Adam 'Nisam Satoshi' Back pomiren je s Wall Street kripto erom

Adam Back proveo je tjedne ponovno odgovarajući na pitanja, na različitim forumima i od strane raznih ljudi, o tome je li on izumitelj Bitcoina. On kaže da nije. To ponavlja godinama, a ponovno tvrdi isto otkako je New York Times početkom travnja, nakon analize zapisa iz rane cypherpunk ere, sugerirao da je on dosad najvjerodostojniji kandidat za Satoshija Nakamota – pseudonimnu figuru koja je 2008. objavila nacrt bitcoina i nestala 2011. godine.

Dokumentarni film objavljen nekoliko tjedana kasnije predložio je dva druga kandidata. Back je učinio ono što obično radi: demantirao je te tvrdnje, objasnio zašto ga ljudi i dalje povezuju s tim te se vratio poslu.

"Za zapisnik, to nisam ja", rekao je krajem travnja smirenim tonom. "Problem je u tome što je vrlo teško dokazati negativnu tvrdnju."

Čini se da mu ponavljanje ne smeta. Prema njegovim riječima, taj misterij je bio koristan. Bitcoin bez poznatog osnivača je Bitcoin bez jedinstvene točke kontrole, bez glavnog direktora kojemu se može uručiti sudski poziv, bez osnivačkog tima koji se može prisiliti na nešto, bez karizmatične figure čiji bi odlazak mogao destabilizirati mrežu. On vjeruje da je to dio razloga zašto je ta imovina dosegla poziciju koju danas zauzima.

"To pomaže da se bitcoin više shvaća kao digitalna roba, a ne kao dionice u startupu", izjavio je za Bloomberg na marginama konferencije Bitcoin 2026 u Las Vegasu. "Nitko nema nikakav poseban snažan utjecaj."

Back je Britanac, doktor računalnih znanosti i izvršni direktor Blockstreama, jedne od najstarijih i najbolje kapitaliziranih infrastrukturnih tvrtki u ekosustavu Bitcoina. On je također jedna od rijetkih poznatih osoba čiji je rad dokazivo utjecao na dizajn Bitcoina. Njegov rad iz 1997. godine o Hashcashu – algoritmu dokaza o radu (proof-of-work) namijenjenom borbi protiv neželjene e-pošte – citiran je u Satoshijevom dokumentu iz 2008. godine. Prema vlastitim riječima, radio je na problemu digitalne oskudice više od desetljeća prije nego što je Bitcoin pušten u rad.

Upravo je ta povijest razlog zašto nagađanja neće prestati. To je također razlog zašto stavovi Adama Backa o tome što je Bitcoin postao imaju težinu koju rijetko tko drugi posjeduje. Ta se imovina sada drži u reguliranim fondovima kojima se trguje na burzi (ETF-ovima) pod upravom najvećih svjetskih upravitelja imovinom, pakiraju je tvrtke izlistane na Nasdaqu koje "gutaju" zalihe, a na Wall Streetu se o njoj raspravlja kao o kandidatu za zaštitu (hedge) institucionalnih portfelja.

Njegov pogled na tu transformaciju je optimističan, i to naglašeno, s obzirom na to koliko se Bitcoin udaljio od nišnog, ideološkog projekta kojem je on pomogao postaviti temelje. ETF-ovi i korporativne riznice koje su akumulirale stotine milijardi dolara u Bitcoinu su, prema Backovim riječima, "zapravo skrbnici u ime drugih investitora". Više konkurentskih skrbnika, regulatorni nadzor te stalna dostupnost vlastite pohrane (self-custody) za one koji to žele: takva struktura, prema njegovom kazivanju, ima "ograničenja i konkurente" koji sprječavaju bilo koji pojedinačni entitet da preuzme kontrolu nad mrežom.

Mnogi mali ulagači, po njegovom mišljenju, radije bi nazvali brokera nego sami brinuli o pohrani. Taj kompromis je cijena masovnog usvajanja, a ne izdaja izvorne ideje.

Upitan o kvantnom računalstvu, koje je izazvalo val nedavne panike u krugovima programera Bitcoina, napomenuo je da protokol ima dokumentiran mehanizam za dodavanje novih algoritama potpisa te da su istraživači Blockstreama uložili mnogo truda u prethodnu nadogradnju. Upitan o konkurentima Bitcoina u području pametnih ugovora, naveo je njihovu "užasnu povijest sigurnosti" i poticaje njihovih programera da umjetno stvaraju uzbuđenje oko tokena koje su sami kreirali.

Kvantna prijetnja, primijetio je, napreduje tek za nekoliko kubita – osnovne jedinice informacije u kvantnom računalu – godišnje već dva desetljeća. Obećanje decentraliziranih financija proizvelo je milijarde dolara gubitaka kroz hakerske napade. Ništa od toga, prema Backovom tumačenju, ne ugrožava temeljnu mrežu.

Ostaje li on Satoshi ili ne, za javnost je i dalje predmet rasprave. No je li to uopće važno, po njegovom je mišljenju sasvim jasno. Sustav je dizajniran tako da ne ovisi o njemu, niti o bilo kome drugome. To je, vjeruje on, bio cijeli smisao.

"Razumljivo je da su ljudi znatiželjni oko toga; to je zanimljiv misterij", rekao je. Bez obzira na sve, "ne bih rekao čak i da znam".