.webp){kind=icon}
Privatni muzeji u Zagrebu danas su sve popularniji biznis, rastu metropolom kao gljive poslije kiše. Nedavno je tako u Petrinjskoj otvoren Muzej kanabisa, isto tako Muzej novog vala u Vlaškoj, tu je i već turistima dobro poznati Muzej prekinutih veza, Muzej iluzija, Muzej mamurluka i tako dalje.
U Hrvatskoj je dakle sve više privatnih muzeja, no uvidom u Muzejski registar koji vodi Muzejski dokumentacijski centar (MDC) vidimo da ih je tek 22, naspram 146 kojima je osnivač država, županija ili grad. Navedenih privatnih muzeja unutra nema. Istražili smo što je pozadina priče, koja iza sebe ima i podlogu u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, u kojem stoji kako su poreza na dodanu vrijednost (PDV) oslobođene isporuke dobara i usluga koju obavljaju javne ustanove u kulturi.
Prva adresa za raščišćavanje situacije je MDC. Ravnateljica Maja Kocijan objasnila nam je kako u Hrvatskoj kao i u brojnim drugim državama riječ muzej nije zaštićena zakonom, pa svatko ima pravo svoju tvrtku ili projekt nazvati muzejom bez obzira čime se bavili.
Muzej prekinutih veza
Ovih 168 upisanih u Registar muzeji su registrirani u skladu s hrvatskim Zakonom o muzejima, dakle oni koji su zatražili upis ili registraciju za muzejsko djelatnost i dobili je jer zadovoljavaju sve uvjete propisane Zakonom.
"Muzeji iluzija, mamurluka, čokolade (…) nisu registrirani muzeji, pa ih zato ne možete naći u Upisniku", objasnila je.
Fina pokazuje kako su takvi privatni muzeji mahom registrirani kao društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), pa tako Muzej prekinutih veza prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti spada u restorane i ostale objekte za pripremu i usluživanje hrane, Muzej iluzija pod ostalo obrazovanje i poučavanje, Muzej kanabisa pod računalno programiranje, a Muzej mamurluka pod ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima.
Kako vidimo po stanju prihoda, privatni muzeji itekako dobro posluju. Koronakriza učinila je svoje, no rast turističkih brojki u 2022. donosi nove posjetitelje, pa su im brojke opet krenule uzlaznom putanjom.
Pa što će im onda status muzeja? Osim spomenutog PDV-a, ima tu još jedna pogodnost. Registrirani muzeji, oni koji prođu postupak osnivanja propisan Zakonom o muzejima, stječu pravo prijave na natječaje za sufinanciranje programa muzejske djelatnosti: izložbi, zaštite muzejske građe, međumuzejske i međuinstitucionalne suradnje, osuvremenjivanja stalnih postava, otkupa za muzejske funduse, nakladničke muzejske programe i muzejske manifestacije.
Muzeji koji to nisu?
"Upravo smo u postupku da postanemo i legalno pravno muzej", odmah se Bloomberg Adriji pohvalio Dražen Grubišić, vlasnik Muzeja prekinutih veza, na početku razgovora.
Legislativa obično kasni za stvarnim životom. "Nema nikakvog razloga da ne dobijemo status. Naša baza i arhiva je bolje organizirana i složena od nekih ozbiljnih muzeja", kaže Grubišić.
Muzej prekinutih veza najstariji je privatni muzej u Zagrebu. "Ime muzej je tu bilo opisno, razmišljali smo na koji način da to složimo, pa nam se učinilo da je muzejski format predstavljanja predmeta i priče najbolji. Zato smo uzeli ime muzej",objasnio je.
Muzej prekinutih veza
O njima uče studenti muzeologije i marketinga diljem svijeta, poziva ih se na najznačajnije svjetske muzejske konferencije, a statusa nigdje. Nekad ih je to ljutilo, danas se tome smiju. Grubišić kaže kako je to sad pitanje zadovoljštine, pogodnosti poput prijave na državne i ine natječaje ih ne zanimaju.
"Uvijek je lijepo kad dobijete investiciju, ali nećemo aplicirati na nikakve natječaje kada dobijemo formalno pravni status. Čim imate veze s natječajima ništa ne znate do samog kraja, to je isto zamka. Sve ima svoju cijenu", smatra Grubišić.
Novi Zakon o muzejima donesen je 2018. i njime se, uzevši u obzir trendove u muzejskom svijetu – sve veći broj novootvorenih privatnih muzeja, liberalizirala mogućnost osnivanja i djelovanja privatnih muzeja. Prvi put se u Zakonu o muzejima ističu i privatni muzeji.
"Smanjene su administrativne prepreke, a jedna od većih olakotnih okolnosti za registraciju privatnih muzeja proizašla iz prakse jest da se, za razliku od Zakona o muzejima iz 2015. koji je kao uvjet tražio postojanje stručnog muzejskog osoblja, novim Zakonom o muzejima traži da muzej mora osigurati rad stručnih djelatnika", objasnila je ravnateljica MDC-a.
Iluzija nema građu
I Muzej iluzija se pokušao prijaviti. "Tu dolazi do problema da mi nemamo muzejsku građu, a ima i nekih još ludih uvjeta", kaže nam vlasnik Roko Živković. Njega cijela priča ljuti te je smatra nelogičnom.
"Zato svi moramo biti registrirani kao d.o.o., moramo plaćati PDV na ulaznice za razliku od državnih muzeja, mi poslujemo baš kao firma i ne možemo se maknuti od toga. Sad je došlo do promjena u Zakonu o PDV-u, što se tiče PDV-a za koncerte, kino ulaznice , muzeje gdje opet nismo uspjeli ući u to jer nas nitko u državi ne priznaje kao muzej niti nas tako registrira, iako mi to jesmo i to je naša osnovna djelatnost", objasnio je.
"Mi tu ne možemo ništa promijeniti", kaže ljutito Živković. "Koliko god pisali Poreznoj upravi i javljali se. Ne znam gdje se za to treba lobirati. Možda u Saboru?! Mi smo toliko mali i toliko nas je malo u Hrvatskoj da jednostavno ne uspijemo ništa po tom pitanju napraviti."
Najslađe im je, kaže, kada dođe Noć muzeja. "Mi moramo zatvoriti vrata, nitko nam ne želi to sponzorirati kao ove prave, a očekuje se da puštamo ljude besplatno unutra. Glupa situacija."
Muzej kanabisa i Muzej mamurluka se u tu avanturu još nisu upustili, a moguće je i da neće, rekli su njihovi vlasnici.
"To što nemamo pravni status muzeja ne čini nas, našu zbirku i naše educirane djelatnike ništa manje vrijedne, interesantne od onih s formalno-pravnim statusom. Štoviše, samim time što se ne financiramo ili sufinanciramo iz sredstava proračuna gura nas da budemo još bolji i uslužniji kako bismo povećali broj posjeta", rekao je vlasnik Muzeja kanabisa Tvrtko Kračun.
Muzej iluzija
Muzej kanabisa
"S obzirom na sve, nismo išli na to, imamo druge stvari koje su nam prečnije", poručio je vlasnik Muzeja mamurluka Rino Duboković.
Muzej prekinutih veza
Priča o nastanku Muzeja prekinutih veza, o vezi Dražena Grubišića i Olinke Vištice i medvjedića koji je ostao nakon kraja ljubavi punila je novinske retke, nema onog tko nije upoznat s njihovim početkom, od kojeg je prošlo 16 godina.
"Svaka ljubav će završiti u jednom trenu. Činilo nam se to kao dobar umjetnički projekt i to je ono s čim smo mi krenuli. Onda je to počelo živjeti svoj život."
Kroz njihov muzej u Zagrebu u 2019. prošlo je oko 120 tisuća posjetitelja (u 2022. očekuju 80 posto te brojke), a cijena ulaznice za odrasle je 50 kuna. Njihove putujuće izložbe osvojile su srca ljudi diljem svijeta, a vlasnicima podebljale bankovne račune.
"Novac je tu, od njega živimo, ali on nas nije pokrenuo." I upravo je tu, kaže, razlika od muzeja do muzeja. Neki od njih stvarno imaju veliku želju, volju i rade to sa srcem i dušom, smatra Grubišić, a neki su u to ušli samo s nadom u brzu zaradu. "Ljudi nisu budale, ljudi će to vidjeti, odmah se vidi da li netko tu fušari ili muljavi ili je baš srcem i dušom u tome", rekao je Grubišić.
I to je jedan od razloga zašto sad žele biti legalni, zakonski muzej. "Mi smo se dokazali kao ozbiljni i želimo se ipak izdvojiti od svega toga što se danas događa", zaključio je.
Ljubav ili novac? Ili oboje!
Muzej iluzija osnovan je prije sedam godina. Danas imaju franšizu u 38 gradova, u 25 zemalja i na četiri kontinenta, što je najveći lanac privatnih muzeja na svijetu. "Imali smo", kaže Roko Živković, "dobre poslove, ali smo htjeli ponuditi Zagrebu nešto novo, nešto edukativno i posebno".
"I tu je krenula početna ideja, nismo tad razmišljali o novcima, bilo je: 'Daj, bože, da zaradimo 500 kuna i da imamo nešto za popuniti kućni budžet'", smije se Živković prisjećajući se početaka. Treba biti drugačiji i truditi se, smatra, važno je imati što veću ciljanu skupinu i jednostavno graditi tu muzejsku kulturu gdje će ljudi imati naviku ići u muzeje.
Izlošci u Muzeju prekinutih veza
Baš tih problema imaju u novootvorenom Muzeju kanabisa. "Ako spominjemo ROI (return on investment), tj. povratak sredstava na uloženo, puno bolje prolaze obiteljski muzeji, tj. muzeji koji nude sadržaj za roditelje s klincima, a puno manje nišni poput našeg. Oni su često posjećivani i nekoliko puta u djetetovom odrastanju, tj. imaju i najveći broj returning customera", objasnio je vlasnik Tvrtko Kračun.
No ni to nije prepreka za ovu ekipu, ne postoje niti šest mjeseci, a već su prodali jednu licencu i osvojili prestižne svjetske nagrade.
Muzej kanabisa
Kračun smatra kako otvaranje muzeja zahtjeva veća kapitalna ulaganja te, kaže, ako niste zaista srcem i vizijom u tome, nemojte niti pokušavati. "Muzeji su, barem iz mojeg iskustva, najčešće pretočena ljubav osnivača prema određenoj tematici, nego što je želja za brzim povratom uloženog", rekao je.
Nešto bolje prolazi Muzej mamurluka, alkohol je ipak legalan u Lijepoj našoj, pa nemaju problema s pronalaskom eksponata. Niti s posjetiteljima, u ovoj godini su zabilježili oko 25 tisuća posjetitelja.
Muzej mamurluka
A na pitanje ljubavi ili novca, vlasnik Muzeja mamurluka Rino Duboković iskreno se nasmijao. "E to je dobro pitanje! I jedno i drugo, jedno i drugo."
"Sve je započelo s idejom da imamo i franšizu smjerom muzeja iluzija", objašnjava. "Tako da je krenulo s motivom novca, ali mora biti i taj motiv da je to nešto što se meni sviđa. To je kombinacija!"
