Posljednji dostupni podaci Europskog statističkog ureda o visini stvarne osobne potrošnje i bruto domaćeg proizvoda (BDP) po paritetu kupovne moći za prošlu godinu, daju nešto realniji uvid u to kako građani Hrvatske po vlastitom bogatstvu i mogućnostima stoje u odnosu na građane drugih država.
Prema tim podacima, nalazimo se u rangu građana Mađarske, Slovačke i Latvije, siromašniji smo od Slovenaca, ali smo i gotovo dvostruko bogatiji od građana susjedne Bosne i Hercegovine.
No krenimo redom: poznati pokazatelj BDP-a po stanovniku daje donekle korektan uvid u ekonomsko blagostanje pojedinih država i njihovih građana. Praktičan je i kao mjerilo usporedbe, iako ne uvijek i najtočniji. Među poznatijim mu je nedostacima iskrivljavanje slike ukupnog bogatstva određene zemlje, a time i njenih stanovnika, zbog visokih prihoda nesrazmjerno mnogo korporacija.
Stvarna osobna potrošnja
Ekonomisti i statističari stoga su pribjegli stvaranju drugih pokazatelja. Jedan od njih je i stvarna osobna potrošnja (actual individual consumption, AIC). Taj pokazatelj mjeri trošak kućanstva na sve robe i usluge koje stvarno konzumiraju. To uključuje i usluge za osobnu potrošnju koje pružaju država i nevladine udruge (primjerice, zdravstvene usluge, obrazovanje i/li/ pomoć u kući).
Prema objašnjenju Eurostata, u međunarodnim usporedbama "stvarna osobna potrošnja preferira se u odnosu na uži pojam potrošnje kućanstva jer je potonja pod utjecajem razmjera u kojem neprofitne organizacije i vlada funkcioniraju kao pružatelji usluga". Iako je BDP po stanovniku važan i široko korišten pokazatelj razine ekonomskog blagostanja država, potrošnja po stanovniku može biti korisnija za usporedbu relativnog blagostanja potrošača između raznih država, dodaju u Eurostatu.
Stvarna osobna potrošnja obično visoko korelira s BDP-om po stanovniku jer je osobna potrošnja obično najveća rashodna komponenta BDP-a. Dodatno, usporedba po paritetu kupovne moći isključuje utjecaje razlike u valutnim tečajevima.
Jasniju sliku razlike između dva pokazatelja daje usporedba podataka za neke države koje uobičajeno imaju visoki BDP po stanovniku i poznate su po tome da su sjedišta brojnih korporacija, poput Irske i Luksemburga. Gledano po BDP-u po stanovniku Irska je lani bila na 220 posto prosjeka Europske unije. No podatak o stvarnoj osobnoj potrošnji pokazuje kako se građani te otočne države nalaze na tek 90 posto prosjeka EU-a. Iz usporedbe ekonomskog blagostanja, odnosno bogatstva, tako je izbačen nepravedno visok utjecaj brojnih tehnoloških korporacija registriranih u Irskoj na visinu tamošnjeg BDP-a.
Slična priča ponavlja se i u Luksemburgu. Po BDP-u po stanovniku lani je ta država bila daleko na samom vrhu s 277 posto prosjeka EU-a. Stvarna osobna potrošnja i dalje pokazuje natprosječno bogatstvo, ali nešto realnijih 146 posto.
Pokazatelj stvarne osobne potrošnje po stanovniku zato daje bolji uvid u to kako hrvatski građani stoje u usporedbi s drugim državama.
Lani smo po tom pokazatelju bili na 73 posto prosjeka EU-a. Slične brojke imale su Mađarska i Slovačka, s po 70 posto, te Latvija sa 71 posto. Tek nešto bolja od nas je bila Grčka sa 76 posto, dok se na samom dnu među članicama EU-a nalazi Bugarska sa 63 posto.
S druge strane, u Uniji su, uz već ranije spomenuti Luksemburg, najbogatije Danska i Njemačka. Građani Danske uživaju na 121 posto prosjeka EU-a, a u Njemačkoj je to tek za postotak niže.
Nama susjedna Slovenija nalazi se na 87 posto prosjeka i to je, očekivano, najbolji rezultat u regiji. Među državama bivše Jugoslavije, za koje Eurostat ima podatke, nakon Slovenije i Hrvatske dolazi Crna Gora, gdje je stvarna osobna potrošnja na razini 60 posto prosjeka EU-a, dok Srbija zaostaje za solidnih osam postotaka.
Interesantno je što su građani Sjeverne Makedonije relativno blizu Srbiji uz 49 posto prosjeka EU-a, dok nažalost najgore prolaze stanovnici Bosne i Hercegovine, gdje je osobna potrošnja na razini 41 posto prosjeka EU-a, i vrlo blizu albanskih 39 posto.
