Regija

Banke sve opreznije, dogodine manji rast kreditiranja u Adria regiji

Autor: Igor Ilić

24. kolovoz 2022, 07:11

Banke počinju zauzimati oprezniji pristup u davanju kredita

Strah od usporavanja gospodarskog rasta i recesije presudni faktor

Rast kamatnih stopa također smanjuje potražnju za kreditima

Banke sve opreznije, dogodine manji rast kreditiranja u Adria regiji

Bloomberg Mercury

Igor Ilić

Očekuje se kako će trend rasta kreditiranja u Adria regiji ovih mjeseci doseći vrhunac te će u idućih 12 mjeseci na godišnjoj razini početi usporavati, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.

Uzroci takvog razvoj događanja trojaki su. Ponajprije, ankete među bankama u regiji pokazuju kako one počinju zauzimati oprezniji pristup u davanju kredita, kako korporativnom sektoru tako i građanstvu, budući da predmnijevaju da će globalno gospodarsko usporavanje ostaviti traga i na tvrtke i na kućanstva.

Također, sama potražnja za kreditima usporava u kontekstu ozračja očekivanja usporavanja gospodarskog rasta, pa čak i recesije u idućih 18 mjeseci. Geopolitičke tenzije svakako utječu na odvažnost u investicijama, a inflacija, logično, pogađa i potrošnju, odnosno ulaganja, kako tvrtki tako i kućanstava.

U tim okolnostima treći logičan uzrok za očekivano usporavanje kreditne aktivnosti je rast kamatnih stopa u borbi protiv inflacije. Zanimljivo je kako se u novim okolnostima mijenjaju i preferencije kad je riječ o vrsti kamatnih stopa. Dok banke sve više favoriziraju promjenjive kamatne stope naspram fiksnih koje su proteklih godina u razdoblju niskih kamatnih stopa dominirale, klijenti bi tek sada više voljeli fiksnu kamatnu stopu i ne oduševljavaju ih promjene uvjeta zaduživanja.

U prvoj polovici ove godine kreditna aktivnost na području Adria regije na godišnjoj razini rasla je dosta solidno, s izuzetkom Slovenije gdje je ta stopa relativno niska, a najviše u Sjevernoj Makedoniji gdje je zabilježena godišnja stopa rasta od deset posto.

Vrlo su dobre brojke u Srbiji, gdje je kreditna aktivnost godišnje porasla 7,1 posto, te u Hrvatskoj gdje je rast 6,4 posto. Bosna i Hercegovina donekle zaostaje s rastom od 4,4 posto u odnosu na prvu polovicu 2021. godine, a u Sloveniji je taj rast iznosio 2,3 posto.

Zanimljivo je kako je u četiri zemlje u odnosu na kraj 2015. godine stopa rasta kredita dvoznamenkasta. Tako je u Srbiji ta brojka 53,3 posto, u Sjevernoj Makedoniji 43,1 posto, u Sloveniji 36,9 posto te u BiH 28,7 posto, dok je jedino u Hrvatskoj jednoznamenkasta, i to 7,9 posto.

Kad je riječ o omjeru iznosa ukupnih kredita i bruto društvenog proizvoda (BDP), u većini zemalja u posljednjih je šest i pol godina došlo do svojevrsne stagnacije, a pad je uočljiv jedino u Hrvatskoj gdje je taj odnos smanjen s 80 posto na 69 posto ukupnog iznosa kreditiranja prema ukupnom BDP-u.

"Razvoj stanja u Hrvatskoj može se protumačiti kao konvergencija s ostalim zemljama Adria regije gdje se odnos razine kredita i BDP-a kretao između 55 i 70 posto, što odražava realnost gospodarskih aktivnosti", stoji u izvješću analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Drugim riječima, rast udjela kredita u odnosu na razinu BDP-a zahtijevao bi snažan ekonomski rast i bržu konvergenciju u ekonomskom razvoju u odnosu na razvijene zemlje Zapadne Europe.

No, s druge strane, to znači da postoji vidljiv potencijal za daljnji rast kreditiranja u odnosu na visinu BDP-a prema stopama kakve postoje u zemljama poput Njemačke, gdje je omjer na 83 posto, Austrije, gdje je na 92 posto, ili Francuske i Španjolske, gdje je brojka prešla 100 posto.

Iz analize podataka o kreditiranju nadalje je vidljivo da je u posljednjih deset godina rastao udjel kredita građanima u ukupnim kreditima u odnosu na one korporativne koji su povijesno gledano bili dominantniji.

To se može objasniti jačanjem upravljanja rizikom u bankarskom sektoru i strožim pravilima za davanje kredita te činjenicom da je korporativni sektor uložio trud u optimizaciju korištenja duga.

Također je u zadnjih deset godina zabilježen rast udjela stambenih kredita u ukupnim kreditima u gotovo svim zemljama Adria regije osim u Srbiji, gdje je ta brojka pala s 47 na 39 posto. U Sloveniji je rasla s 57 na 66 posto, u Hrvatskoj minimalno s 48 na 49 posto, u BiH s 19 na 23 posto i u Sjevernoj Makedoniji s 23 na 34 posto.

Taj se pretežiti rast može objasniti rastom cijena nekretnina, nižim kamatnim stopama u promatranom razdoblju, realnim rastom plaća i poboljšanjem potrošačkog sentimenta u godinama prije pandemije.

Kamatne stope na kredite građanima u prosjeku su padale u gotovo svim zemljama (za BiH nema podataka), a sada variraju od 3,27 posto u Sloveniji do 6,82 posto u Srbiji. Prije deset godina brojke su bile otprilike dvostruko veće, između 6,19 posto u Sloveniji i 12,06 u Srbiji.

Sve vijesti iz rubrike Analiza

Hrvatska poštanska banka
Kompanije

Hrvatska poštanska banka

Hrvatska poštanska banka je 100-postotni vlasnik društava HPB Invest, HPB-nekretnine i Nova hrvatska banka koji zajedno čine HPB Grupu.

25.06.2022

Hrvatska pošta
Kompanije

Hrvatska pošta

Hrvatska pošta nacionalni je poštanski operator Republike Hrvatske te ima vodeću poziciju na tržištu poštanskih usluga.

25.06.2022

Analiza

sve vijesti iz rubrike Analiza