Zlato u povijesnom uzletu. Što stoji iza rasta cijene?

Cijena zlata probila je granicu od 4.000 dolara po unci po prvi put u povijesti nakon što su zabrinutost zbog američkog gospodarstva i mogućeg zatvaranja vlade dodale novi zamah snažnom uzletu.

To je važna prekretnica za zlato, koje je prije samo dvije godine trgovano ispod 2.000 dolara, a sada ostvaruje prinose veće od onih na dionicama u ovom stoljeću. Cijena zlata porasla je više od 50 posto ove godine uslijed neizvjesnosti oko globalne trgovine, neovisnosti Federalnih rezervi i fiskalne stabilnosti SAD-a.

Povećane geopolitičke napetosti također su potaknule potražnju za sigurnim ulaganjima, dok su središnje banke nastavile kupovati plemeniti metal ubrzanim tempom. Uzlet je dodatno osnažio jer investitori traže zaštitu od mogućih tržišnih šokova nakon zastoja u financiranju vlade u Washingtonu. Početak ciklusa monetarnog popuštanja Fed-a također je bio povoljan za zlato, koje ne donosi kamatu. Ulagači su reagirali ulaganjem u fondove kojima se trguje na burzi (ETF-ove), a zlatni ETF-ovi u rujnu su zabilježili najveći mjesečni priljev u više od tri godine.

"Zlato koje probija 4.000 dolara nije samo pitanje straha, već je riječ o preraspodjeli kapitala", rekla je Charu Chanana, strateginja u Saxo Capital Markets Pte. "S obustavom objave ekonomskih podataka i izgledima za smanjenje kamatnih stopa, realni prinosi slabe, dok dionice opterećene umjetnom inteligencijom izgledaju precijenjeno. Središnje banke postavile su temelje za ovaj uzlet, ali sada su maloprodajni investitori i ETF-ovi ti koji ga pogone". 

Novi rekord 

Zlato je u srijedu poraslo čak 1,1 posto, dosegnuvši 4.026,69 dolara po unci, a u 13 sati po singapurskom vremenu trgovalo se po cijeni od 4.025,86 dolara.

Skokovi cijene zlata obično prate šire ekonomske i političke napetosti. Do sada je zlato probilo granicu od 1.000 dolara nakon globalne financijske krize, 2.000 dolara tijekom pandemije covida, te 3.000 dolara kada su Trumpove carinske politike uzdrmale svjetska tržišta u ožujku.

Bloomberg Mercury

Plemeniti metal sada je probio 4.000 dolara u kontekstu, među ostalim, napada američkog predsjednika Donalda Trumpa na Federalne rezerve, uključujući prijetnje predsjedniku Fed-a Jeromeu Powellu i pokušaj smjene guvernerke Lise Cook - što je dosad najozbiljniji test neovisnosti američke središnje banke.

Popustljivi Fed koji bi snizio kamatne stope i potaknuo višu inflaciju mogao bi stvoriti idealne uvjete za rast zlata. Zlato se često smatra zaštitom od inflacije, a obično gubi privlačnost u razdobljima visokih kamatnih stopa, kada su gotovina i obveznice isplativiji.

"Predviđamo da će zlato dosegnuti svoj ciklički vrhunac u trenutku kada zabrinutost tržišta zbog neovisnosti Fed-a bude najveća", napisali su analitičari Macquarie Bank Ltd. u bilješci od 30. rujna. "Ako bi, pak, kompromitirani Fed činio očite pogreške u politici, izvedba zlata mogla bi biti još snažnija".

Zlato je na putu prema najboljoj godišnjoj izvedbi još od 1970-ih, desetljeća obilježenog brzom inflacijom i ukidanjem zlatnog standarda, što je tada izazvalo petnaesterostruki rast cijene metala. Tadašnji predsjednik Richard Nixon vršio je pritisak na Fed da snizi stope, a središnja banka pod vodstvom Arthura Burnsa činila je tek "ograničene napore" da očuva svoju neovisnost, što je, prema nedavnom podnesku suda od strane uglednih monetarnih stručnjaka, dovelo do nestabilne inflacije "iz političkih razloga".

Zašto zlato raste?

"Razlog zbog kojeg ulagači kupuju zlato - i trebali bi ga kupovati - jest njegova uloga u diverzifikaciji portfelja", rekao je Stephen Miller, savjetnik za investicijsku strategiju u GSFM-u. "Taj je sentiment tek u začetku, a zlato će sve više biti prihvaćeno kao sastavni dio promišljenog ulaganja", dodao je, istaknuvši kako vidi mogućnost da cijena dosegne 4.500 dolara do sredine sljedeće godine.

 

Milijarder Ray Dalio izjavio je u utorak da je zlato "zasigurno" sigurnije utočište od dolara, a rekordni rast podsjeća na 1970-e. Njegove su riječi uslijedile nakon što je osnivač Citadela, Ken Griffin, rekao da rast cijene zlata odražava zabrinutost zbog američke valute.

"Uspon metala do prekretnice od 4.000 dolara ne odražava samo rast potražnje za sigurnim utočištem, već i sve dublje nepovjerenje u papirnatu imovinu, dok se fiskalni rizici i geopolitičke napetosti pojačavaju", rekla je Hebe Chen, analitičarka u Vantage Markets u Melbourneu. "U kratkom roku vjerojatan je period konsolidacije nakon tako snažnog rasta."

Središnje banke bile su ključni pokretač uzleta zlata, nakon što su od neto prodavatelja postale neto kupci nakon globalne financijske krize. Tempo kupnje se udvostručio nakon što su SAD i saveznici 2022. zamrznuli ruske devizne rezerve zbog invazije na Ukrajinu. To je potaknulo mnoge središnje banke na diversifikaciju, dok su inflacija i strahovanja da bi američka vlada mogla nepovoljnije tretirati strane kreditore dodatno povećali privlačnost zlata među kreatorima politika.

Bloomberg

Povećana kupnja središnjih banaka predstavlja "strukturnu promjenu u upravljanju deviznim rezervama, a ne očekujemo skori preokret tog trenda", napisala je Lina Thomas, strateginja za robe u Goldman Sachs Group Inc., u rujanskoj bilješci. "Naš osnovni scenarij pretpostavlja da će se sadašnji trend akumulacije službenih rezervi nastaviti još tri godine", dodala je.

Goldman je ovog tjedna povisio svoju prognozu za cijenu zlata u prosincu 2026. na 4.900 dolara po unci, s prethodnih 4.300 dolara.

Od ostalih plemenitih metala, srebro je poraslo 1,4 posto na 48,49 dolara po unci, dok su platina i paladij također zabilježili rast. Bloombergov indeks vrijednosti dolara porastao je za 0,2 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar