Krivolov podataka u EU-u strogo je zabranjen, što rade naše agencije

Krivolov osobnih podataka digitalnih platformi u Europskoj se uniji striktno zabranjuje. Početkom srpnja Sud pravde EU-a odlučio je kako nacionalna tijela za zaštitu tržišnih natjecanja mogu ispitati koristi li Facebook "osjetljive podatke" njihovih građana bez privole. Također, Google je mijenjao uvjete korištenja kako bi podatke korisnika mogao upotrebljavati za unaprjeđivanje umjetne inteligencije. Ispitali smo istražuje li Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Facebook te jesu li novi Googleovi uvjeti usklađeni s GDPR direktivom.

Početkom srpnja Meta je izgubila spor pred Sudom pravde EU-a koji je dao za pravo nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnih natjecanja da u okviru ispitivanja zloupotrebe vladajućeg položaja mogu Facebooku utvrditi povredu Opće uredbe EU-a o zaštiti podataka (GDPR) jer bez privole koristi off Facebook podatke za personalizaciju oglasa i slično. Takozvani off Facebook podaci odnose se na posjećivanje trećih internetskih stranica i aplikacija te na podatke pri uporabi drugih internetskih usluga u vlasništvu koncerna Meta, među kojima su Instagram i WhatsApp.

"Postupke utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja će i dalje voditi AZTN budući da je to u njegovoj nadležnosti sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja i članku 102. Ugovora o funkcioniranju EU-a. Navedena presuda Suda EU-a daje jedan novi presedan u praksi te ćemo vjerojatno u suradnji s nadležnom Agencijom za zaštitu osobnih podataka po potrebi koristiti i izvršavati uvid u odredbe GDPR-a", kazali su za Bloomberg Adriju iz ATZN-a.

Napomenuli su kako se zasad u Hrvatskoj ne priprema nikakav sličan postupak jer je to pitanje "potpuno novo u pristupu utvrđivanju zlouporaba vladajućeg položaja". Ustvrdili su i kako je za očekivati kako će se to pitanje javljati uglavnom u postupcima protiv digitalnih platformi. Dobiju li te platforme oznaku "nadzornici pristupa", sukladno Aktu o Digitalnim tržištima, postupke će u tim slučajevima voditi Europska komisija.

Mirta Kapural, predsjednica Vijeća AZTN-a / Dario Grzelj/Hina

Tim aktom definira se kako se velika internetska platforma smatra "nadzornikom pristupa" ako osigurava vezu poslovnih korisnika i potrošača te pritom sama određuje pravila. Također, to su platforme koje nude usluge internetskog posredovanja poput trgovina aplikacijama, društvenih mreža, slanja poruka, virtualnih pomoćnika, internetskih platformi za trgovanje i usluga oglašavanja. Aktom o digitalnim tržištima njima je određen niz obveza koje moraju poštovati, odnosno postupanja koja su im zabranjena.

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kažu kako, ako nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja i utvrdi kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka, ono ne zamjenjuje nadzorna tijela za zaštitu osobnih podataka. "Jedini je cilj procjene usklađenosti s Općom uredbom o zaštiti podataka utvrđivanje zloupotrebe dominantnog položaja i donošenje mjera radi okončanja te zloupotrebe na pravnoj osnovi izvedenoj iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja", pojašnjavaju.

Suradnja nadležnih tijela

Za dosljednu primjenu GDPR-a, ta dva tijela moraju se konzultirati i surađivati. Iz AZOP-a kažu kako su zaštita podataka i regulatorni okviri za zaštitu tržišnog natjecanja posljednjih godina isprepleteni s obzirom na sve veći značaj osobnih podataka koje je, kao faktor konkurencije u digitalnoj ekonomiji, potrebno zaštititi. "Osobni podaci često igraju važnu ulogu u kontekstu tzv. 'poslovnih modela temeljenih na podacima', posebno u kontekstu velikih internetskih platformi."

Osobni podaci često igraju važnu ulogu u kontekstu tzv. 'poslovnih modela temeljenih na podacima' /Deposit Photos

Podsjećaju kako su stoga posljednjih godina počela snažnije surađivati i tijela nadležna za zaštitu podataka i ona za zaštitu potrošača. "U srpnju 2020. godine, vlasti za zaštitu potrošača i zaštite podataka odlučile su osnovati 'skupinu volontera među nadležnim tijelima za zaštitu potrošača i zaštitu podataka' radi promicanja razmjene iskustava i uspostave najboljih praksi te iskustava s provedbom, kako na nacionalnoj razini tako i na razini Europske unije."

Također, Europski odbor za zaštitu podataka nedavno je osnovao Radnu skupinu o međuodnosu između zaštite podataka, zaštite tržišnog natjecanja i zaštite potrošača čiji je glavni cilj pojasniti veze i razumjeti sinergije između tih regulatornih okvira.

Vrući projekti – Google i DMA

Iz AZTN-a kažu kako su dosad proveli dva sektorska ispitivanja digitalnih platformi, a rezultati su pokazali da bi neki od njih "mogli dovesti do mjera provedbe". To se odnosi na provedbu Zakona o digitalnim tržištima (DMA). AZTN je u savjetodavnom odboru za taj Zakon, a trenutno se definira koja će tijela biti nadležna za njegovu provedbu.

Bloomberg

AZOP također ima važan zadatak. Google je ovih dana mijenjao svoju politiku privatnosti u kojoj navodi kako prikuplja javno dostupne podatke za "treniranje" svojih algoritama baziranih na umjetnoj inteligenciji. U ažuriranoj politici privatnosti navodi se kako bi javno dostupne informacije mogle biti korištene za razvoj proizvoda kao što su Google Translate, Bard i Cloud AI.

"Iz navedenog proizlazi da bi sve informacije, što uključuje i osobne podatke, koje pojedinci objavljuju mogle biti korištene za treniranje Googleovih proizvoda baziranih na umjetnoj inteligenciji. Agencija trenutno analizira ažurirane Googleove politike privatnosti i procjenjivanja usklađenosti s GDPR-om, a o tome će se raspravljati i na razini Europskog odbora za zaštitu podataka", kazali su za Bloomberg Adriju iz AZOP-a.

Fokus agencija

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka otkrivaju i kako zaprimaju najviše upita i zahtjeva za utvrđivanje povrede prava u vezi s kopiranjem osobnih iskaznica, videonadzorom, objavom OIB-ova na oglasnoj ploči, objavom osobnih podataka u medijima i slično. S druge strane, fokus AZTN-a je i dalje otkrivanje i sankcioniranje najtežih povreda prava tržišnog natjecanja, prvenstveno kartela koji nanose financijsku štetu kupcima, tržištu i društvu u cjelini.

Dodaju kako su stavili poseban naglasak na otkrivanje kartela u javnoj nabavi "koji su najštetniji oblik zabranjenih horizontalnih sporazuma". AZTN je dobio pristup elektroničkom registru javne nabave, a započeo je i s razvojem posebnog inovativnog digitalnog alata koji bi mogao pomoći u otkrivanju većeg broja takvih kartela.

Depositphotos

"Još uvijek imamo relativno mali broj zahtjeva za oslobađanje od kazne takozvanih pokajnika, sudionika zabranjenog sporazuma između konkurenata-kartela koji prvi pristupi Agenciji i dostavi relevantne dokaze za otkrivanje i dokazivanje takvog zabranjenog sporazuma. Najveći broj kartela u Europi zadnjih desetak i više godina otkriven je i sankcioniran upravo slijedom pokajničkih prijava i dokaza dostavljenih od pokajnika", ističu.

Napominju i kako je posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja 2021. godine uveden i institut nagodbe koji omogućuje sudionicima kartela da priznaju sudjelovanje, daju izjavu da neće ići s tužbom protiv rješenja AZTN-a, a zauzvrat im AZTN daje umanjenje kazne za 10 do 20 posto u odnosu na onu koja bi bila izrečena. To, kako navode, doprinosi brzini provođenja postupaka, a za stranku znači manju kaznu.

Potužili su se, međutim, kako je veliki izazov i dokazati zlouporabe vladajućeg položaja. Kriteriji koji su postavljeni EU-ovim pravom tržišnog natjecanja često iziskuju vrlo detaljne ekonomske analize i posebna znanja o pojedinim tržištima, pa je zadnjih godina zamjetan trend relativno malog broja utvrđenih zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika u EU-u, kako od Europske komisije sa znatnim resursima, tako i od EU-ovih nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja s manjim resursima, ustvrdili su iz AZTN-a.