Investitori povlače ručnu: Slaba potražnja i najavljene carine pritišću autoindustriju

Europska autoindustrija u 2024. daleko je od forme koju je imala godinu ranije. Profitabilnost, koja je 2023. rasla zahvaljujući visokim cijenama novih automobila, sada slabi, a potražnja, posebno za električnim vozilima, usporava. Ulagači su na to već reagirali dok je širi indeks STOXX 600 u posljednjih godinu dana porastao za 12,3 posto, STOXX indeks proizvođača automobila i dijelova pao je za 11,9 posto.

STOXX indeks proizvođača automobila i autodijelova još od prve polovice 2024. bilježi znatno niže vrijednosti u odnosu na širi indeks STOXX 600. Prije toga, a posebno u 2023., situacija je bila suprotna – indeks za automobile i dijelove imao je snažnije valuacije, potaknut još uvijek solidnim rezultatima. Na papiru, 2023. je bila dobra godina za autoindustriju, osobito u smislu profitabilnosti, no bila je umjetno podignuta visokim cijenama novih automobila.

Tijekom 2024. potrošači su se zasitili visokih cijena, a potražnja je splasnula, posebice za električnim vozilima. Krajnji rezultat je da je u razdoblju od 8. veljače 2024. do 7. veljače 2025. širi indeks porastao za 12,3 posto, dok je indeks proizvođača automobila i dijelova pao za 11,9 posto.

U novije vrijeme, valuacije dodatno pritišću i tarife koje je predložila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema procjenama Bloomberg Intelligencea, najvećem su riziku izloženi Volkswagen i Stellantis, koji bi zbog nove 25-postotne tarife na meksičke i kanadske uvozne proizvode mogli izgubiti šest milijardi eura profita. Oba proizvođača već se muče s niskim prodajnim brojkama, a na dodatnom su udaru jer imaju velike proizvodne pogone u Kanadi i Meksiku. Opcija je da se ti pogoni presele u SAD, no takav bi potez bio izuzetno skup i zahtijevao dosta vremena.

Trump je također spomenuo mogućnost uvođenja 10-postotne tarife na vozila uvezena iz Europe, što je ulilo dodatnu nesigurnost na tržište.

Tesla predvodi pad potražnje za EV-ovima

Pad interesa za električnim vozilima ne pogađa samo europske proizvođače. Naime, Tesla se suočava s drastičnim padom prodaje u Europi, što dodatno potvrđuje širi trend usporavanja potražnje za EV-ovima.

U Njemačkoj je Teslina prodaja pala za 59,5 posto u siječnju, dok je ukupno tržište električnih vozila poraslo za više od 50 posto. Slični padovi zabilježeni su i u Francuskoj (63 posto), Norveškoj (38 posto) i Ujedinjenom Kraljevstvu (osam posto).

Razlozi za taj pad uključuju čekanje na nadograđeni Modela Y te negativnu percepciju zbog političkih stavova Elona Muska. Ti podaci ukazuju na širi trend smanjenja potražnje za električnim vozilima, što dodatno opterećuje proizvođače automobila koji se već suočavaju s internim izazovima poput zastarjelih procesa i vanjskim pritiscima poput predloženih tarifa.

Razlozi za pad prodaje Tesle uključuju čekanje na nadograđeni Model Y | Bloomberg

Drugačiji pristup carinskom ratu

Ako fokus usmjerimo na Kinu, najznačajniju konkurentsku silu američkoj i europskoj autoindustriji, njihov je odgovor na tarife bio oprezan i proračunat. Poučeni prethodnim trgovinskim ratom, Kina je ovaj put reagirala znatno manjim tarifama. Trump cilja primijeniti tarife na kineski izvoz u SAD u vrijednosti od 525 milijardi dolara, dok Kina uvodi carine na američku robu u vrijednosti od 14 milijardi dolara.

Izgledi za budućnost

Predložene tarife samo su dodatni uteg za europsku autoindustriju, koja je već prilično opterećena vlastitim problemima. Interni problemi leže u zastarjelim procesima i metodama rada, dok vanjski izazovi uključuju pad interesa potrošača i slabu potražnju.

Proizvođači su u nezavidnom konkurentskom položaju – Kina je u niskom startu za proboj na europsko tržište, dok se brendovima poput Volkswagena tržišni udio u Kini smanjuje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar