Svjetski poslovni lideri pušu u jedra kraćeg radnog tjedna

Kada je svijet ušao u blokadu 2020. godine, milijuni zaposlenih postavljali su prijenosna računala na svoje blagovaonske stolove, pokrećući ekspanziju rada na daljinu. No 2024. godine ide se čak i korak dalje: uz implementaciju modela četverodnevnog radnog tjedna i predviđanja Billa Gatesa koji čak govori o trodnevnom režimu.

Razne države i kompanije su dosad više ili manje uspješno testirale model četverodnevnog radnog tjedna, što podrazumijeva zadržavanje broja radnih sati na 40 ili skraćivanje na 32. Međutim, jedan od većih izazova je što uspjeh tog modela ovisi o vrsti posla koji se obavlja. Ili možda ipak ne?

Prema stavu Gatesa, osnivača Microsofta, kompanije koja godinama postavlja trendove i standarde u poslovnom svijetu, trodnevni radni tjedan mogao bi postati svakodnevica gotovo za sve, i to zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Tu je, ponovno, sve stvar perspektive kao i kod raznih drugih fenomena.

Dok neki strahuju da će roboti ljudima oduzeti poslove, Gates smatra da će nam ih zapravo olakšati jer će strojevi moći proizvoditi hranu i robe umjesto čovjeka. Neki lideri kažu da će umjetna inteligencija pomoći njihovim radnicima da budu produktivniji i rade više, a nasuprot tome Gates smatra da će čovjek ubuduće raditi manje (naporno).

Svakako, nije jedini koji ulogu umjetne inteligencije vidi kao značajnu i koji predviđa dosta kraći radni tjedan u (bliskoj) budućnosti.

Jesenas je generalni direktor kompanije JPMorgan Chase Jamie Dimon rekao da umjetnu inteligenciju već koriste tisuće zaposlenih u njegovoj banci i da će ta tehnologija, vjerojatno, dovesti do drastičnog poboljšanja kvalitete života radnika. Istaknuo je i kako bi zbog te tehnologije radni tjedan mogao biti skraćen na 3,5 dana.

JPMorgan posluje u oko 100 država i broji više od 240 tisuća zaposlenih, što je važno uzeti u obzir kada govorimo o svjetskim trendovima u poslovanju. Lideri najvećih globalnih kompanija su zapravo aktualni donosioci odluka čije se riječi i postupci pomno prate.

Jamie Dimon | Bloomberg

Čak i vlasnik Tesle Elon Musk, inače veliki zagovornik rada iz ureda, misli da će umjetna inteligencija iskorijeniti potrebu za radom i stvoriti tzv. "univerzalni osnovni prihod". Napominje da će ljudi i dalje moći raditi, ali ne iz nužde, već iz zadovoljstva, budući da će UI obavljati sve umjesto čovjeka.

Investicijska banka Goldman Sachs također procjenjuje da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti ekvivalent od 300 milijuna poslova s punim radnim vremenom, širom svijeta, u narednim godinama. Prošle godine je i Simon Cowell, kreator emisije America’s Got Talent, rekao da prestaje s radom petkom jer je to za njega besmisleno. Istovremeno, rukovoditelji u Samsungu prepoznali su prednosti neradnog petka.

Četverodnevnom radnom tjednu je "zeleno svjetlo" dao i američki senator Bernie Sanders, a nedavno i biznismen Steve Cohen. Sanders, predsjednik Odbora Senata za zdravstvo, obrazovanje, rad i mirovine, sredinom ožujka je predstavio Prijedlog zakona o skraćivanju radnog vremena na 32 sata tjedno, bez smanjenja plaća, dok je Cohen iznio stav da ljudi baš i nisu produktivni petkom. Pritom, njegovoj tvrtki Point72 Asset Management umjetna inteligencija je donijela uštedu od 25 milijuna dolara.

Inače, zasad je jedina neprofitna organizacija u SAD-u koja se bavi tim pitanjem WorkFour, osnovana 2019. Njihovu prvu kampanju podržali su Sveučilišta Cambridge i Boston, što znači i da akademska zajednica prepoznaje pozitivne aspekte skraćenog režima rada.

Blagostanje kao imperativ

U koncept skraćenog radnog vremena koje će zaposlene zaista učiniti sretnijim najviše se uklapa petak. Među važnim razlozima zašto im je slobodan petak značajan mogućnosti su organiziranja putovanja i završavanje obaveza usred tjedna. Štoviše, anketa Trinity College Dublina, provedena među Ircima, pokazuje da su ponedjeljak i petak omiljeni dani za rad od kuće.

Izvještaj Impact of Technology on the Workplace, koji je objavio Tech.co ovog siječnja, sugerira da 93 posto viših lidera u organizacijama koje koriste umjetnu inteligenciju razmišlja o uvođenju četverodnevnog radnog tjedna ili ga već implementira.

Josh Bersin, istraživački analitičar čija se tvrtka fokusira na ljudske resurse, navodi da postoje dva faktora koja potiču četverodnevni radni tjedan: prvi je veća fleksibilnost, a drugi se odnosi na produktivnost. Iz tvrtke Exos, koja surađuje s velikim organizacijama poput JetBluea, kažu da se sindrom izgaranja značajno smanjio među zaposlenima u tvrtkama koje su uvele "fleksibilni petak".

"Čak i tamo gdje ne mogu proglasiti petak potpuno neradnim danom, kao što je slučaj s avioprijevoznicima, postoje metode koje bi povećale produktivnost zaposlenika, poput 'pauza za oporavak' tijekom dana", navode.

Kompanije već primjenjuju

Mike Neundorfer, izvršni direktor i vlasnik Advanced RV-a iz Ohija u SAD-u, koji proizvodi rekreativna vozila koristeći šasiju Mercedesa Sprintera, uveo je četverodnevni radni tjedan prije otprilike 18 mjeseci, rekavši da je to napravilo veliku razliku. "Omogućava ljudima da poboljšaju svoje aktivnosti u životu, bilo da je to vrtlarstvo ili provođenje vremena s djecom ili obitelji."

Posljednja u nizu kompanija u Europi koje su uvele četverodnevni radni tjedan je Aksa Akrilik, o čemu je Bloomberg nedavno izvijestio, a riječ je o kolektivu koji čini gotovo 1500 zaposlenih. Aksa Akrilik je proizvođač akrilnih vlakana, koji je krenuo s testiranjem trenutačnog režima rada na 200 radnika, bez korekcija plaća ili pogodnosti. Kažu kako žele povećati operativnu učinkovitost i uspostaviti bolji odnos privatnog i poslovnog. U pisanom odgovoru Bloombergu, izvršni direktor Cengiz Taş kaže da je četverodnevni radni tjedan naišao na snažnu podršku, potičući bolju suradnju.

U anketi provedenoj sa zaposlenicima Aksa Akrilika, nakon razdoblja pilot-studije, kompanija je otkrila da je četverodnevni radni tjedan potaknuo angažiranje zaposlenika, a time i produktivnost, motivaciju i ravnotežu između posla i privatnosti, i to za više od 85 posto. Izvršni direktor je rekao da su "značajno porasle" i prijave za posao.

Nijemci predvode na kontinentu

Čini se da među poslodavcima dugo nije postojala tako izražena težnja da "udovolje" radnicima kako bi ih zadržali, a dodatni problem im pravi kronični nedostatak (kvalificirane) radne snage. Dobar primjer za to je Njemačka koja se nada da će kraći radni tjedan učiniti radnike produktivnijima, u vrijeme kada se najveća europska sila suočava s alarmantnim manjkom radne snage.

Nijemci su, stoga, ovog siječnja otpočeli šestomjesečno probno testiranje četverodnevnog radnog tjedna.

Zagovornici kraćeg radnog tjedna nadaju se da će taj sustav utjecati i na smanjenje razine nezaposlenosti, jer je dosta radnika u posljednje vrijeme dalo otkaz zbog iscrpljenosti ili oslanjanja na socijalnu pomoć.

Prošlog studenog, Njemačka trgovinsko-industrijska komora (DIHK) priopćila je da se polovica njemačkih kompanija bori da popuni slobodna radna mjesta. Posebno važan aspekt cijele priče je sama ekonomija, budući da je tisuće upražnjenih radnih mjesta oštetilo Njemačku za više od 90 milijardi eura u 2023, što je više od dva posto BDP-a te zemlje.

Ne zna se hoće li kraći radni tjedan na bilo koji način riješiti taj problem, ali su Nijemci spremni riskirati. U međuvremenu, dolaze dobre vijesti iz sektora usluga, pri čemu je Njemačka gurnula privatni sektor cijele eurozone na 11-mjesečnu razinu. U isto vrijeme, proizvodnja se nastavila smanjivati.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar