Bitcoin se probudio, no pravi test tek slijedi - jesen donosi odluke o kamatama i regulativi

Nakon dugog razdoblja bočnog kretanja, tržište kriptovaluta u kolovozu je doživjelo iznenadni šok. Bitcoin je u samo nekoliko dana skočio za više od 25 posto, probivši se s razine od oko 64.000 dolara na vrhunac od preko 80.000 dolara. Iako se cijena od tada blago korigirala, zadržala se na višoj razini od oko 78.000 dolara.

Ovaj neočekivani uzlet vratio je optimizam među ulagače, no analitičari upozoravaju da prava iskušenja za tržište tek dolaze ove jeseni, kada će se suočiti s ključnim odlukama o monetarnoj politici i regulativi.

Malo tko je očekivao ovakav razvoj događaja. Uzlet cijena potaknut je kombinacijom nekoliko faktora. Prvi signal stigao je 19. kolovoza nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s predstavnicima kripto industrije, što je protumačeno kao vjetar u leđa za sektor. Dodatni poticaj dala je najava američke vlade o otkupu većeg broja dugoročnih obveznica, što je tržište interpretiralo kao signal popuštanja monetarne politike i mogućeg smanjenja kamatnih stopa.

Na tehničkoj razini, nagli rast cijene izazvao je takozvani "short squeeze". Mnogi ulagači koji su se kladili na pad bitcoina na tržištima terminskih ugovora bili su prisiljeni brzo zatvarati svoje pozicije kupnjom, što je dodatno pojačalo uzlazni trend. Unatoč ovom skoku, vodeća kriptovaluta i dalje je oko 38 posto ispod svoje rekordne vrijednosti zabilježene u listopadu prošle godine.

Druge valute, poput ethereuma i solane, također su zabilježile rast, ali se i dalje trguju znatno ispod svojih vrhunaca.

Institucije se vraćaju u igru

Znak da se povjerenje vraća vidljiv je u rekordnim priljevima kapitala u financijske proizvode vezane za kriptovalute. Prema podacima koje je objavio Stephen Coltman iz tvrtke 21shares, tržište kripto ETN-ova i ETF-ova u kolovozu je zabilježilo neto priljev od 6,1 milijardu dolara, što je najsnažniji mjesec od početka godine. "Posljednji put kad smo zabilježili usporedivo visoke volumene bio je u listopadu 2025. godine", istaknuo je Coltman.

Najveći dio sredstava, čak 3,6 milijardi dolara, uložen je u proizvode koji prate cijenu bitcoina, no interes je postojao i za Ethereum, Solanu te mješovite kripto košarice. Trgovačke kuće također potvrđuju pojačanu aktivnost. Janis Völker iz Lang & Schwarz izvijestio je o "iznimno velikoj potražnji" za kripto ETN-ovima, dok je Ivo Orlemann iz ICF Banka potvrdio obnovljeni interes ulagača.

Ipak, analitičari su oprezni. "Općenito, okruženje za rizičnu imovinu trenutno je manje povoljno", komentira Dovile Silenskyte iz WisdomTree, ukazujući na obnovljene napetosti između SAD-a i Irana koje su podigle cijenu nafte i pojačale inflatorne pritiske. Visoki prinosi na državne obveznice također predstavljaju problem jer povećavaju oportunitetni trošak držanja imovine koja ne nosi kamatu, poput kriptovaluta.

Prema analizi Deutsche Börse, tri će faktora biti ključna za kretanje bitcoina u rujnu: trendovi kamatnih stopa, priljevi u kripto ETF-ove te glasanje u američkom Senatu 15. rujna o takozvanom Zakonu o jasnoći (Clarity Act), koji bi trebao donijeti sveobuhvatnu regulaciju tržišta. "Budući da je vjerojatnost usvajanja zakona ove godine niska, njegov neuspjeh je većinom uračunat u cijenu", objašnjava Max Michielsen iz 21sharesa. "Njegovo izglasavanje bilo bi pozitivno iznenađenje."

Jacob Lindberg iz Valoura smatra da pravi test za kripto tržište tek dolazi. "Ključno je pitanje je li nedavni oporavak potaknut održivom potražnjom ili je bio samo posljedica 'short squeezea' i privremenog popuštanja na tržištu obveznica", napominje. Najveći rizik, prema njemu, i dalje predstavljaju dugoročne američke kamatne stope. Njihov ponovni značajan rast brzo bi ugušio nedavni zamah.

Bitcoin u novoj ulozi?

U pozadini kratkoročnih fluktuacija, događa se dublja promjena u prirodi bitcoina kao imovinske klase. André Dragosch iz tvrtke Bitwise ističe značajan pad korelacije između bitcoina i američkog dioničkog indeksa S&P 500, koja je pala na najnižu razinu od 2015. godine. "To sugerira da se bitcoin više ne percipira isključivo kao tehnološka ili rizična investicija, već se ponovno razvija neovisno", objašnjava on.

Istovremeno, 90-dnevna korelacija između bitcoina i zlata porasla je na najvišu razinu od 2020. godine. "Kao rezultat toga, u razdobljima povećane monetarne i fiskalne neizvjesnosti, bitcoin se sve više ponaša kao rijetka, nedržavna pohrana vrijednosti", kaže Dragosch.

Dok kratkoročno ostaje podložan volatilnosti, dugoročni trendovi poput stabilnih priljeva u ETP-ove, slabije povezanosti s dionicama i rastuće sličnosti sa zlatom sugeriraju da bitcoin nastavlja evoluirati u ulogu globalne makroekonomske imovine. Jesen pred nama pokazat će koliko je taj novi temelj čvrst.