Što se događa s Bitcoinom? Što pokreće cijenu, je li medvjeđem tržištu kraj?

Na tržištu Bitcoina ponovno je više dinamike. Cijena se od kolovoza povećala za oko 30 posto, nakon što je tijekom ljeta oscilirala u rasponu oko 60.000 dolara. U drugoj polovici kolovoza cijena je skočila iznad 70.000 dolara, dok je sredinom rujna premašila i razinu od 80.000 dolara.

Trenutačno se cijena Bitcoina kreće oko 83.500 dolara po Bitcoinu, nakon što je početkom tjedna dosegnula lokalni vrhunac na nešto više od 87.000 dolara. To su cijene po kojima se Bitcoinom trgovalo početkom godine, nakon što se cijena spustila s rekorda dosegnutog u listopadu prošle godine.

Znači li to kraj medvjeđeg tržišta? "Pravilno gledano, to se potvrđuje tek naknadno. No ako pogledate promjenu raspoloženja, zasigurno smo prešli u područje bikovskog raspoloženja", odgovorio je za Bloomberg Adriju Strahinja Savić, voditelj odjela za podatke i analize u financijskoj platformi FRNT.

"U kriptoprostoru opažamo sve jasnije znakove sklonosti preuzimanju rizika, koja je većim dijelom 2026. godine bila gotovo potpuno odsutna. Manje i rizičnije kriptovalute ostvaruju iznadprosječne rezultate, poput UNI-ja, NEAR-a i AVAX-a, a sve to ukazuje na ponovno uspostavljanje potražnje za rizikom i povratak bikovskog tržišta", kaže Savić.

Na povećanu sklonost rizičnim ulaganjima po njegovim riječima ukazuju i podaci o priljevima u spot Bitcoin ETF-ove, koji su početkom ovoga tjedna zabilježili neto priljeve u iznosu od nešto manje od milijardu dolara u jednom danu. "I to ukazuje na obnovljenu potražnju za rizikom, a sve zajedno nagovještava početak novog bikovskog tržišta nakon teške 2026. godine."

Zašto cijena Bitcoina raste? "Bitcoin raste iz istog razloga iz kojeg raste od svog nastanka. Ulagače brine status quo. Zabrinuti su za tradicionalne institucije i traže siguran oblik imovine koji mogu držati sami, koji djeluje neovisno o radu institucija i kojim se može trgovati izravno, bez posrednika i bez izloženosti drugoj ugovornoj strani."

Rast upotrebe Bitcoina potiče i Trumpova administracija u SAD-u, koja podržava širenje stabilnih kovanica (stablecoina) vezanih uz američki dolar diljem svijeta, s ciljem povećanja potražnje za američkim državnim obveznicama. Time se briše granica između kriptotržišta i tradicionalnih tržišta, što također pomaže rastu Bitcoina, dodaje Savić.

Prema podacima Bloomberga, ulagači su od 19. kolovoza u spot Bitcoin ETF-ove uložili približno 4,6 milijardi dolara, čime su priljevi na godišnjoj razini ponovno neto pozitivni. Priljeve i skok cijene tada je potaknula najava američkog ministra financija Scotta Bessenta da će ministrstvo financija povećati otkup američkih državnih obveznica kako bi smanjilo njihove prinose.

Prosječni imatelj američkih spot Bitcoin ETF-ova "sada je već prilično sigurno natrag u nerealiziranoj dobiti", rekao je za Bloomberg Chris Weston, voditelj istraživanja u brokerskoj kući Pepperstone. Procijenio je da prosječna nabavna cijena Bitcoina koji drže ti fondovi iznosi 82.000 dolara.

Bitcoin pred važnim istekom opcija Bitcoin se danas približava isteku opcijskih ugovora u ukupnoj vrijednosti od oko 15 milijardi dolara, što bi moglo kratkoročno utjecati na kretanje njegove cijene, piše Bloomberg. Prema podacima burze Deribit, omjer između kupovnih i prodajnih opcija nagnut je u korist rasta, a najviše opcija ima izvršne cijene pri 85.000, 90.000 i 100.000 dolara. Bitcoin trenutačno kotira znatno iznad takozvane razine "max pain" pri 76.000 dolara, pri kojoj bi najviše opcija isteklo bez vrijednosti. Dio trgovaca već se pomiče na kasnije rokove te se kladi na cijene između 95.000 i 100.000 dolara u listopadu i prosincu, dok neke dugoročnije opcije ciljaju i na 150.000 dolara. Analitičari istodobno upozoravaju da sam istek opcija ne određuje smjer kretanja Bitcoina te ga je stoga bolje razumjeti kao važan događaj za pozicioniranje trgovaca.

Istodobno sa skokom cijene skočio je i indeks straha i pohlepe, koji prati sentiment na kriptotržištu. U samo tri dana, između 17. kolovoza i 20. kolovoza, indeks je prešao iz područja straha (ispod 40 bodova) u područje pohlepe (iznad 60 bodova), bez zaustavljanja u međuprostoru neutralnog područja između 40 i 60 bodova na ljestvici od 0 do 100.

Dva dana – između 25. i 27. kolovoza – indeks je zašao čak i u područje ekstremne pohlepe (iznad 80 bodova), dok je u veljači pao na samo pet bodova – ekstremni strah. Trenutačno se kreće pri 72 boda – u području pohlepe.