Regija

Plaće realno padaju, a zaposlenost se smanjuje, pravi udarac tek slijedi

Autor: Ana Ristović

29. kolovoz 2022, 07:25

Plaće nominalno rastu, ali realno padaju

Stopa zapošljavanja i dalje raste, iako slabije nego prije

Krajem godine se predviđa i manja potrošnja domaćinstava

Plaće realno padaju, a zaposlenost se smanjuje, pravi udarac tek slijedi

Damir Senčar/Hina

Ana Ristović

Prognoze za tržište rada u Adria regiji nisu optimistične. Plaće u zemljama Adria regije bilježe realan pad, iako nominalne vrijednosti rastu, a tempo zapošljavanja počinje usporavati. Slabija gospodarska aktivnost u nadolazećem razdoblju trebala bi sniziti plaće i smanjiti broj zaposlenih.

Sve su države regije tijekom prve polovice 2022. pokazale značajan nominalni rast plaća. Mjereno pokretnim međugodišnjim prosjekom, gledano u širem, sedmogodišnjem vremenskom okviru, skok neto plaća najviši je u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BiH), dok u novijem razdoblju prednjači Sjeverna Makedonija, pa je u posljednje dvije godine najizraženiji rast zabilježen baš u toj zemlji. Također je uočen i polagan početak usporavanja rasta plaća u Sloveniji.

U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 7.568 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2021. nominalno više za 6,8 posto, a realno niže za 1,7 posto. Istovremeno je prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 10.271 kunu, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno više za 7,7 posto, a realno niže za 0,8 posto.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za drugi kvartal 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. godine u svim je hrvatskim županijama porasla. Najveći porast bio je u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, za po deset posto, a najmanji u Ličko-senjskoj županiji, za 6,2 posto, pokazuju prošlog tjedna objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Povećanje plaća odraz je pozitivnih učinaka oporavka gospodarske aktivnosti uslijed usporavanja pandemije. Uz to je analitički tim Bloomberg Adrije zapazio da su skokovi uzrokovani i snažnom pregovaračkom moći radne snage koja je nastupila masovnom izmjenom kadrova, do čega je također došlo zbog COVID-a.

"Naše je gledište potkrijepljeno naglim povećanjem broja slobodnih radnih mjesta već od drugog kvartala 2021. godine", navodi se u izvješću analitičara.

Međutim, kada se odmaknemo od nominalnih i pogledamo realne vrijednosti plaća, postoji i druga strana medalje. Naime, ako se parametri postave u odnosu na inflaciju, imajući u vidu rast potrošačkih cijena, realne neto plaće su u padu.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj iznosila je 7.711 kuna, što je nominalno više za 7,5 posto, a realno niže za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani. Inflacija je postala još jedan nevidljivi račun za uslugu na koju se nismo pretplatili, ali koja svaki mjesec neumorno skida sve veći iznos s plaće.

Rast plaća u Hrvatskoj samo je pokazatelj da se zavrtjela inflacijska spirala iz koje je teško pronaći izlaz. Kompanije povećavaju trošak za isplatu plaća svjesne da bez zaposlenika, pogotovo u sektorima gdje je velika nestašica kvalificirane radne snage, ne mogu. S druge strane, povećani troškovi energije, sirovina i materijala te usluga uz povećan trošak rada teško se mogu prenijeti u potpunosti na krajnje potrošače. Stoga će još neko vrijeme trpjeti dobit, ali sve ima svoje granice. Korigiraju li inflatorni pritisci ozbiljnije potražnju, trendovi se s većim naznakama gospodarskog usporavanja brzo mogu promijeniti.

Rast zaposlenosti

Međugodišnja stopa rasta broja zaposlenih širom Adria regije bilježila je jednoznamenkaste skokove, popevši se na najviše razine u najmanje deset godina.

"Ovo odražava kontinuirano strukturno jačanje lokalnih ekonomija, kao i efekte prelijevanja u pogledu poboljšanja inozemne potražnje kao dijela širega ekonomskog oporavka od efekata COVID-a. Hrvatska je u drugom kvartalu zahvaljujući snažnom početku turističke sezone i s tim povezanim angažmanom radne snage nadmašila ostatak regije", pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.

Kao rezultat općeg preslagivanja osoblja širom regije, stope nezaposlenosti su, prema službenim metodologijama svake određene zemlje, također pale na povijesne minimume, s izuzetkom Sjeverne Makedonije gdje je niža razina nezaposlenosti zabilježena već 2019.

U Hrvatskoj je u srpnju uz broj zaposlenih porastao i broj nezaposlenih i to za 3,6 posto u odnosu na lipanj. Unatoč rastu zapošljavanja potaknutog uspješnom turističkom sezonom koje je bolje i od prošlogodišnjeg srpnja za 1,6 posto, sliku na tržištu rada upotpunjuju podaci o porastu stope registrirane nezaposlenosti koja je u srpnju iznosila 6,3 posto.

Ta stopa koja iskazuje odnos nezaposlenih prema ukupno aktivnom stanovništvu posljednjih je mjeseci varirala. U ožujku je bila na 7,5 posto, potom je u svibnju pala na 6,5 posto, a u tom je tonu nastavila i u lipnju kada je iznosila 6,1 posto. Sada opet lagano raste.

Natječaji za posao

Nakon što je tijekom 2021. naglo porastao, broj otvorenih radnih mjesta i dalje raste u odnosu na isti period prethodne godine, ali sporijim tempom.

To znači da zapošljavanje u korporativnom sektoru ponovno slabi, što se obrazlaže činjenicama što su kompanije već u velikoj mjeri ispunile svoj potencijal za angažman novih kadrova, istovremeno pogoršavši svoje prognoze budućih ekonomskih aktivnosti, te time ograničivši dodatno zapošljavanje.

Prognoze

Temeljni parametri za budućnost tržišta rada negativni su, imajući u vidu opće slabljenje gospodarske aktivnosti – kako lokalno tako i u inozemstvu – što će dovesti do rezanja plaća i pada broja zaposlenih.

"Ipak, budući da značajnije slabljenje gospodarske aktivnosti predviđamo tek u posljednjem kvartalu 2022. te da slabljenje radne snage standardno najmanje dva kvartala kasni za padom gospodarske aktivnosti, povećanje stope nezaposlenosti, izvan redovnoga sezonskog otpuštanja osoblja nakon završetka turističke sezone, očekujemo tek 2023. godine", poručuje analitički tim Bloomberg Adrije.

Pogoršanje raspoloženja u korporativnom sektoru izravno je povezano s negativnim implikacijama inflacije na potrošačku aktivnost, kao i s korporativnim investicijama na koje utječu nesigurnosti povezane s energijom te globalne geopolitičke brige.

"Buduće implikacije na potrošnju domaćinstava također su negativne – imajući u vidu prethodno spomenuta očekivanja slabljenja tržišta rada nakon jake potrošnje vođene turističkom sezonom, u kasnijem dijelu 2022. očekujemo sporiji rast potrošnje te daljnje slabljenje u 2023. godini", zaključuje se u izvješću našeg tima.

Sve vijesti iz rubrike Analiza

Hrvatska poštanska banka
Kompanije

Hrvatska poštanska banka

Hrvatska poštanska banka je 100-postotni vlasnik društava HPB Invest, HPB-nekretnine i Nova hrvatska banka koji zajedno čine HPB Grupu.

25.06.2022

Hrvatska pošta
Kompanije

Hrvatska pošta

Hrvatska pošta nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga.

25.06.2022

Analiza

sve vijesti iz rubrike Analiza