Zašto je ovaj pad Bitcoina drugačiji

Protekla godina trebala je biti dobra za Bitcoin: Kongres raspravlja o novom zakonodavstvu koje bi kriptovalutama dalo čvršće zakonske temelje, a industrija je izbjegla skandale i prisilne likvidacije koji su u prošlosti periodično rušili cijene digitalnih tokena.

Pa ipak, prva i najpoznatija kriptovaluta izgubila je polovicu svoje vrijednosti od listopada, kada je dosegnula vrhunac iznad 126.000 dolara. Taj je pad odvukao njezinu cijenu na razine koje nisu viđene od rujna 2024. godine. Ranije "kripto zime" bile su još gore, s padovima od vrha do dna i do 80 posto. No ovaj najnoviji pad bio je posebno bolan za prave zagovornike Bitcoina jer je uzrokovan prije stalnim gubitkom interesa među ulagačima nego nekim pojedinačnim valom previranja.

Evo nekih od čimbenika koji utječu na to:

Samo još jedna klasa imovine?

Prilikom lansiranja 2009. godine, Bitcoin je promoviran kao alternativa tradicionalnom sustavu plaćanja u kojem posreduju banke i vlade. Ispostavilo se da su transakcije koje koriste tu tehnologiju spore i skupe, a njegova je cijena previše volatilna da bi bila privlačna alternativa novcu. Zagovornici su ga s vremenom počeli promovirati kao korisno spremište vrijednosti koje ulagačima omogućuje diversifikaciju portfelja i zaštitu od inflacije.

Oporavak Bitcoina od posljednje kripto zime 2022. bio je djelomično potaknut ulaskom tradicionalnih financijskih institucija u Bitcoin ETF-ove (fondove kojima se trguje na burzi) – izlistane investicijske instrumente koji su pokriveni tom kriptovalutom. Kao rezultat toga, hladnokrvne investicijske odluke upravitelja portfelja postale su značajan čimbenik koji određuje potražnju za Bitcoinom.

 

Mnogi su prihvatili argument da Bitcoin može zadržati svoju vrijednost kroz gospodarske i političke krize jer, za razliku od tradicionalnih valuta, nije pod kontrolom središnjih banaka, pa mu monetarne vlasti ne mogu smanjiti vrijednost tiskanjem dodatnog novca. Neki su ga zagovornici nazivali "digitalnim zlatom", uspoređujući ga s plemenitim metalom koji se smatra sigurnim ulaganjem u vremenima previranja.

Međutim, za nove institucionalne vlasnike Bitcoina, ova kriptovaluta nije opravdala svoju reputaciju korisnog sigurnog utočišta tijekom skoka cijena izazvanog ratom s Iranom. Kako su tržišne kamatne stope pratile rast inflacije, smanjila se privlačnost Bitcoina koji svojim imateljima ne donosi nikakve kamate.

Umjesto toga, njime se trgovalo poput ostale visokorizične imovine, čime je ušao u izravnu konkurenciju s sve popularnijim financijskim proizvodima kao što su perpetuirani terminski ugovori (perpetual futures) i oklade na tržištima predviđanja poput Polymarketa i Kalshija. Rizični se kapital također počeo usmjeravati prema velikim tehnološkim tvrtkama koje imaju koristi od procvata umjetne inteligencije.

Strategija tvrtke Strategy

Ulagači u Bitcoin obično posvećuju veliku pozornost onome što rade njihovi konkurenti. Početkom lipnja, Strategy Inc., najveći korporativni kupac Bitcoina, objavio je da je prodao 32 Bitcoina u vrijednosti od 2,5 milijuna dolara. Bila je to njegova prva takva prodaja od prosinca 2022. godine, u samom jeku posljednje kripto zime. Reakcija je bila brza. Do kraja tog tjedna cijena Bitcoina pala je za više od 10.000 dolara, spustivši se ispod 60.000 dolara prvi put u dvije godine.

Strategy se pojavio na kripto sceni 2020. godine kada je Michael Saylor svoju softversku tvrtku pretvorio u vrstu zamjenskog fonda za Bitcoin (Bitcoin proxy). Prikupio je više od četiri posto od otprilike 20 milijuna tokena u optjecaju. Saylor je godinama nakon toga promicao ideju da Strategy nikada neće prodati svoj Bitcoin, već da će neprestano povećavati svoje zalihe.

Prošle je godine tvrtka izdala povlaštene dionice koje isplaćuju izdašnu dividendu. Neki su ulagači doveli u pitanje održivost poslovanja koje isplaćuje visoke dividende dok temeljna imovina donosi nulti prinos. Neko se vrijeme dionicama Strategyja trgovalo uz značajnu premiju u odnosu na njegove zalihe Bitcoina. Sada se ta vrijednost približila izjednačenju kako se poslovni model nalazi pod sve većim pritiskom.

 

Potraga za jasnoćom

Nade da će novo zakonodavstvo postaviti jasnija pravila za kripto industriju bile su velike nakon što se Donald Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. No rasprava o Zakonu o jasnoći tržišta digitalne imovine (Digital Asset Market Clarity Act) toliko se odužila da nije jasno hoće li ikada biti izglasan.

Taj je prijedlog zakona trebao nadograditi prošlogodišnji Zakon Genius (Genius Act), koji je prvi put uspostavio propise za izdavanje i korištenje stablecoina – kriptovaluta koje održavaju stabilnu vrijednost. Zakon o jasnoći namijenjen je drugim kriptovalutama i konačno bi uspostavio regulatornu nadležnost za tokene kao što je Bitcoin.

Zakon o jasnoći podijelio bi nadzor nad kriptovalutama između Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima (CFTC) i Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC), ovisno o tome smatra li se token robom ili vrijednosnim papirom.

Bankarski se sektor žestoko protivi bilo kakvom potezu koji bi stablecoinima omogućio isplatu kamata. Demokratski zastupnici nevoljko odobravaju zakonodavstvo koje bi moglo povećati potražnju za kriptovalutama i dodatno obogatiti Trumpa i druge dužnosnike koji posjeduju velike kripto imetke. Trumpovo nedavno otkriće da je prošle godine zaradio 1,4 milijarde dolara od pothvata povezanih s kriptovalutama učinilo je pregovore o Zakonu o jasnoći još napetijima.

Neki su zastupnici također oprezni oko davanja zakonskog pokrića kriptovalutama jer se one često koriste u kriminalnim aktivnostima i pranju novca. Jedan od najspornijih dijelova zakona je Članak 604., koji bi zaštitio developere na blockchainu od toga da ih se u pravnim sporovima razvrsta kao pretvornike ili prenositelje novca (money transmitters). Skupine za provedbu zakona, uključujući Nacionalno udruženje okružnih tužitelja, upozorile su 23. lipnja u otvorenom pismu Patricku J. Wittu, izvršnom direktoru Predsjednikovog savjetodavnog vijeća za digitalnu imovinu, da bi ta odredba mogla stvoriti sigurno utočište za kriminalne transakcije.