Od petka, barem je tako najavila Petrokemija, kreću proizvodni procesi postrojenja u toj tvrtki, a sam početak proizvodnje može se očekivati 12. rujna.
"Od 16. kolovoza do 10. rujna 2024. uslijedit će start proizvodnih procesa postrojenja Petrokemije. U vrijeme odvijanja ovih aktivnosti moguća je pojava kratkotrajnog povećanja emisija otpadnih plinova u zrak i buke. Iako se ne očekuje prekoračenje graničnih vrijednosti, kvaliteta zraka intenzivno će se nadzirati mjerenjima na postajama lokalne mreže, kao i na državnoj mjernoj postaji Kutina 1", priopćila je Petrokemija.
Inače, proizvodnja mineralnih gnojiva u Petrokemiji zaustavljena je u proljeće i u međuvremenu se najavljivao ponovni početak proizvodnje još za početak ljeta. No uprava je odgađanje početka pravdala nepovoljnom cijenom plina.
Čitaj više
Što se događa s dokapitalizacijom Petrokemije?
Yıldırım grupa je mimo dogovora iznenadnim financiranjem na burzi preuzela upravljanje kutinskom tvrtkom.
10.05.2024
Petrokemija ide u dokapitalizaciju, žele namaknuti od 70 do 140 milijuna eura
Temeljni kapital nakon dokapitalizacije iznosio bi najmanje 125, a najviše 195 milijuna eura.
06.03.2024
Dokapitalizacija Petrokemije na čekanju, idući pokušaj 6. ožujka
Ako država ne pokaže zainteresiranost za ubacivanje svježega novca Yildirim bi došao do 80 posto vlasničkog udjela.
07.02.2024
Yildirim kreće u dokapitalizaciju Petrokemije, država još ne zna što bi
Yildirim bi mogao znatno povećati svoj udio u Petrokemiji ako država odluči ne sudjelovati, ali i podržati dokapitalizaicju.
01.02.2024
Kutinska tvrtka, koja navodno ima stratešku vrijednost za Hrvatsku, u posljednje je vrijeme bila u fokusu interesa javnosti zbog prodaje turskom vlasniku i dokapitalizacije u kojoj se čini da je država izgubila kontrolni vlasnički paket od 25 posto, premda to na web stranici Petrokemije nije vidljivo.
Naime, na web stranici stoji kako je većinski vlasnik tvrtka Terra – mineralna gnojiva, koju je kupio turski Yıldırım, s 54,52 posto vlasničkog udjela, a nakon toga dolaze državni Centar za restrukturiranje i prodaju sa 17,9 posto, Hrvatska poštanska banka i Fond za financiranje razgradnje nuklearne elektrane Krško s 12,73 posto te Janaf s 9,09 posto.
No to ne može odgovarati stvarnosti jer je u svibanjskoj dokapitalizaciji, u kojoj je prema tvrdnjama iz Sindikata energetike, kemije i nemetala Yıldırım nadmudrio državu, iz turskog vlasnika uplaćeno 116,82 milijuna eura, a predstavnici države su zajedno uplatili oko 12 milijuna eura svježeg kapitala.
Nakon tih zbivanja nitko se više nije oglasio, ni Yıldırım ni predstavnici države, a na upite Bloomberg Adrije nitko od glavnih dioničara nije odgovorio osim Fonda za razgradnju NEK-a koji je potvrdio navode sindikata.
Ako je sve tako, sada Yıldırım u potpunosti vodi igru i treba vidjeti hoće li pokretanje proizvodnje, kako bi i trebalo, donijeti boljitak kutinskoj firmi koja se zbog energetske krize i visoke cijene plina već dulje vrijeme muči s poslovanjem.