Hrvatske tvrtke slabo ulažu u osiguranja, za većinu je krajnji doseg automobilsko

Hrvatske tvrtke najbolje su upoznate s auto osiguranjem, kasko osiguranjem i osiguranjem imovine jer te vrste osiguranja najviše koriste, a vrlo rijetko se ulaže u osiguranje zaposlenika, u osiguranje od financijskih gubitaka uslijed prekida poslovanja ili od kibernetičkih napada, pokazuje istraživanje koje je za Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) provela agencija Ipsos.

Istraživanje je provedeno u veljači ove godine na uzorku od 202 tvrtke.

Kako je na prezentaciji u utorak rekla voditeljica odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK-a Vanja Dominović, tvrtke uglavnom na prvo mjesto stavljaju osiguranje automobila i puno se manje ulaže u osiguranje zaposlenika, primjerice putem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

S obzirom na to da se kod osiguranja automobila zapravo dobrim dijelom radi o osiguranju koje je obavezno, Dominović smatra da postoji veliki prostor za informiranje i podizanje svijesti o drugim oblicima osiguranja.

"Potrebno je osvijestiti postojanje rizika u poslovanju i činjenicu da se osiguranjem postiže zaštita od rizika, smanjuju mogući financijski gubici te omogućuje nesmetano odvijanje poslovanja i razvoja. To je posebice važno kada su u pitanju sve izraženiji klimatski rizici kojima su izloženi svi gospodarstvenici neovisno o djelatnosti te rizici od kibernetičkih napada. Stoga će HGK u suradnji s članicama i regulatorima nastaviti aktivnosti na podizanju financijskih znanja u društvu, kako građana tako i poslovnih subjekata, s posebnim naglaskom na rizike", rekla je Dominović.

Kad je riječ o potencijalnim rizicima, tvrtke na prvom mjestu vide oštećenje imovine od prirodnih nepogoda, a nakon toga nemogućnost naplate potraživanja.

Zanimljivo je da dvije trećine anketiranih tvrtki nije pokazalo interes za ugovaranjem nove vrste osiguranja u iduće dvije godine, a i kod onih koji jesu uglavnom se radi o osiguranju imovine.

Osam posto tvrtki reklo je da ne koristi nijednu vrstu osiguranja.

Ne znamo je li problem u procjeni da su osiguranja skupa, no pada u oči da premda 25 posto tvrtki vidi kibernetičke rizike tek tri posto je sklopilo osiguranje za zaštitu od takvih rizika.

Predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK-a Robert Vučković je rekao na okruglom stolu koji je pratio prezentaciju kako "nažalost nisu iznenađeni rezultatima istraživanja" te da je velik dio poduzetnika još uvijek neosiguran, a oni koji to jesu uglavnom neadekvatno.

Hrvatska je, prema podacima Europskog nadzornog tijela za osiguranje (EIOPA), među promatranih 30 zemalja tek na 24. mjestu po ugovaranju neživotnih osiguranja, a pritom osiguranja vozila zauzimaju više od 50 posto portfelja svih neživotnih osiguranja.

"Odmak od svjetskih i europskih prosjeka nam govori da se domaće tržište treba razvijati i to prema područjima rizika koji su izvjesni i koji nisu pokriveni osiguranjem. To su prije svega klimatske promjene – poplave, potresi i požari, ali i kibernetički napadi. Hrvatska je u Europskoj uniji zbog prirodnih katastrofa vrlo visoko na ljestvici neosiguranih rizika. Zato je potreban zaokret gospodarstva prema zelenoj tranziciji, poboljšanje energetske učinkovitosti u potrošnji kućanstava, ali i razvoj osiguravajućeg tržišta u nekim novim područjima poput cyber rizika koji će uz snažnu podršku reosiguravatelja i javnog sektora moći ponuditi proizvode kako bi se građani i poduzeća zaštitili od takvih promjena u budućnosti", kazala je direktorica Sektora za superviziju osiguranja, leasinga i faktoringa u HANFA-i Ljiljana Marić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar