HAC dugove veće od tri milijarde eura planira otplatiti tek 2044.

Prije nekoliko tjedana Hrvatske autoceste (HAC) objavile su kako su, prema privremenim podacima, od siječnja do 26. prosinca 2022. ostvarile rekordne prihode od cestarina koji su premašili tri milijarde kuna (400 milijuna eura).

"U odnosu na isto razdoblje dotad najplodnije 2019. godine, promet je porastao za sedam posto, a naplaćena cestarina za četiri posto. U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, promet i naplaćena cestarina veći su za 14 posto", priopćili su tada iz kompanije.

To nas je ponukalo da pogledamo kako je HAC generalno poslovao u prošlih par godina te kakvo je stanje s financijama kompanije i otplatama kredita koji ih opterećuju.

Financijski podaci za prvih devet mjeseci 2022. godine pokazuju kako su ostvarili gotovo 27 posto veće prihode nego u istom razdoblju. Porasli su s 1,94 milijarde kuna (258 milijuna eura), na 2,47 milijardi kuna (329 milijuna eura), ali su im u istom periodu strelovito porasli i rashodi, za 44,5 posto, s 1,58 milijardi kuna (210 milijuna eura) na 2,28 milijardi (303 milijuna eura). Stoga im se i dobit u prva tri kvartala prošle prepolovila u usporedbi s 2021., s 361,6 milijuna kuna (47,9 milijuna eura) na 191,6 milijuna (25,4 milijuna eura).

Preko tri milijarde eura dugovanja

Zanimalo nas je koliko je HAC ukupno kreditno zadužen i koliko ih godišnje stoji otplata svih kredita.

"Na dan 31. 12. 2022. godine stanje duga HAC-a po aktivnim kreditima iznos 3.029.924.799 eura. HAC je u 2022. godini platio oko 210 milijuna eura obveza po glavnicama aktivnih kredita", rekli su nam iz kompanije.

Pitali smo ih i kada planiraju potpunu otplatu kredita uz trenutnu dinamiku isplata pa dobili odgovor kako "sukladno postojećim planovima otplate, posljednja otplata glavnice po aktivnim kreditima ima dospijeće u 2044. godini".

Na tako velikom dugu sigurno se dalo nešto uštedjeti refinanciranjem u vrijeme niskih kamata na koje ćemo, čini se, u idućim godinama gledati sa sjetom. Kako je HAC u 100-postotnom vlasništvu države, lijepo je čuti da je nekih pomaka po tom pitanju ipak bilo, iako nam se čini da se moglo i bolje jer je razdoblje jeftinog novca trajalo poprilično dugo.

HAC-ova dugovanja refinancirana su u tri etape, od 2017. do 2019. godine, kroz projekt "Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora (MARS)" koji je Vlada pokrenula u suradnji sa Svjetskom bankom.

Prva faza bila je izdavanje euroobveznice Republike Hrvatske u iznosu od 1,2 milijarde eura, od čega je HAC-u doznačeno 672,6 milijuna uz fiksnu kamatnu stopu od 2,75 posto. "Zaprimljenim sredstvima refinanciran je dug s prosječnom kamatnom stopom od 4,28 posto, što, svedeno na godišnju razinu, predstavlja uštedu od 10,3 milijuna eura kamata", rekli su nam iz HAC-a.

Licencirane fotografije

U drugoj fazi restrukturiranja, sredinom 2018. godine, sklopili su ugovor o kreditu s konzorcijem osam hrvatskih banaka na iznos od 1,1 milijardu eura, s kamatnom stopom od 1,95 posto uz šestomjesečni Euribor. "Time je refinancirano 17 postojećih kredita s prosječnom godišnjom kamatnom stopom od 3,72 posto, što, svedeno na godišnju razinu, čini uštedu od 20,1 milijun eura kamata", pohvalili su se iz kompanije.

U trećoj fazi opet su se okrenuli domaćim zajmodavcima i uzeli kredit u iznosu od 400 milijuna eura po kamatnoj stopi od 1,6 posto uz šestomjesečni Euribor kojim je refinanciran dug prema Deutsche Banku s kamatnom stopom od 4,25 posto, što je kompaniji donijelo uštedu od 10,6 milijuna eura na kamatama.

"Ukupne godišnje uštede na kamatama u sva tri kruga refinanciranja, svedena na godišnju razinu, čine iznos od oko 41 milijun eura, a uz financijsko restrukturiranje provedeno je i operativno te je od 2017. godine do sada iz HAC-a otišlo oko 700 radnika", pojasnili su nam.

Kako je, prema odgovorima koje smo dobili, oko 1,5 milijardi eura kredita vezano uz šestomjesečni Euribor, pitanje je u kojoj će mjeri monetarno stezanje ECB-a poskupjeti dugovanja HAC-a i pojesti uštede ostvarene refinanciranjem.

Novi sustav naplate cestarina

Prije par tjedana je iz HAC-a najavljena još jedna velika promjena – uvođenje novog sustava naplate cestarina.

Projekt je predstavljen prije pet godina u sklopu spomenutog projekta MARS i, prema brošuri iz 2017. koju smo pronašli, trebao je biti implementiran još 2021.

HAC je nedavno najavio uvođenje novog sustava naplate cestarine / HAC

U brošuri stoji da se procjenjuje kako će novi sustav svaki mjesec omogućiti oko 13 milijuna kuna ušteda u odnosu na postojeći sustav naplate, no danas, izgleda, nisu tako sigurni u spomenute brojke.

Na naše pitanje hoće li, i u kojoj mjeri, uvođenje novog sustava naplate biti financijski isplativije za tvrtku, kazali su nam kako trenutno ne mogu precizirati. "Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je današnji sustav uveden 2006. godine te da zahtijeva velika sredstva u održavanju, a da će novi sustav efikasno funkcionirati najmanje idućih 15 godina, već u segmentu održavanja odrazit će se veće uštede. Također kroz ostale troškove koji sad prate postojeći sustav naplate polučit će se određene uštede", tvrde.

Novi sustav naplate bit će kombinacija dviju suvremenih i provjerenih tehnologija – naplate putem modernije verzije uređaja ugrađenog u vozilo (ENC) i naplate putem automatskog sustava očitanja registarskih oznaka. To, pak, znači da nema više rampi, a i notorne naplatne kućice trebale bi otići u povijest.

To će ostaviti veliki višak radnika od kojih bi, objašnjavaju iz HAC-a, neki trebali u mirovinu, dio otići s otpremninama, dok će ostali biti preraspoređeni unutar tvrtke.

Rok za uvođenje novog sustava pomaknut je na 2025. godinu, a procijenjena vrijednost projekta je pola milijarde kuna, odnosno oko 67 milijuna eura, za što su osigurana sredstva u Nacionalnom programu otpornosti i oporavka (NPOO).

U svakom slučaju, s novim sustavom bi se gužve u ljetnim mjesecima trebale smanjiti, no nema vinjeta koje su mnogi priželjkivali, a domaće autoceste će za mnoge građane ostati (pre)skupe, odnosno neisplative.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar