08. svibanj 2023, 08:00
Glavni faktori usporavanja maloprodaje ekonomsko su usporavanje i pogoršanje raspoloženja potrošača
Jaki fundamenti potrošnje, koje podržava čvrsto tržište rada, zaustavlja značajan pad
Analitičari tijekom ove godine očekuju stagnaciju potrošnje ili niske stope rasta
Maloprodaja u Adria regiji na početku ove godine pokazala je mješovitu sliku, pri čemu je u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji u prvom kvartalu nastavila rasti, u Hrvatskoj stagnirala, a u Sloveniji i Srbiji padala, pokazuje najnovija analiza Bloomberg Adrije.
Analitičari kao glavne čimbenike smanjenja tempa maloprodaje vide usporavanje gospodarstva i pogoršanje raspoloženja potrošača. S druge strane, snažni temelji potrošnje, potpomognuti čvrstim tržištem rada, koče značajan pad trgovine na malo.
Cijelu analizu o maloprodaji možete preuzeti OVDJE.
Trgovina na malo u Hrvatskoj je u prvom tromjesečju 2023. realno stagnirala. U ožujku je pala za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Iako se naglo usporavanje potrošnje kućanstava materijaliziralo već početkom godine, strmiji pad sprječavaju neki pozitivni čimbenici, poput tržišta rada i turizma, pokazuje analiza.
Nakon rekordne godine za slovensku maloprodaju, prva tri mjeseca 2023. donijela su negativnu stopu rasta od 0,5 posto na godišnjoj razini. Iako su kretanja na tržištu rada i dalje solidna (nezaposlenost je, primjerice, rekordno niska), kao i rast plaća, učinak visoke osnovice iz prošle godine smanjit će stope realne trgovinske razmjene u Sloveniji.
U Bosni i Hercegovini promet u maloprodaji imao je dvoznamenkasti rast do veljače, kada je usporio na 9,1 posto na godišnjoj razini, nakon čega je u ožujku 2023. ubrzao na 9,7 posto. Potrošnja u BiH podržana je realnim rastom plaća početkom 2023. godine, a dodatna podrška dolazi od kreditiranja.
Trgovina na malo u Sjevernoj Makedoniji u veljači realno je smanjena za 3,3 posto na godišnjoj razini, a u ožujku se oporavila za 10,6 posto na godišnjoj razini. Ove godine zbog najavljenog ulaska Lidla na tržište postoji potencijal za povećanje konkurencije u sektoru.
Analitičari smatraju da je pogoršano raspoloženja potrošača ključni čimbenik koji stoji iza pada trgovine na malo u posljednjih nekoliko kvartala. "Kada pogledamo indeks potrošačkog raspoloženja Europske komisije, vidimo da se potrošačko raspoloženje nastavlja pogoršavati u Sloveniji, Srbiji i EU-u, iako znatno sporijim tempom nego u drugoj polovici 2022. godine. U Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji postoji naznaka poboljšanja raspoloženja potrošača na međugodišnjoj razini, međutim, gledajući čak i tromjesečni prosjek, prerano je proglasiti potpuni zaokret u raspoloženju potrošača", objašnjavaju analitičari.
BloombergAdria.com
Kućanstva još uvijek dobro stoje kada je riječ o osnovama koje podržavaju njihovu potrošnju. Realno gledano, vrijednost depozita stanovništva i neto primanja su od kraja 2021. godine pogoršani u većini zemalja Adria regije, uglavnom zbog ubrzanja inflacije. No u usporedbi s razdobljem prije pandemije pokazuju rast – realno su depoziti stanovništva u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji veći, dok su neto plaće realno veće svugdje osim u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje analiza BBA-e.
Iako je gospodarska aktivnost u padu, analitičari naglašavaju da se smanjenje gospodarskog rasta ne očituje značajnijim pogoršanjem na tržištu rada. No raspoloženje potrošača je na nižoj razini i, iako su vidljivi neki znakovi poboljšanja, analitičari ne očekuju brzi oporavak raspoloženja potrošača jer su kućanstva i dalje pod negativnim utjecajem sve većih životnih troškova i nesigurnosti zbog geopolitičke situacije.
Treći čimbenik koji će utjecati na maloprodaju temelji su koji podupiru potrošnju kućanstava, a koji su u većini slučajeva jači nego na kraju 2019. godine. "Iako je ovo svakako pozitivno za potrošnju kućanstava, vidimo da te osnove sprječavaju veliko smanjenje osobne potrošnje, umjesto da omogućuju veću potrošnju u maloprodaji", smatraju Bloomberg Adrijini analitičari.
"Što se tiče plaća, naše je mišljenje da će opće usporavanje gospodarskog rasta na isti način dovesti do korporativnog rasta, što znači da će i dalje biti prostora za rast plaća, ali znatno sporijim tempom nego u proteklih nekoliko kvartala", dodali su.
Analitičari ističu da se očekuju određene promjene na tržištu maloprodaje. Dok je u Hrvatskoj evidentna daljnja konsolidacija tržišta, u Sloveniji će novi igrači preuzeti neke postojeće. Što se tiče ostatka regije, posebice Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, najveći potencijal je na tržištu diskonta, a i tu će se pojaviti neki novi igrači.