.webp){kind=icon}
Ciklona Boris ovih je dana zahvatila središnju Europu i prouzročila velike štete u Austriji, Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Mnogi tvrde da su to najteže poplave desetljeća, koje će gospodarstvima nanijeti milijardne štete. Prema zadnjim izvješćima, više od 20 ljudi poginulo je.
Obilne padaline ovih su dana u Europi izazvale velike probleme, a mnoge rijeke su na više mjesta preplavile svoje obale. Procjene štete zasad variraju od nekoliko stotina milijuna eura do više od milijarde eura, prema izvješću bonitetne agencije Morningstar DBRS, koje prenosi Reuters.
Poplave su u Europi već sada najskuplja prirodna katastrofa, tvrdi konzultantska kuća za okoliš iz Ujedinjenog Kraljevstva, JBA Risk Management. Poplave rijeka svake godine uzrokuju trošak od 7,8 milijardi eura, a očekuje se da će taj iznos rasti, budući da gospodarstva u područjima s visokim rizikom od poplava i dalje rastu, dok klimatske promjene uzrokuju više i intenzivnije padaline.
Gradonačelnik savjetovao evakuaciju
U Poljskoj su meteorološka i hidrološka upozorenja shvaćena vrlo ozbiljno. Gradonačelnik Nyse Kordian Kolbiarz savjetovao je 44 tisuće stanovnika da se s bliskim osobama i najvažnijim stvarima sklone na više položaje kako bi izbjegli poplave. I u povijesnom gradu Wrocławu je stanovnicima određenih područja preporučena evakuacija.
U Mađarskoj pomno prate razinu rijeke Dunav, a premijer Viktor Orbán, prema izvješću BBC-a, otkazao je međunarodne putove zbog "ekstremnih vremenskih uvjeta i poplava u Mađarskoj".
U Češkoj, u mjestu Jeseník, u samo nekoliko dana palo je pet puta više padalina od očekivane mjesečne količine. U austrijskom mjestu Sankt Pölten, u četiri dana palo je više kiše nego u rekordno kišnoj 1950. godini.
Što se događa s poljskim osiguravateljem PZU-om?
Dionica poljske osiguravateljske tvrtke PZU izgubila je više od sedam posto vrijednosti tijekom ponedjeljnog trgovanja, ali se u utorak oporavila i zatvorila dan na Varšavskoj burzi šest posto iznad početne vrijednosti. Prema izvješću Bloomberga, osiguravatelj još nije dao procjenu utjecaja poplava na svoje poslovanje.
Poljska, rumunjska i austrijska vlada oslobodile su stotine milijuna eura sredstava za hitne slučajeve, dok češka vlada razmatra izmjenu proračuna za 2024. godinu zbog štete prouzročene tim poplavama, prenosi Euronews.
Kako to utječe na poslovanje osiguravajućih društava?
Posljedice poplava odrazit će se i na financijske izvještaje osiguravajućih društava. Na primjer, u Sloveniji, koja se prošle godine suočila s poplavama kakve se događaju jednom u 100 godina, osiguravatelji su ove godine izvijestili o 17 posto većim prihodima od premija za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda. "Ljudi su u prvim mjesecima nakon nesreće skloniji proširiti pokriće, ali taj trend brzo splasne", komentirali su iz Zavarovalnice Sava.
Kako stoji poslovanje osiguravatelja koji djeluju na području srednje Europe, pogođenom ciklonom Boris?
Segment neživotnih osiguranja, koji obuhvaća imovinska i osiguranja nezgoda, donio je Allianz osiguranju prošle godine rast poslovne dobiti od 1,2 posto, dok su prihodi porasli za 11,2 posto. "To ukazuje na niže marže, što se očituje i u rastu kombiniranog omjera za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu", rekao je analitičar Bloomberg Adrije Matteo Mošnja. Objasnio je kako je inflacija dijelom pridonijela tome, ali i učinak prirodnih katastrofa, koje su Allianz koštale 2,3 milijarde eura, što je 30 posto više nego prethodne godine.
Ovogodišnje poslovanje pokazuje da su ožujske poplave u južnoj Njemačkoj imale negativan učinak u drugom tromjesečju, u iznosu od 642 milijuna eura. "Zbog toga se očekuje da će sadašnje poplave, koje su najviše pogodile središnju Europu, imati još veći učinak u odnosu na prošlu godinu", istaknuo je.
Slična situacija je i kod drugog europskog osiguravatelja Generalija: "Prošle godine, poslovanje je negativno pogođeno prirodnim katastrofama, koje su ga koštale 1,1 milijardu eura, što je 70 posto više nego prethodne godine." Ove godine, prema riječima analitičara, priča se ponavlja: "U drugom tromjesečju, zbog poplava u Njemačkoj i Austriji, zabilježen je rast negativnog utjecaja prirodnih katastrofa od 40 posto (250 u usporedbi sa 178 milijuna eura)."
Valja istaknuti i Zurich Insurance Group, koji je u prvoj polovici 2024. ostvario viši kombinirani omjer, a kao glavni razlog većeg udjela troškova u prihodima navodi upravo prirodne katastrofe, čiji se postotak povećao s 1,8 posto premija u prvoj polovici 2023. na 2,4 posto u prvoj polovici 2024. godine.
