Nema govora o brzom rezanju kamatnih stopa u eurozoni i SAD-u

Američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je da bi više kamatne stope mogle trajati neko vrijeme, a ekonomisti u anketi Bloomberga ne misle da bi se Europska središnja banka mogla odlučiti  na potez smanjenja kamatne stope prije rujna iduće godine.

Yellen, koja se nalazi u Luksemburgu gdje je predviđen sastanak s dužnosnicima Europske unije na temu pomoći Ukrajini i ekonomske politike prema Kini, smatra da je američka ekonomija u dobroj situaciji i da kamate na američki dug, koji je na 98 posto bruto domaćeg proizvoda, ostaju upravljive.

"Više kamatne stope mogu trajati neko vrijeme premda to još nije potpuno jasno. Naša fiskalna situacija ni u kom slučaju nije nerješiva. Moramo joj obratiti pozornost", izjavila je Yellen u razgovoru za Sky News.

Dodala je i da si SAD "apsolutno" može priuštiti novu pomoć Izraelu koji vodi borbu s Hamasom kao i nastavak značajne pomoći Ukrajini.

"Amerikanci si sigurno mogu priuštiti biti uz Izrael i pružiti vojnu pomoć. Također, možemo i moramo poduprijeti Ukrajinu u borbi protiv Rusije", ustvrdila je Yellen.

Kazala je i da je rano reći može li novi rat na Bliskom istoku pogurati svjetsko gospodarstvo prema recesiji, no da je bitno izbjeći širenje sukoba.

Janet Yellen

Istodobno, u novoj anketi Bloomberga među ekonomistima vidi se da ne očekuju da ECB tako brzo odluči smanjiti kamatnu stopu, odnosno vjeruju da je ona tu da i ostane neko vrijeme.

U ranijoj anketi su smatrali da bi se rezanje kamatne stope moglo dogoditi već u ožujku iduće godine, no sada je po njima taj trenutak rujan iduće godine.

Nova očekivanja odražavaju komentare dužnosnika ECB-a na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Marakešu. Tako je primjerice član Vijeća ECB-a Martins Kazaks rekao da su trenutačne ekonomske projekcije u neskladu s rezanjem kamatne stope u prvoj polovici iduće godine te dodao "da će se za drugu polovicu godine vidjeti".

Očekivanja analitičara o kretanju kamatne stope u eurozoni

Slovenski guverner Boštjan Vasle smatra da rast obvezničkih prinosa pokazuje kako investitori prihvaćaju da slijedi "dulji period viših kamatnih stopa" kako bi se inflacija vratila na dva posto.

Ekonomisti u anketi Bloomberga smatraju da će se inflacija u eurozoni u idućoj godini spustiti na 2,7 posto i onda na 2,1 posto u 2025. No, za gospodarski rast očekuju nižu brojku no što su ranije mislili, pa tako bi ove godine on iznosio 0,5 posto i onda u idućoj 0,7 posto.