Dvije godine nakon preuzimanja, Nanobit se i dalje razvija, radi nove igre, dogovara partnerstva te zapošljava nove ljude među kojima su i oni koji će raditi izravno za švedski Stillfront, naveo je u pisanom intervjuu za Bloomberg Adriju suosnivač i izvršni direktor Nanobita Alan Sumina.
Ta je tvrtka za razvoj mobilnih igara u lipnju objavila kako za Netflix radi igru prema reality-šou Too Hot to Handle u kojem je cilj da sudionici u četiri tjedna ne razviju intimne odnose, odnosno izdrže bez fizičkog kontakta. Igra će biti dostupna od iduće godine i jedna je u nizu narativnih lifestyle mobilnih igara koje je proizveo Nanobit. Ta je tvrtka, koju je Sumina osnovao sa Zoranom Vučinićem, u 14 godina otkad postoji napravila deset aplikacija i 19 igara, među kojima su najpoznatiji naslovi Winked, Tabou Stories, My Story i Hollywood Story. Prije dvije godine Nanobit je kupila švedska kompanija Stillfront za 148 milijuna dolara.
Uoči nastupa na Weekend Media Festivalu koji se održava ovaj vikend u Rovinju, popričali smo sa Suminom o tome kakva je situacija na hrvatskom i regionalnom gaming tržištu, koje su najveće prepreke, kako je bilo donijeti odluku o exitu te što Nanobit sada planira.
Dojam je da se u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj tržište igara znatno proširilo, krenuli su obrazovni programi za modeliranje i animiranje, u Novskoj se gradi gaming arena. Otključavaju li se potencijali za ozbiljniji razvoj tog sektora u Hrvatskoj?
Svakako je situacija puno bolja nego prije pet ili deset godina, no i dalje se radi o relativno nišnom sektoru. Naime industrija računalnih igara je ogromna industrija koja zapošljava čitav spektar različitih stručnjaka, možda čak jedinstveno raznolikih u usporedbi s drugim dijelovima IT sektora. Ono što nama nedostaje u Hrvatskoj su stručnjaci s relevantnim međunarodnim iskustvom koji mogu prenijeti dobre prakse, veze, kontakte, poznanstva. Kod nas još uvijek prevladavaju entuzijastični pojedinci, što je svakako dobro za počinjanje biznisa, ali nije dovoljno kada treba skalirati posao na veću razinu.
Kako se razvija tržište računalnih igara u regiji?
Rekao bih dosta slično kao i kod nas, s time da u Srbiji postoji nešto jača scena jer su imali nešto više akvizicija i samim time se ekosustav brže razvija. Tu bih istaknuo akviziciju Epic Gamesa tvrtke 3Lateral iz Novog Sada i Nordeusa iz Beograda od strane Take Two.
Nanobit je mnogima utabao put, prošli ste kroz mnoge birokratske zavrzlame zato što zakonodavstvo ne prati u stopu inovacije u poslovnim modelima. U provođenju nekih praksi koje su uvrijeđene u tech sektoru vani poput ESOP-a nailazili ste na prepreke. Koliko su se one otkad je Nanobit započeo s poslovanjem smanjile?
Ipak je danas lakše pokrenuti poslovanje nego prije 12 godina. No ne mogu reći da sam zadovoljan s dinamikom tih promjena. Dojma sam da se stvari trebaju ipak brže rješavati, odnosno da ne trebamo izmišljati toplu vodu nego preslikati neke dobre primjere zemalja koje su to riješile. Ipak, priznajem da postoji svjesnost i volja da se stvari pomaknu nabolje. Kažem, problem je prvenstveno dinamika, presporo to ide.
Koje bi bile tri ključne promjene kojima bi Vlada mogla olakšati poslovanje IT tvrtkama i zadržati ih u Hrvatskoj?
Dodatno smanjenje opterećenja na više plaće (kroz povećanje neoporezivog primitka ili pomicanja pragova za porezne razrede), uređeniji ESOP model – trenutno tu vlada zbrka, te općenito više ulaganja u STEM obrazovanje. Deklarativno se to sve radi i ipak je tu situacija puno bolja nego prije deset godina, no moglo se i više.
O tome startupovi sanjaju kada pokreću biznise, no je li teško donijeti odluku o exitu?
Odluka o exitu nije odluka koja se donosi u jednom danu, mi smo se spremali godinama za to i strateški promišljali koje su nam mogućnosti. Nikada ne možete biti sigurni u budućnost i kakve posljedice odluka donosi, ali u ovom slučaju smo imali dobar osjećaj i nekako smo znali da radimo pravu stvar. Nije zapravo bilo tako teško kako sam mislio da će biti kada smo započinjali proces.
Kako je preuzimanje promijenilo dinamiku poslova u Nanobitu?
Minimalno. Najviše posla je imao odjel financija jer je matična tvrtka izlistana na švedskoj burzi i radi regulative je tu bilo puno posla. Međutim za većinu drugih ljudi doista nije bilo značajnije promjene. Uostalom – ako stvari funkcioniraju, zašto ih mijenjati.
Na čemu sada radite, što se novo priprema?
Imamo u pripremi neka partnerstva s tvrtkama o kojima ne mogu baš direktno pričati jer to je još sve u fazi pregovora. Osim toga izdajemo postojeće uspješne igre na novim platformama te pripremamo nove igre. Nedavno smo izdali novu uspješnu igru (Winked) i tim je trenutno fokusiran na daljnje skaliranje igre kroz novi content i marketing.
Nakon preuzimanja Nanobit je otvorio nova radna mjesta? Kakvi su planovi za Nanobit dalje?
Nanobit se i dalje samostalno razvija u sklopu veće kompanije, zaposlili smo nove ljude, zapošljavat ćemo ih i dalje. Krenuli samo i zapošljavati ljude koji će raditi direktno za maticu u Švedskoj ovdje iz Hrvatske jer je prepoznato da imamo odlične analitičare. No fokus je sada više na partnerstvima, nešto što kao samostalna kompanija nismo baš mogli razvijati. Primjerice, jedan od benefita pripadanja većoj kompaniji je posao koji smo dobili za Netflix gdje smo jedan od svega par studija na svijetu koji je na temelju vlastitog enginea izdao igru za Netflix platformu (Too Hot to Handle).
Koje kadrove vam je najteže pronaći?
Trenutno smo u potrazi za storywriterima i to nam je izazovno za popuniti jer trebaju biti lokalni govornici jezika kako bi tekstovi dobro rezonirali s ciljanom publikom.
Gaming industrija je vrlo kompetitivna, tijekom pandemije, kada je zbog lockdowna porasla potražnja, konkurencija je dodatno nabujala. Kakva su sada kretanja na tržištu free to play igara?
Za vrijeme pandemije je jako narasla konzumacija svakog contenta koji se može konzumirati bez ljudskog kontakta. Tako da su igre profitirale, zajedno kao i streaming platforme i slično. Međutim, sada vidimo da interes ipak jenjava i potrošače više zanimaju proizvodi i iskustva koja im za vrijeme COVID-a nisu bila dostupna – turizam, putovanja, restorani. Sve u svemu interes se vraća skoro na pred-COVID razine, ali općenito su očekivanja da će tržište igara rasti u narednom periodu, samo možda ne po stopama za koje se očekivalo za vrijeme pandemije.
Koliko je uopće moguće razvijati nove projekte kada se stalno radi na novim razinama istih igara, u principu, na tome da igre traju vječno? Mijenja li taj trend odnose snaga na tržištu u smislu da se malim proizvođačima igara sve teže probiti pored naslova kojima su ljudi vjerni godinama?
Uvijek postoji mjesto za inovaciju i manji studiji moraju biti inovativni (ili jako bogati) ako žele konkurirati većima. Zapravo bih rekao da je najveći problem distribucija – naime, glavni kanali za distribuciju igara su velike tvrtke poput Facebooka, Googlea, Applea i potrebno je sve više novaca da bi se oglas i samim time igra plasirala do krajnjeg korisnika. S druge strane, ako ste inovativni, "word of mouth" puno pomaže.
Nakon uspješnog exita otvorili ste tvrtku za ulaganja, u što investirate? Kakvi su planovi s tom tvrtkom?
Imam nekoliko niša u koje ulažem, ali radi se o početnim ulaganjima od kojih će možda biti nešto za pet do deset godina. Prerano je još govoriti o tome, a i nisam trenutno sasvim fokusiran na taj dio biznisa.
Razmišljate li o povlačenju s čelne pozicije Nanobita i uplovljavanje u neki drugi biznis?
Trenutno nemam takve planove.
.webp){kind=icon}
