Tržište čeka signal: što odlučuje o sljedećem potezu bitcoina

Od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, najvrjednija kriptovaluta, Bitcoin, prvo je naglo pala jer su je investitori tretirali kao rizičnu imovinu, da bi se u sljedećim danima brzo oporavila i fluktuirala, bez jasnog i dosljednog ponašanja sigurnog utočišta na tržištu. Međutim, njezine dosadašnje performanse nadmašile su zlato s kojim se često povezuje pa čak i nosi epitet "digitalno zlato" u kripto zajednici. Kako analitičari vide poziciju i izglede Bitcoina u takvim okolnostima?

Podsjetimo, utorak je donio skok cijene bitcoina na najvišu razinu u posljednja četiri tjedna, jer su rasle nade da bi Sjedinjene Američke Države (SAD) mogle postići sporazum s Iranom i time okončati sukob. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da se Iran obratio njegovoj administraciji u vezi s potencijalnim mirovnim pregovorima, unatoč tome što je SAD započeo pomorsku blokadu Hormuškog tjesnaca. Vodeća kriptovaluta približila se cijeni od 75.000 dolara ujutro, a kasnije tijekom dana trgovala se oko 74.400 dolara. Manje kriptovalute uglavnom su pratile kretanje bitcoina.

Prema Damienu Lohu, glavnom investicijskom direktoru u Ericsenz Capitalu, bitcoin "nastavlja nadmašivati ​​širu rizičnu imovinu", izvijestio je Bloomberg. "Iako je blokada pokrenuta, tržište je pozitivno shvatilo što je Trump učinkovito produžio rok za postizanje dogovora i navodno se zalaže za novi krug pregovora."

Analitičar IG Marketsa Tony Sycamore napisao je u bilješci da se bitcoin "ponaša više kao klasična rizična imovina nego kao tradicionalno sigurno utočište" te da je poboljšanje ukupnog raspoloženja prema riziku ovog mjeseca dalo "vjetar u leđa njegovim nedavnim dobicima".

Indeks straha i pohlepe analitičke platforme CoinMarketCap, koji prati raspoloženje na kripto tržištu, u utorak je bio u neutralnoj zoni, dok je tržišna kapitalizacija kripto sektora porasla, držeći se iznad 2,5 bilijuna dolara.

Dan prije toga zabilježen je ukupni neto odljev od oko 300 milijuna dolara iz bitcoin ETF-ova, što je nastavilo klimav niz tokova u ovim financijskim instrumentima. Trgovci pomno prate ove parametre, jer ETF-ovi ostaju glavni kanal za institucionalnu potražnju za bitcoinom, pa kontinuirani priljevi obično osiguravaju donju granicu cijene i smanjuju volatilnost. Također, nagli preokreti u priljevima mogu uzrokovati značajan pritisak na prodaju, jer ETF-ovi također nude jednostavan izlaz za velike, institucionalne vlasnike.

Ukupni neto tokovi u bitcoin ETF-ovima (narančasti stupci) i cijena bitcoina (siva linija) | Izvor: Coinmarketcap.com

Što se očekuje u narednom razdoblju

Izgledi za bitcoin pokazuju značajno poboljšanje, posebno na tržištu opcija, u kontekstu relativno stabilnog geopolitičkog krajolika, prema Decryptu. Kretanje Bitcoina prema 75.000 dolara prvenstveno je potaknuto spot kupnjom, što sugerira da priljevi u ETF-ove, zajedno s padom otvorenih pozicija terminskih ugovora i stopa financiranja, ukazuju na "smanjenje zaduženosti i zdraviji zamah", prema Andriju Fauzanu Adziimi, voditelju istraživanja na kripto burzi Bitrue.

Ako vodeća kriptovaluta uspije zadržati iznad 75.000 dolara, "to bi moglo otvoriti put do 80.000 dolara", posebno ako "priljevi u ETF-ove i institucionalna potražnja ostanu stabilni", rekao je Wenny Cai, osnivač Anchored Financea.

S druge strane, tržišni analitičar Julian Pineda primjećuje da se cijena bitcoina i dalje kreće unutar utvrđenog raspona. "Unatoč oporavku, optimizam na tržištu još uvijek nije dovoljno jak da prekine bočni trend, pa se trgovanje nastavlja između 64.000 i 75.000 dolara."

Kako dodaje, indeks relativne snage ostaje iznad razine od 50, što sugerira da bikovski zamah ostaje relevantan tijekom posljednjih 14 sesija. Kao potencijalno probijanje cjenovnih razina izdvaja sljedeće:

• 75.000 dolara - Ključni otpor: Gornja granica trenutnog raspona. Proboj iznad ove razine mogao bi pokrenuti značajniji uzlazni trend i testirati dugoročni silazni trend.

• 70.000 dolara - Kratkoročna barijera: Neutralna razina koja odgovara 50-dnevnom pomičnom prosjeku. Trgovanje oko ove vrijednosti dodatno potvrđuje da se cijena kreće bočno u kratkom roku.

• 64.000 dolara - Ključna podrška: Nedavni minimum i glavna prepreka na silaznoj strani. Trajni proboj ispod ove razine mogao bi ponovno aktivirati dominantni medvjeđi trend.

Sycamore stvari vidi malo drugačije. Po njegovom mišljenju, trenutni oporavak od veljačkih minimuma od oko 60.000 dolara podsjeća na korektivne obrasce viđene krajem prošle godine. "Očekuje se da će gornja linija uzlaznog trenda blizu 79.000 dolara pružiti kratkoročni otpor i zaustaviti daljnji rast prije ponovnog testiranja i potencijalnog probijanja ključne podrške oko 60.000 dolara s početka veljače."

Za njega, optimistični scenarij podrazumijeva da će dnevno trgovanje završiti iznad granice uzlaznog koridora na 79.000 dolara, s naknadnim odlučujućim probijanjem iznad 200-dnevnog pomičnog prosjeka, koji je trenutno na oko 87.500 dolara. Pesimistični scenarij bi značio da je - ako cijena ne probije razinu otpora - realan povratak na razinu podrške oko 60.000 dolara. "Ako se pritisak prodaje pojača, postoji rizik da će se ova razina probiti", kaže Sycamore.

Bloomberg

U međuvremenu, američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) zakazala je okrugli stol za 16. travnja kako bi se raspravljalo o regulatornom okviru za digitalnu imovinu, Zakonu o jasnoći, kako bi se riješila dugogodišnja nejasnoća u nadzoru sektora. Naravno, povoljna pravila mogla bi pokrenuti novi val institucionalnih ulaganja, dok bi restriktivni regulatorni ishodi mogli prigušiti raspoloženje investitora, što je potaknuto Trumpovim angažmanom u ovom području i njegovim otvoreno pro-kripto stavom.

U tom smislu, Loha ističe da bitcoin možda neće doživjeti značajan skok dok SAD ne usvoji Zakon o jasnoći.

Osim regulatornih događaja, na vrijednost bitcoina utječu i širi tržišni i makroekonomski čimbenici, pa se posljednjih godina korelacija kripto-tržišta s dionicama tehnoloških tvrtki često jasno vidjela u razdobljima značajnog pada/rasta apetita za rizikom, kao i reakcija na odluke središnjih bankara, između ostalog. A rastuće cijene nafte i inflacijski rizici sada prijete odgoditi smanjenje kamatnih stopa od strane američkih Saveznih rezervi - središnje banke čije odluke obično najglasnije odjekuju na kripto tržištu. U okruženju u kojem kamatne stope ostaju više dugoročno, bitcoin se može ponašati kao tipična rizična imovina i naći se u rasprodaji.

U četiri mjeseca cijena se prepolovila.

Od rekordno visoke vrijednosti u listopadu - kada je bitcoin premašio 126.000 dolara - do danas, cijena bitcoina pala je za oko 40 posto. Treba imati na umu da je vrlo brzo nakon tog rekorda bilo povijesnih likvidacija na kripto-tržištu, koje su već snizile cijenu bitcoina, a zatim je studeni donio još jednu korekciju, potaknutu valom prodaje na spot tržištu. Prosinac i siječanj bili su relativno stabilni, s trgovanjem uglavnom u rasponu od 85.000 do 95.000 dolara.

 

 

Novi cjenovni šok dogodio se na prijelazu iz siječnja u veljaču, kao dio šireg stresa i krize povjerenja na tržištima, što je poslalo bitcoin na još nižu granu. Od tada, raspon cijena u kojem bitcoin posluje kreće se od 65.000 do 75.000 dolara, grubo govoreći. S obzirom na volatilnu prirodu kripto-imovine, kretanje unutar tog raspona mnogi kriptoentuzijasti ne bi smatrali drastičnim za bitcoin, ali mora se reći da su intraday kretanja posljednjih tjedana bila, blago rečeno, dinamična.

Neposredno nakon napada na Iran 28. veljače, s tržišta digitalne imovine izbrisano je gotovo 130 milijardi dolara, a bitcoin je pao na oko 63.000 dolara. Između tada i 14. travnja, domaća kriptovaluta porasla je za 11 posto, dok je zlato (koje se smatra zaštitom u vremenima neizvjesnosti) palo za gotovo 10 posto tijekom tog vremena.

Analitičari su tada skrenuli pozornost na relativnu snagu kriptovaluta u usporedbi s drugim klasama imovine, ali i na činjenicu da je bitcoin već praktički cijeli veljaču bio u zoni konsolidacije cijena, te da je nakon početka rata počeo koketirati s izbijanjem iz te zone. A kako su vijesti koje su dolazile s Bliskog istoka ukazivale na to da se radi o potencijalno vrlo složenom i dugotrajnom ratu, koji bi mogao eskalirati u širi sukob, reakcija tržišta nije bila u potpunosti u skladu s očekivanjima.

 

 

Godinama su promatrači tržišta upozoravali na svojevrsnu krizu identiteta bitcoina, koja će se vjerojatno riješiti samo većom regulatornom jasnoćom i prihvaćanjem. Iako je titula digitalnog zlata nadohvat ruke zbog impresivnog rasta u odnosu na plemenite metale i druge klase imovine, ona ostaje vezana uz sudbinu svjetske sklonosti riziku. Na kraju, pitanje nije samo hoće li cijena prijeći određenu granicu, već hoće li se bitcoin u očima (prvenstveno institucionalnih) investitora konačno transformirati iz spekulativnog instrumenta u pravo utočište, gradeći vlastiti obrazac ponašanja koji bi bio manje podložan naglim reakcijama na dnevne geopolitičke preokrete i kretanja na tradicionalnim burzama.

Odricanje od odgovornosti: Sve informacije su općenite prirode i ne predstavljaju investicijski savjet.