21. rujan 2022, 09:00
Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača i dalje negativna
Slabljenje gospodarske aktivnosti djelovat će kao otpor profilu inflacije
Očekuje se rast kamata u poslovnim bankama
Depositphotos
Inflacija je ovih par mjeseci na vrhuncu ili blizu vrhunca u Adria regiji, pri čemu se međugodišnja stopa inflacije u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji smanjuje, dok trendovi u Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji također ukazuju na sličnu dinamiku, navode analitičari Bloomberg Adrije. Fokus je sada više na temeljnoj inflaciji (inflacija bez hrane i energije), što je više odraz čimbenika potražnje, budući da se temeljne stope inflacije sada približavaju glavnim ekvivalentima.
Razlika u potrošačkim cijenama i cijenama proizvođača i dalje je negativna, što ukazuje na kontinuirane pritiske na profitne marže trgovaca. Unatoč nedavnim nepovoljnim vremenskim uvjetima u regiji, globalni trendovi i dalje pokazuju pad cijena prehrambenih proizvoda jer se slabljenje aktivnosti i neki učinci ponude (npr. otvaranje ukrajinskog izvoza) materijaliziraju u cijenama poljoprivrednih proizvoda.
Prognoze za inflaciju niže su međugodišnje stope ubuduće, uglavnom zbog visokih baznih učinaka, vladinih antiinflacijskih programa i općeg slabljenja gospodarske aktivnosti, rekli su analitičari Bloomberg Adrije. Dodali su kako još uvijek vidimo da je inflacija iznad višegodišnjih prosjeka s obzirom na dugotrajne učinke prelijevanja na elemente temeljne inflacije (kategorije koje su više potaknute čimbenicima potražnje).
Inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u Sloveniji iznosila je 11,5 posto na međugodišnjoj razini u kolovozu 2022. Slovenija bilježi pad od rekordno visokih 11,7 posto u srpnju 2022. Kao glavni razlog pada inflacije analitičari Bloomberg Adrije navode sporiji rast cijena goriva za automobile (29,4 posto naprema 40,7 posto u srpnju 2022., na međugodišnjoj razini).
Vrhunac inflacije počeo je u trećem tromjesečju 2022. godine. Međugodišnje stope inflacije će krajem ove godine pasti, uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima. Cjenovna očekivanja potrošača za sljedećih 12 mjeseci u kolovozu su na najnižoj razini od veljače 2022. i znatno niža u usporedbi s povijesno visokom razinom u ožujku ove godine (78,5 bodova).
Nakon što je provela mjere za ublažavanje rasta cijena u prvoj polovici 2022. godine, čemu je najviše pridonijelo oslobađanje od plaćanja naknade za električnu mrežu, vlada Slovenije najavila je novi niz mjera za rujan, uključujući smanjenje poreza na dodanu vrijednost za neke vrste proizvoda, kao i ograničenja cijena električne energije i plina za kućanstva.
Inflacija u Hrvatskoj prema HICP-u u kolovozu 2022. iznosila je 12,6 posto na međugodišnjoj razini, što je niže od rekordne razine od 12,7 posto mjesec ranije. Kao i u Sloveniji, pad inflacije uslijedio je uslijed sporijeg rasta cijena goriva, 20,1 posto naspram 32,0 posto u srpnju 2022. godine, na međugodišnjoj razini.
Dodatak stvarnim kretanjima cijena tijekom ljeta bili su loši vremenski uvjeti koji su utjecali na poljoprivrednu proizvodnju i nestašice određenih prehrambenih proizvoda, počevši od rujna, s obzirom na ograničenje cijena određenih prehrambenih proizvoda. Ovakva atmosfera ukazuje na to da će cijene hrane ostati visoke i u četvrtom kvartalu 2022.
Ne očekuje se da će Hrvatska narodna banka mnogo učiniti s obzirom na približavanje ulaska u eurozonu.
Vlada Hrvatske u rujnu je provela novi set mjera vrijedan otprilike 21 milijardu kuna (2,8 milijardi eura), među kojima su, što se tiče kućanstava, najvažnije bile ograničenje cijene električne energije na 59, odnosno 88 eura po megavatsatu, ovisno o šestomjesečnoj potrošnji, do 31. ožujka 2023. Vlada je do 31. ožujka 2023. godine ograničila i cijene na određene prehrambene proizvode (šećer, ulje, svinjetinu, piletinu itd.) i prirodni plin te povećala neoporezive primitke, isplate umirovljenicima, bonove i jednokratne isplate nezaposlenima, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja krajem 2022. i početkom 2023. godine.
HICP inflacija u Srbiji u kolovozu 2022. iznosila je 12,8 posto na međugodišnjoj razini. Srbija bilježi porast inflacije u odnosu na srpanj kada je bila 12,5 posto. Među glavnim razlozima je snažniji rast cijena električne energije, plina i ostalih goriva (13,5 posto u odnosu na 8,6 posto u srpnju 2022., na međugodišnjoj razini).
Inflatorni pritisci su na vrhuncu u trećem tromjesečju 2022. godine. Međugodišnje stope inflacije će pasti krajem 2022. uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima (visoka baza iz stopa inflacije u drugoj polovici 2021.).
Narodna banka Srbije podigla je referentnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 3,5 posto, te obećala kako će stope nastaviti rasti dok se ne postigne silazna putanja inflacije. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju povećanje od barem jednog baznog boda u sljedećih šest mjeseci.
Vlada Srbije je u rujnu produžila set mjera, poput ograničenja cijena goriva, kruha, mlijeka i šećera, kao i ograničavanje cijena struje za kućanstva na sadašnjim razinama, što bi trebalo donekle ublažiti očekivana daljnja poskupljenja pri kraju 2022. i početkom 2023. godine.
Podaci za kolovoz 2022. godine nisu dostupni za BiH. Inflacija od 16,7 posto na međugodišnjoj razini u srpnju 2022. predstavlja porast od prethodne razine (15,8 posto) na međugodišnjoj razini u lipnju.
Cijene hrane i energije glavni su pokretači ukupnog rasta cijena, što implicira da je inflacija u velikoj mjeri potaknuta učincima ponude.
Vrhunac inflacije očekuje se u trećem tromjesečju 2022. Bez provedenih vladinih mjera inflacija se očekuje na rekordno visokoj razini u kolovozu. Međugodišnje stope inflacije će krajem 2022. pasti uglavnom zahvaljujući visokim baznim učincima.
Uz trenutne pokretače inflatornih pritisaka, blagi, ali primjetan uzlazni doprinos očekuje se od duhanskih proizvoda, uslijed zatvaranja posljednjeg pogona za proizvodnju duhana u zemlji, Fabrike duhana Sarajevo.
Centralna banka BiH zbog valutnog odbora ima ograničenu fleksibilnost za poteze monetarne politike. Do sada nisu provedene nikakve značajne vladine mjere protiv inflacije i malo je vjerojatno da će biti objavljene do kraja 2022. godine, posebno u kontekstu izbora 2. listopada.
HICP inflacija u kolovozu 2022. iznosila je 16,7 posto na međugodišnjoj razini te je dosegla rekordnu razinu, uglavnom zbog snažnijeg rasta cijena smještajnih usluga u odnosu na srpanj 2022. (47,1 posto naprema 16,3 posto, na međugodišnjoj razini).
Dodatno monetarno pooštravanje dogodilo se u rujnu, ukupno peto u 2022. Narodna banka Republike Makedonije (NBRM) je referentnu stopu podigla za 50 postotnih bodova, na tri posto, nakon što je u kolovozu ostala nepromijenjena na 2,5 posto. NBRM je obećao daljnju borbu s inflatornim pritiscima.
Vlada Sjeverne Makedonije usvojila je nacrt rebalansa proračuna za 2022. godinu, s ciljem pomoći ranjivim kategorijama stanovništva protiv inflacije, kao i prikupljanja sredstava za umirovljenike, poljoprivrednike te za nove antiinflacijske mjere za kućanstva i poduzeća, što bi donekle trebalo ublažiti očekivana daljnja poskupljenja krajem 2022. i početkom 2023. godine. Mjere pritom još nisu precizno navedene.
-- uz pomoć Vladimira Nikoloskog