Pronašli smo razlog za 85%-tni porast cijene Pozavarovalnice Sava

U razdoblju od godinu dana, apsolutni rekorder na Ljubljanskoj burzi je Pozavarovalnica Sava, koja je dobila 85 posto svoje vrijednosti. Cijena dionice trenutno iznosi 74 eura, što znači da je tržišna kapitalizacija premašila milijardu eura. Tražili smo razloge koji su doveli do takvog porasta cijene dionica.

"Vrijedi istaknuti znatno veću likvidnost dionica i rastući interes ulagača za dionicu Sava Re", izvještavaju s Ljubljanske burze. U trećem tromjesečju broj svih trgovanih dionica bio je 77 posto veći nego u drugom tromjesečju i gotovo upola veći od prosjeka prethodne godine. Što se tiče vrijednosti u eurima, treći kvartal je bolji od cijelog prvog polugodišta. Ove godine dioničarima se pridružilo i gotovo 200 novih ulagača.

Na polugodištu su ostvarili dobit od 57,7 milijuna eura, a dioničarima su isplatili dividendu od 2,25 eura po dionici. Izvješće o devetomjesečnom poslovanju bit će objavljeno 21. studenog.

Što kažu analitičari?

Za komentar o dosadašnjim rezultatima obratili smo se analitičaru Roku Stibriču iz ODDO BHF-a, koji na Bloombergu objavljuje preporuke za kupnju. Prema njegovim riječima, Pozavarovalnica Sava i Triglav Grupa ostaju među najatraktivnijim dionicama na Ljubljanskoj burzi.

Ciljanu cijenu za dionice Pozavarovalnice Sava postavlja na 66 eura, što je ispod trenutne tržišne vrijednosti. Prema njegovim riječima, ciljano vrednovanje opravdano je pozitivnim kratkoročnim i srednjoročnim poslovnim trendom, očekivanim povećanjem dobiti i visokim prinosom od dividendi. Tea Pevec iz brokerske kuće Intercapital Securities također je nedavno izdala preporuku za dionice Pozavarovalnice Sava, preporučujući investitorima kupnju, a 12-mjesečnu ciljanu cijenu postavila je neposredno iznad trenutne tržišne cijene na 75 eura.

"Obje grupe imaju vrlo dobru adekvatnost kapitala i, prema omjeru kapitalnih zahtjeva, premašuju i regulatorne zahtjeve i interne ciljeve solventnosti", objašnjava Stibrič. Očekuje nešto veću učestalost šteta za treći kvartal zbog sezonskih vremenskih čimbenika, ali naglašava da štete ostaju ispod prosjeka prethodnih godina, pa bi poslovni rezultati ponovno mogli premašiti prognoze.

Sektor osiguranja doseže najviše razine u posljednjem desetljeću

Prava osnova za rast cijena obaju vodećih slovenskih tvrtki iz sektora osiguranja nalazi se u statistici zaračunatih premija. U prvih devet mjeseci godine slovensko tržište osiguranja ostvarilo je jedno od najsnažnijih razdoblja rasta u posljednjem desetljeću. Prema podacima Slovenske udruge osiguranja (SZZ), ukupne zaračunate premije osiguranja do kraja rujna iznosile su 2,57 milijardi eura, što predstavlja međugodišnji rast od 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najveći rast zabilježila su nišna i specijalizirana osiguranja, što ukazuje na širenje tržišta s tradicionalnih proizvoda na složenije oblike zaštite. Među pojedinačnim vrstama ističe se osiguranje od odgovornosti za zrakoplove, koje je zabilježilo rast od 180 posto, uglavnom zbog povećanog prometa i većih vrijednosti zrakoplova.

Slijedi osiguranje pravnih troškova, koje je poraslo za 78 posto, što analitičari povezuju s rastom pravnih sporova i većom potražnjom za pravnom zaštitom tvrtki. Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila poraslo je za 76 posto, jer se povećava broj registriranih vozila, a time i odštetnih zahtjeva.

Među većim skupinama proizvoda, osjetno su porasla i osiguranja od nezgode (+27 posto) i osiguranja pomoći (+41 posto), što ukazuje na veću svijest potrošača o financijskoj zaštiti i sigurnosti prilikom putovanja i obavljanja svakodnevnih zadataka.

Unatoč tome, tržište ostaje koncentrirano: najveći udio ukupnih premija i dalje čini osiguranje od automobilske odgovornosti (+22,4 posto), osiguranje kopnenih motornih vozila (+17,7 posto) i životno osiguranje (+10,2 posto). Zajedno, ova tri segmenta čine više od polovice ukupnog volumena osiguranja u zemlji.

Swiss Re: Reosiguranje raste brže od primarnog tržišta

Prema Swiss Reu, reosiguranje globalno raste još brže od primarnog osiguranja. Premije reosiguranja rasle su prosječnom godišnjom stopom od 7 posto u posljednjem desetljeću, dok je primarno osiguranje imovine i nezgode raslo za 4,2 posto.

To ukazuje na strukturni pomak rizika prema reosigurateljima, koji postaju ključni stabilizator cijelog sustava. Višeslojni model prijenosa rizika – od specijaliziranih osiguravatelja preko reosiguratelja do retrocesije (prijenos dijela rizika s jednog reosiguravajućeg društva na drugo) podržan alternativnim kapitalom – povećao je učinkovitost kapitala i otpornost tržišta, ali je istovremeno stvorio nove ovisnosti o tržištima kapitala i raspoloženju investitora.

Sličan trend odražava se i u Sloveniji, jer su bruto premije reosiguranja porasle u posljednjih dvadeset godina sa 148 milijuna eura u 2004. na 578 milijuna eura u 2024., što predstavlja rast od 290 posto. Ako se trend nastavi, 2025. mogla bi postati rekordna godina i za sektor osiguranja i za sektor reosiguranja.

AZN: Pad isplata naknada

Međutim, bruto obračunate isplate naknada u neživotnim osiguranjima smanjile su se za 7,7 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici godine, na 455,6 milijuna eura, dok su u životnim osiguranjima porasle za 5,7 posto, na 221,4 milijuna eura.

Najveći pad zabilježen je u zdravstvenom osiguranju, gdje je ove godine isplaćeno samo 17,7 milijuna eura naknada, dok je iznos godinu prije iznosio 50,8 milijuna eura. "Razlika je uglavnom rezultat prestanka dopunskog zdravstvenog osiguranja i završetka odgođenih isplata iz prethodnih godina", dodala je Agencija za nadzor osiguranja (AZN).

Unatoč općem trendu pada isplata naknada, iznimke su obvezno auto osiguranje i klasično životno osiguranje. U prvom je iznos isplaćenih naknada u prvoj polovici godine porastao za 17,4 milijuna eura (na 131,5 milijuna), što je povezano s većom učestalošću štetnih događaja - ove godine ih je bilo 42.885, u usporedbi s 34.298 prošle godine. U klasičnom životnom osiguranju isplate su porasle za 11,8 milijuna eura (na 117,9 milijuna), što je rezultat dospijeća polica i postupnog napuštanja klasičnih oblika osiguranja.

 

Unatoč povećanim rizicima i promjenama u strukturi osiguranja, slovenski sektor osiguranja ostaje stabilan i kapitalno adekvatan. Prema procjenama AZN-a, stopa kapitalnih zahtjeva (Solventnost II) za većinu osiguravajućih društava kreće se između 200 i 300 posto, što znači da sektor s velikom marginom ispunjava sve regulatorne zahtjeve i ostaje otporan na potencijalne vanjske šokove.