Znanstvenici i poduzetnici pronašli svoje 'matcheve', u planu novi spojevi

Nakon što su prošlog Valentinova znanstvenici i predstavnici tvrtki sudjelovali na jednom sasvim drugačijem speed-datingu, sada su pronašli svoje potencijalne matcheve. Cilj je na ovaj način pridonijeti podizanju inovativnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te potaknuti ulaganja u istraživanje i razvoj te pametnu specijalizaciju u Hrvatskoj.

Naime, u sklopu konferencije Scinergy održan je susret znanosti i industrije s ciljem brze i efikasne razmjene ideja i potencijalnih suradnju. Na jednom mjestu spojili su se predstavnici više od 100 tvrtki i više od 100 vrhunskih znanstvenika.

Organizatori su na temelju inputa o tome čime se znanstvenici i kompanije bave kreirali potencijalne parove. Sudionici su zatim imali priliku za kratke, ali intenzivne razgovore, tijekom kojih su mogli predstaviti svoje projekte, istraživanja i poslovne potrebe.

Kako nam objašnjava Matija Srbić, koordinator programa Nuqleus koji je dio projekta Scinergy iza kojeg stoje Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, postoje brojni izazovi kada je riječ o suradnji znanosti i industrije. Kao neke od glavnih nedostataka ističe nedostatak komunikacije između ova dva svijeta i financiranje ovakvih suradnji. Naime, znanstvenici ne znaju što industrija treba, a kompanije često ne znaju gdje potražiti ekspertizu za neki poslovni problem ili jednostavno nemaju vremena za to.

Matija Srbić | Scinergy

Međutim, projekti poput Scinergyja i održanog speed-datinga pomažu izgraditi most među industrijom i znanstvenicima.

"Nakon njihovih inicijalnih razgovora, najkompatibilnije smo parove uključili u radionice kako bi detaljnije definirali okvir svoje suradnje i rada na potencijalnom zajedničkom projektu, a sada je pred nama intenzivno dvomjesečno razdoblje tijekom kojeg će ICENT-ovi stručnjaci besplatno voditi svaki par kroz cjelokupan proces, od validacije i razrade poslovne ideje, preko pravne podrške do usmjeravanja na izvore financiranja. Vjerujemo da je ovakav personalizirani pristup najbolji put k uspostavi što većeg broja kvalitetnih suradnji i inovativnih rješenja, a nadamo se i kontinuiranih suradnji u budućnosti", otkrio je Srbić za Bloomberg Adriju.

Interes itekako postoji, što pokazuje broj prijava, a i inovativnih ideja definitivno ne manjka. U svojim prijavama tvrtke su prezentirale poslovni program koji bi željele riješiti, odnosno proizvod ili uslugu koju bi htjele unaprijediti te navele kakva im je ekspertiza potrebna. Nuqleusov tim je zatim ciljano za svaku tvrtku tražio jednog ili više znanstvenika koji im potencijalno može pomoći u pronalasku rješenja. Na neki način, Nuqleus je u ovom spajanju glumio Kupida.

"Trudili smo se pronaći parove čija se ekspertiza i potrebe najbolje podudaraju. Prvo smo ih spojili 'na papiru', a sada smo im omogućili i da se upoznaju kroz speed dating susrete te sami vide s kime su najkompatibilniji kako bismo im dalje pomogli u traženju optimalnog rješenja", kaže Srbić.

Objašnjava da su u odabiru tvrtki željeli da one reflektiraju strukturu hrvatskog gospodarstva, pa su tako sudjelovale tvrtke svih veličina, od mikro do velikih, iz različitih dijelova Hrvatske, iz različitih industrija, onih koji su već surađivali sa znanstvenicima, kao i onih kojima će ovo biti prva prilika.

Tu su dodatno bili i posebni kriteriji Svjetske banke koja koordinira ovaj projekt na globalnoj razini. Naime, inicijativa za sam projekt došla je od Svjetske banke i financira se EU sredstvima, a Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) dobio je priliku da ovaj pilot projekt, koji će kasnije biti prilagođen za što uspješniju globalnu primjenu, provede u Hrvatskoj uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) i niz znanstvenih partnera.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je značajna sredstva - 318 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, oko 342 milijuna eura iz Programa konkurentnost i kohezija te 106 milijuna eura iz projekta Svjetske banke za provedbu programa jačanja suradnje akademskog sektora i industrije te provedbu aktivnosti transfera tehnologije i znanja.

U financiranju projekata pomoći mogu i HBOR, HAMAG-BICRO, kao i Europski digitalni centri za digitalizaciju (EDIH) kao što su CROBOHUB++ i AI4Health.Cro. Tako će, primjerice, neke od tvrtki u projektu Scinergy moći besplatno koristiti znanstvenu opremu i laboratorije kako bi testirali neku tehnologiju prije ulaganja i plasmana na tržište. Dakle, novca za ulaganje u istraživanje i razvoj ima, samo je izazov kvalitetno ga iskoristiti, odnosno nove ideje pretvoriti u tržišnu vrijednost.

Scinergy

Kroz Scinergy je tvrtkama dostupna ekspertiza znanstvenika koji dolaze s 15-ak vodećih domaćih znanstveno-istraživačkih institucija, uključujući FER, PMF, Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, PBF, RGN, FKIT, FESB i druge.

Ovi su znanstvenici tvrtkama ponudili svoju ekspertizu u zaista širokom rasponu područja umjetne inteligencije, energije i energetike, elektrotehnike i elektronike, komunikacija i povezivosti, računarstva i programskog inženjerstva, biotehnologije, kemijskog inženjerstva, hrane i agronomije, medicine, fizike, infrastrukture i konstruiranja te drugih područja. U kojim područjima će se uspostaviti suradnja ovisi prije svega o potrebama industrije, odnosno tvrtki koje su odabrane u projekt.

Uparene tvrtke i znanstvenici radit će, primjerice, na primjeni umjetne inteligencije za optimizaciju lanca nabave i predikciju potražnje za pojedinim artiklima, automatizaciji proizvodnih procesa upotrebom robota i senzora, razvoju novih materijala s poboljšanim fizikalnim i kemijskim svojstvima i drugim inovativnim idejama.

"Ključno je da dođemo do što više kvalitetnih suradnji i rješenja. S obzirom na potencijal koji vidimo u idejama na kojima rade odabrane tvrtke i znanstvenici, imamo razloga vjerovati da će ih biti. Ne očekujemo da svaka ideja bude uspješno realizirana iz prvog pokušaja, ali svakako će omogućiti stjecanje iskustva za neki drugi, treći ili peti pokušaj. Scinergy je eksperiment i upravo nam je važno da u znanstvenoj i poslovnoj zajednici mijenjamo pristup inovacijama promičući kulturu eksperimentiranja, kulturu pokušaja. Isto tako želimo potaknuti kontinuitet suradnji industrije i znanosti, koja neće biti samo sporadična. Tehnologija se ubrzano razvija, tržište se konstantno mijenja, a time i potrebe industrije. Zato se moramo prilagođavati i potrebe industrije na što kvalitetniji i održiv način spajati s potencijalima koji nastaju u znanstvenoj zajednici. Sve je to dio puta prema inovativnosti, koja je temelj produktivnosti, a ona je, pak, ključna za razvoj fleksibilnog i učinkovitog gospodarstva", govori Srbić.

Budući da se za sudjelovanje u speed-datingu prijavilo 140 znanstvenika i čak 250 tvrtki iz cijele Hrvatske, plan je uključiti i one koji u ovom krugu nisu ušli u uži izbor.

Scinergy

"Scinergy je eksperiment iz kojeg ćemo puno naučiti, a onda ta iskustva i znanja planiramo iskoristiti kako bismo u narednim godinama provodili slične projekte, koji otvaraju nove mogućnosti za kvalitetno spajanje tvrtki i znanstvenika. Jedno je sigurno – svi oni koji nisu nažalost mogli biti dio projekta ovaj put, neće morati dugo čekati na sljedeću inicijativu Inovacijskog centra Nikola Tesla za povezivanje znanstvenika i tvrtki. Uz to, redovno provodimo naš program istraživačkog poduzetništva Nuqleus koji sada već serijski proizvodi kvalitetne deep-tech startupe koji se zasnivaju na rezultatima znanstvenih istraživanja.

O kvaliteti našeg programa i tih startupa govori činjenica da je čak sedam startupa koji su prošli naš program dobilo po 200 tisuća eura na natječaju 'Start-up/spinoff poduzeća mladih istraživača'. Većina tih startupa nudi svoja inovativna rješenja industriji, pa je to još jedan od načina na koji ICENT doprinosi hrvatskom gospodarstvu. U narednim godinama planiramo nastaviti raditi na oba ova smjera potpore u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja, bilo kroz pokretanje vlastitih startupa, bilo kroz suradnju s industrijom, te se nadamo postati platforma oko koje će se izgraditi hrvatski inovacijski ekosustav", kaže Srbić.

Suradnja između industrije i znanosti nije uvijek jednostavna, s obzirom na različite kulture i očekivanja koja prevladavaju u tim dvama sektorima. Međutim, inicijative poput Scinergyja pružaju vrijednu platformu za premošćivanje tih razlika i stvaranje osnove za trajnu suradnju koja može rezultirati znatnim inovacijama i unapređenjima. Kroz ovakve susrete, hrvatsko gospodarstvo može samo profitirati, jačajući svoje kapacitete za inovacije i konkurentnost na globalnom tržištu.