Trovanje i trgovanje ugljikom – to su trenutno omiljeni hobiji kapitalista sa zelenom maskom. U najvećem sustavu za trgovanje emisijskim dozvolama (EU ETS) koji je nametnut tvrtkama zemalja članica vrte se milijarde eura. Mi smo analizirali tko je dobitnik, a tko gubitnik na tržištu, ispitali tko će sve tek ući u dekarbonizacijsko vrzino kolo te što tvrtke moraju znati o tome.
Analiza BBA: Tko zarađuje, a tko se izgubio u dekarbonizacijskoj igri
Procesi dekarbonizacije mogu značajno utjecati na poslovanje kompanija, gdje se isprepliću ne samo direktni efekti štetnih utjecaja emisije CO₂, već i indirektni. U regiji, Cinkarna Celje je primjer kompanije koja je zaradila na prodaji viška dozvola, što joj je povećalo EBITDA maržu za simboličan 0,1 postotni bod. No utjecaj može biti i intenzivniji, što najbolje pokazuje primjer NEXE-a, čije je povećanje emisije CO₂ smanjilo EBITDA maržu za čak pet postotnih bodova.
Analiza BBA: Put do nultih emisija dug je, skup i trnovit
Tvorci zelene agende, kao dio procesa dekarbonizacije, osmislili su najveći sustav za trgovanje emisijskim dozvolama (EU ETS), koji trenutno zahvaća Fazu 4 dekarbonizacije u periodu od 2021. do 2030. Do ove godine su, prema EU-ovoj regulativi, u sustavu regulaciji emisije CO₂ morale sudjelovati energetski intenzivne industrije poput proizvodnje cigle, cementa, papira i nafte te plinska i avioindustrija. Od 2024. godine u tu skupinu ulazi i industrija brodskog prijevoza.
Ključne stvari o trgovanju ugljikom koje bi trebala znati svaka tvrtka
S početkom 2025. na snagu stupa ETS2, proširena verzija sadašnjeg sustava za trgovanje emisijama koja obuhvaća i zgradarstvo te cestovni promet. Do kraja ove godine obveznici iz sektora zgradarstva i cestovnog prometa morat će od Ministarstva gospodarstva ishoditi dozvole za djelatnosti kako bi od početka 2025. krenulo praćenje njihovih emisija.
Od starta 2027. godine i oni se aktivno uključuju u ETS, odnosno otad će imati obavezu raspolagati dovoljnim brojem emisijskih jedinica, a broj koji će im se dodjeljivati besplatno ovisit će upravo o emisijama iz prethodnih godina.
Izazovna godina za građevinu, u veljači manje izdanih građevinskih dozvola
Nakon uspješne 2023. godine, u veljači 2024. izdano je 974 građevinskih dozvola, što je za 3,8 posto manje u odnosu na veljaču 2023. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Slijedi…
Počinje predizborna šutnja, ali ona ne obvezuje statističke urede koji će raditi punom parom. Tako Državni zavod za statistiku (DZS) donosi indekse potrošačkih cijena u 2024., dok će njihovi kolege iz Eurostata obaviti podatke o međunarodnoj robnoj razmjeni za veljaču 2024., odnosno broj novoosnovanih tvrtki i stečajeva za isti mjesec.
.webp){kind=icon}
