. U Europskoj uniji izdavanje dozvola traje u prosjeku oko pet godina, a u Hrvatskoj ponekad traje i više od sedam godina. Drugi velik izazov je pristup mreži. HOPS čini velike napore u tome, ali bit će izazovno financirati te projekte u budućnosti", kaže Klarić.

Mario Klarić | Bloomberg Adria

"Primarni trendovi u Europi su micanje države iz poticajnih shema, to je bilo i očekivano. Ta tehnologija je dosegla zrelu razinu na kojoj može biti komercijalno isplativa. Vidjeli smo brojne izravne ugovore između gospodarstva i proizvođača energije, u kojima gospodarstvo izravno otkupljuje energiju od proizvođača. Dominantni izvori su vjetar i sunce, Hrvatska ima tu sreću da je blagoslovljena s oba izvora, i možemo očekivati veliku količinu takvih projekata", ističe Klarić.

Dalmacija, Slavonija i Lika

Tvrtka koju predstavlja Klarić, Proffesio Energia, u vlasništvu je mirovinskih fondova i institucionalnih investitora. U svom portfelju trenutno ima više projekata u razvoju, a fokusirani su na projekte vjetroelektrana, sunčanih elektrana i spremnika električne energije.

Objašnjava da je Dalmacija najbogatija vjetrom i suncem, ali da su Slavonija i Lika također zanimljive lokacije. Isplativost demonstrira to na primjeru postavljanja solarnih panela na kuću ili proizvodnu halu.

"Postavljanje i puštanje u pogon traje mjesec ili dva dana. Uštede na računima su 30 do 50 posto godišnje, a rok povrata investicije, ovisno o lokaciji, je osam do deset godina", dodaje.

Razmotriti gradnju drugog bloka NE Krško

Pitanje korištenja nuklearnih elektrane jedno je od onih koje dijeli Europu, ali ne i naše sugovornike. Štoviše, Klarić i Bozier slažu se kako bi Hrvatska svakako trebala razmotriti gradnju drugog bloka nuklearke Krško, odakle namiruje oko 20 posto domaćih potreba za električnom energijom.

"Kao Francuz, imam prilično jasnu poziciju oko toga, baš kao i moja zemlja. Ako izuzmete Njemačku, puno europskih zemalja odjednom iznova razmatra nuklearnu energiju. Obnavljaju se zaustavljeni nuklearni programi. Ne postoji bolje rješenje od atomske energije, u smislu nadomjeska OIE-a. Ako želite energiju bez ugljičnog otiska, nuklearna energija je tu najbolja. Ako ne najbolje, onda najmanje loše rješenje, naravno uz sve mjere predostrožnosti kako bi se izbjegli rizici. Mislim da i u ovoj regiji to trebalo biti dio jednadžbe. Zajedničko postrojenje Hrvatske i Slovenije je fantastičan primjer", navodi Bozier, predstavnik Mazarsa.

Cijena struje i ubrzavanje zelene tranzicije

"Idućih nekoliko mjeseci vidim silazni trend cijena struje, ali nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kakve će cijene biti za šest mjeseci ili godinu dana. Ako gledate ambicije EU-a oko obnovljivih izvora energije, goleme su. Europska unija morat će između dva i četiri puta ubrzati zelenu tranziciju i realizaciju takvih projekata, želi li, sukladno zelenom planu, postati klimatski neutralna do 2050. godine. Ishođenje dozvola je dugo i komplicirano posvuda, i Hrvatska tu nije iznimka", zaključuje Bozier.

 

--- Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar