Dugogodišnja tradicija, atraktivne lokacije, kvalitetni ljudi nisu dovoljan adut za poslovni uspjeh ako postoje ozbiljni problemi vidljive nesuradnje među vlasnicima, koji su iznenađujuće mirovinski fondovi. Blokada u upravljanju dovodi do nesigurnosti među ulagačima, koji su opet iznenađujuće mirovinski fondovi.
Cilj ulaganja mirovinskih fondova trebao bi biti postizanje veće vrijednosti za udjelničare, odnosno buduće umirovljenike. Sazivanje Skupštine dioničara koje su otkazane zbog izostanka kvoruma, poziv na dokapitalizaciju koji se opoziva, poziv na traženje strateškog partnera od kojeg se odustaje, jasni su signali da postoje ozbiljne nesuglasice u usmjeravanju poslovanja Jadran d.d. Crikvenica.
Stoga ne čudi da cijena dionice nema pozitivna pomaka, i tako je opterećena malim "free floatom", a ovakvo ponašanje većinskih vlasnika, rezultira percepcijom tržišta je da se u Jadran d.d. Crikvenici ne može provesti nikakva odlučna poslovna strategija jer se stječe dojam da većinski vlasnici nemaju isti cilj.
Čitaj više
Sve komercijalne zapise Jadrana upisao većinski vlasnik PBZ/CO mirovinski fond
Nominalna vrijednost izdanja bila je 6,5 milijuna eura.
09.02.2026
Crikvenički Jadran se zadužio po jako visokoj stopi, evo što kažu Bloomberg Adrijini analitičari
Jadran d.d. prikupio je 6,52 milijuna eura izdanjem komercijalnih zapisa s dospijećem od 273 dana, uz prinos od 11,5 posto i cijenu izdanja od 92,08 posto nominale.
05.02.2026
Crikvenički Jadran u problemima, kreću po likvidnost. Prinos između 10,5 - 11,5 posto
Izdanjem se planira prikupiti do deset milijuna eura, a transakcija je usmjerena isključivo na jednu vrstu ulagatelja.
23.01.2026
Uz Crobex turist indeks u ovu usporedbu stavili smo također jedno manje turističko društvo, također s malim "free float-om", i koje trećinu prihoda ostvaruje iz nautičkog turizma, no vjerujemo da je uz indeks, relevantno za usporedbu.
Portfelj Jadran d.d. Crikvenica čine hoteli i kampovi na području Crikvenice, otoka Krka, Makarske rivijere i otoka Brača. Na Braču se ujedno nalazi i Grand hotel View koji je najveći hotel u portfelju s 230 soba koji je prethodno bio u zakupu Jadran d.d. Crikvenica. Transakcija otkupa hotela je plijenila pažnju jer kupnja bila na cijeni od 47,1 milijun eura ili 205.000 eura po sobi. Odnosno, plaćeno je znatno više nego npr. Sunčani Hvar u 2023.g. koji je plaćen 180.000 eura po sobi.
U odnosu na 2018. godinu (godinu dokapitalizacije) prihodi su rasli gotovo trostruko, no profitabilnost, pa i na EBITDA razini, nikako da se ustali i uzdigne. Gledajući iz te perspektive, činjenica da je cijena dionica pala više od 70 posto ne može se opravdati niti dokapitalizacijom jer i uz investicijski ciklus i dalje se ne vidi novostvorena vrijednost za dioničare.
Drugim riječima, trenutni vlasnici smatraju da ne mogu ili ne žele dodatno ulagati kapital, a Jadran hoteli trebaju operativnu transformaciju. Sve je to, neupitno, pridonijelo financijskom pritisku ili čak nemogućnosti financiranja iz internih novčanih tokova. Izdanje komercijalnih zapisa uz prinos od 11,5 posto je u korporativnom okružju euro izdanja s kratkim dospijećem, namijenjeno za kompanije koje su pred ili u "defaultu".
Stoga ne iznenađuje da prema dostupnim podacima iz prosinca Erste Plavi vrednuje Jadran d.d. Crikvenica na 0,7353 eura, odnosno ispod cijene postignute na burzi, dok PBZ CO vrednuje na cijeni bliže tržištu, odnosno 1,32 na dan 4. prosinaca 2025. godine. Zbog ove činjenice teško je razumjeti da vlasnici, s obzirom na protok vremena, još nisu uspjeli postići dogovor u interesu budućih umirovljenika.
Asset heavy tourism u Hrvatskoj ima uspjeha i postiže zavidne rezultate i u usporedbi s međunarodnim konkurentima. A da odmorišni turizam ima perspektivu govori i dolazak međunarodnih lanaca. No, za postizanje uspjeha potrebna je strategija poslovanja, korporativni okvir i potrebni su ljudi koji tu strategiju mogu iznijeti. S obzirom na to da robusnost društava za upravljanje našim mirovinskim fondovima i višegodišnje iskustvo, ništa manje od njih niti ne očekujemo, tako da nas iznenađuje zaviriti u poslovne priče poput Jadran d.d. Crikvenica, gdje ne samo da je upitna zarada od cijene dionice već se zapitamo i za budućnost kompanije.
Za usporedbu smo izabrali Iliriju i Meliáu jer su također asset heavy, Accor je uglavnom asset‑light (menadžment/franšiza), no korisno ju je imati usporedbu. Likvidnost i veličina: Ilirija (manja, lokalna) razumljivo nosi diskont; Jadran bi po istom principu trebao biti bliže Iliriji/Meliá‑i nego Accoru, osim ako postoji poseban katalizator.
Prema podacima za posljednjih 12 mjeseci zaključno sa 30.9.2025. ukupan dug Jadran d.d. Crikvenica je iznosio 52,6 milijun eura. Iako i španjolska Meliá ima sličnu situaciju, kod njih je posve drugačiji dojam kada se uzmu u obzir rezultati poslovanja, odnosno neto dug u odnosu na EBITDA. Naime, Jadran d.d. Crikvenica ima visok omjer neto duga i EBITDA, odnosno 7,4x, što u usporedbi sa sličnim kompanijama ih čini manje konkurentnim te ne čudi da je za zaduženje kroz komercijalne zapise trebalo platiti visoku cijenu.
Razmatrajući uspješnost poslovanja od trenutka dokapitalizacije i uz proveden investicijski ciklus, i eliminiranje neoperativne imovine, pa i loših ugovora, no još se ne dolazi do povećanja vrijednosti.
Kombinacija visokog EV/EBITDA, solidnog EV/Sales je neskladna: tržište ili vrednuje Jadran d.d. preko kratkoročnih slabosti (vjeruje u "turnaround" i vrijednost imovine) ili su multipli izobličeni malom likvidnošću/TTM bazom. Kod Ilirije možemo zaključiti da niži EV/EBITDA i pozitivan FCF sugeriraju uravnoteženije vrednovanje uz diskont na veličinu (mali su) i lokalni profil. Za Accor možemo bez razmišljanja doći do zaključka da je globalni operater, viša kvaliteta i skala, asset‑light - premija je očekivana. Dok kod Meliáe niže multiple reflektiraju asset/lease‑intenzitet, cikličnost i geografski rizik, ali uz pozitivan FCF.
Trenutni profil Jadran d.d. Crikvenica (visok EV/EBITDA, EV/Sales usporediv s Accorom) čita se kao cijena koja već ugrađuje oporavak bez jasnog dokaza u novčanim tokovima. Bez kredibilnog plana kapitalnog osnaživanja kompanije (dokapitalizacija/strateški partner) i dokaza o konverziji EBITDA‑e u FCF, teško je opravdati paritet s Accorom po EV/Sales i premiju vs. Meliá/Iliriju po EV/EBITDA.
Zaključno, unatoč dugoj tradiciji, atraktivnoj imovini i značajnim ulaganjima nakon dokapitalizacije, Jadran d.d. Crikvenica nije uspjela pretvoriti rast prihoda u održivu profitabilnost niti stvoriti vrijednost za dioničare, ponajprije zbog dubokih nesuglasica među dominantnim vlasnicima, nepostojanja stabilne poslovne strategije i izrazito visokog zaduženja u odnosu na EBITDA. Visoki EV/EBITDA i EV/Sales multiplikatori pritom stvaraju prividnu valuaciju koja ne odražava stvarni financijski i operativni rizik, dok tržište već dulje vrijeme šalje jasnu poruku - bez usklađenog vlasničkog djelovanja, jasne strategije i kapitalnog jačanja, kompanija ne može iskoristiti svoj potencijal niti povratiti povjerenje investitora, što ostavlja otvorenim pitanje njezine dugoročne održivosti.
