Burzovni pregled: Sjaj zlata, pad Tesle i sve veći strahovi od recesije

Proteklog tjedna najviše je blistalo zlato. U petak je skočilo na rekordnu vrijednost – prvi put je prešlo granicu od tri tisuće dolara za 31,1-gramsku uncu, budući da je agresivna carinska politika predsjednika Donalda Trumpa povećala zabrinutost zbog negativnih učinaka na gospodarski rast. To je oslabilo potražnju za rizičnim ulaganjima i potaknulo priljeve u fondove koji kupuju zlato.

Zlato je prošlog tjedna poraslo za oko 2,6 posto, što ga stavlja na put najvećeg tjednog rasta od studenog. Terminski ugovori u New Yorku, koji se obično trguju po višoj cijeni od promptnog tržišta, lako su prešli granicu od tri tisuće dolara za uncu.

U zlatnoj groznici cijena plemenitog metala mogla bi u trećem kvartalu ove godine dosegnuti rekordnih 3,5 tisuće dolara za uncu, procjenjuju analitičari Macquarie Groupa. Prema procjenama analitičara na čelu s Marcusom Garveyjem, prosječna cijena zlata u tom razdoblju mogla bi iznositi 3.150 dolara po unci. Cijena plemenitog metala, koja se trenutno kreće oko tri tisuće dolara za uncu, dodatno će biti podržana zbog zabrinutosti oko mogućeg rasta američkog proračunskog deficita.

Službeni podaci o prodaji zlata u Sloveniji ne postoje, budući da nije obvezno izvještavanje o vlasništvu zlata, a kupnja i prodaja zlata nisu oporezovane. Također, dobit ostvarena prodajom investicijskog zlata za fizičke osobe nije podložna porezu na dohodak.

"Procjenjuje se da su trgovci prošle godine prodali oko dvije tone investicijskog zlata", izjavila je Irena Moro iz tvrtke Moro & Kunst. "Interes Slovenaca za kupnju i pohranu investicijskog zlata raste, jer sve više ljudi shvaća potrebu očuvanja vrijednosti novca i osiguravanja financijske sigurnosti za budućnost, pa čak i za sljedeću generaciju", dodala je za Bloomberg Adriju.

Burzovna zbivanja prošlog tjedna najbolje je sažeo glavni strateg Interactive Brokersa Steve Sosnick, koji je napisao: "Još jedan dan neizvjesnosti oko carina ponovno pritišće tržišta."

Bloomberg Adria

Vrijednost indeksa S&P 500 samo u četvrtak pala je za 1,4 posto, što znači da je njegov tromjesečni pad dosegnuo tehnički prag korekcije, izgubivši više od šest posto od početka godine. Od vrhunca u veljači, indeks je izgubio oko pet bilijuna dolara tržišne kapitalizacije zbog bojazni da bi Trumpova trgovinska politika mogla zaustaviti gospodarski rast. Tehnološki indeks Nasdaq 100, koji je također u korekciji, u četvrtak je izgubio 1,9 posto vrijednosti.

Dolazi li korekcija?

"Većina korekcija traje oko dva mjeseca", izjavio je John Kolovos, glavni tehnički strateg u Macro Risk Advisorsu. "Iako se čini da su dionice trenutno podcijenjene, još nismo došli do točke završetka korekcije, jer smo tu stigli u samo dva tjedna", dodao je.

"Tržište je bilo potpuno napuhano, pa mislim da je pad indeksa S&P ili Nasdaqa od pet do 10 posto potpuno logičan", rekao je bivši američki ministar financija Steve Mnuchin u intervjuu za Bloomberg.

 

Najveći pobjednik? Kina

Najveći je dobitnik trgovinskog rata između SAD-a i Europe Kina. Tako smatra Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku, koja je za Bloomberg TV izjavila: "Tko se smije sa strane i promatra što se događa? Kina." Petak je na azijskim burzama bio u znaku rasta: indeks CSI 300, koji uključuje 300 dionica kojima se trguje na burzama u Šangaju i Shēnzhènu, porastao je za 2,4 posto i dosegao vrijednost posljednji put viđenu u prosincu prošle godine. Rast kineskog tržišta dionica odraz je ponovnog optimizma u pogledu državnih poticaja, nakon što je vlada na godišnjem zasjedanju Svekineskog narodnog kongresa postavila ambiciozan cilj od pet posto gospodarskog rasta za ovu godinu.

Bloomberg

Tesline dionice zabilježile najveći pad od 2020. godine

Dok je zlato bilo najveći burzovni dobitnik prošlog tjedna, američka Tesla bila je najveći gubitnik. Dionice proizvođača električnih vozila, na čijem je čelu blizak Trumpov suradnik Elon Musk, doživjele su najveći pad od pandemijske 2020. godine. Razlog? Sve veća zabrinutost na Wall Streetu zbog opskrbe električnim vozilima.

Osim problema povezanih s prijelazom na novi dizajn svog ključnog modela, negativan odjek izaziva i ponašanje glavnog izvršnog direktora Muska, što šteti ugledu Tesle na nekim od najvećih svjetskih tržišta električnih vozila. U Njemačkoj su, primjerice, registracije Teslinih vozila u prva dva mjeseca godine pale za 70 posto nakon što se Musk oglasio o tijesnim rezultatima saveznih izbora u zemlji.

Jačanje eura

Na nepredvidive odluke Bijele kuće reagira i globalna rezervna valuta američki dolar. Prošlog tjedna zajednička valuta eurozone ojačala je u odnosu na dolar zbog strahova od recesije u SAD-u i njemačke odluke o značajnom povećanju obrambenih izdataka. U trenutku pisanja ovog teksta tečaj je iznosio 1,09 dolara za euro.

Prema stratezima tvrtke Brown Brothers Harriman, potencijalna ulaganja u najveće gospodarstvo regije u iznosu od nekoliko stotina milijardi eura mogla bi smanjiti potrebu Europske središnje banke za daljnjim snižavanjem kamatnih stopa. Stratezi Bank of Americe procjenjuju da bi tečaj do kraja godine mogao doseći 1,15 dolara za euro.

Kako je bitcoin reagirao na globalna gospodarska previranja?

SAD je u petak pretprošlog tjedna najavio formiranje strateških rezervi za bitcoin, no najstarija i najveća kriptovaluta nije burno reagirala. Prošlog tjedna bitcoin je porastao za nešto više od tri posto, ali se i dalje nalazi daleko ispod vrhunca s početka godine.

U trenutku pisanja teksta, cijena bitcoina iznosila je 83,3 tisuće dolara. Smirivanje tržišta bilo je očekivano jer su se splasnule špekulacije nakon što su postavljeni regulatorni okviri za razvoj američkog zakonodavstva u vezi s kriptovalutama, što će potrajati nekoliko mjeseci, komentira Marko Pavlović iz tvrtke za trgovanje kriptovalutama Iconomi.

Alternativna investicija: Saudijska burza

Prošlog tjedna analizirali smo i tržište dionica Saudijske Arabije, monarhije koja u posljednje vrijeme rasipno ulaže u različite sektore gospodarstva. Ta naftom bogata država želi diverzificirati svoje prihode, budući da fosilna goriva čine oko 50 posto BDP-a Saudijske Arabije, pa intenzivno investira u druge industrije.

Depositphotos

Koliko je unosno tržište dionica te rastrošne bliskoistočne države? "Optimistični smo u pogledu saudijskog tržišta za 2025. godinu", izjavila je za Bloomberg Thea Jamison, direktorica tvrtke Change Global Investment, dodajući da će Saudijska Arabija imati koristi od preusmjeravanja portfeljskih tijekova iz Kine. Matej Gosar, upravitelj imovine u NLB Skladima, rekao je da je Saudijska Arabija u posljednjem desetljeću, prema procjenama organizacija poput MSCI-ja, S&P-a i FTSE-a, prekvalificirana iz rubnog tržišta u tržište u razvoju.

"Saudijsko tržište dionica nadmašilo je širi indeks tržišta u nastajanju u posljednjih pet godina, ponajviše zahvaljujući zvjezdanoj izvedbi banke Al Rajhi, koja je ostvarila rast veći od 200 posto", dodaje analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.

Što se događalo na domaćim tržištima?

Otkako je sredinom veljače slovenski burzovni indeks SBITOP nakon desetljeća i pol ponovno premašio dvije tisuće bodova, nije zabilježio značajan rast. Na godišnjoj razini i dalje ostvaruje zavidan rast od 20 posto, no u trenutku pisanja ovog teksta zadržao se na dvije tisuće bodova. Prošlog tjedna većina regionalnih indeksa također je završila u crvenom – s izuzetkom beogradskog indeksa BELEX15 (rast od 0,5 posto) i sarajevskog indeksa SASE10 (rast od 0,4 posto).

Bloomberg Adria

Prošlog tjedna dva slovenska blue chipa objavila su poslovne rezultate za 2024. godinu:

Petrol

Grupa Petrol ostvarila je 6,1 milijardu eura prihoda (pad od 12 posto u odnosu na 2023.), dok je čista dobit iznosila 145,9 milijuna eura (rast od sedam posto). "Godinu 2024. obilježila je postupna deregulacija cijena u drugoj polovici godine, no niske regulirane marže i rastući ekološki zahtjevi i dalje predstavljaju velik izazov. Unatoč tome, zahvaljujući promišljenom upravljanju troškovima i uspješnim prodajnim rezultatima, posebice u segmentima trgovačke robe i energetskih rješenja, nadmašili smo prošlogodišnje rezultate i planove", izjavio je predsjednik uprave Sašo Berger.

Krka

Nakon što je novomeška farmaceutska tvrtka Krka krajem siječnja objavila procjenu poslovanja za prošlu godinu, u četvrtak je predstavila nerevidirane poslovne rezultate grupe. Prema podacima koje je jučer predstavio nadzorni odbor, tvrtka je ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 1,909 milijardi eura, što je 103,2 milijuna eura ili šest posto više nego u 2023. godini. Nerevidirana neto dobit grupe Krka iznosi 356,2 milijuna eura.

Započela je i druga emisija slovenskih narodnih obveznica. Ovaj put moguće je kupiti do 250 tisuća obveznica uz godišnju kamatu od 2,75 posto. To je manje nego u prethodnoj emisiji (3,4 posto), ali i dalje više od kamata koje nude banke na depozite. "Još prije početka upisa ovogodišnje narodne obveznice javilo nam se mnogo ljudi koji su kupili prošlogodišnju i izrazili veliko zadovoljstvo", izjavio je u kratkom razgovoru predsjednik uprave brokerske kuće Ilirika, Igor Štemberger. Pojasnio je da su kupci prošlogodišnje obveznice koji su je upisali i prodali u siječnju ove godine ostvarili prinos od oko 5,2 posto.

Zašto na IBKR-u treba platiti za podatke o slovenskim dionicama u stvarnom vremenu?

Nakon što je Ljubljanska burza na LinkedInu objavila da će se slovenskim dionicama od sada trgovati i putem globalnog diskontnog brokera Interactive Brokers (IBKR), tu su informaciju u utorak potvrdili i iz IBKR-a.

"Dodavanje pristupa Ljubljanskoj burzi našim klijentima omogućuje istraživanje investicijskih prilika u srednjoj Europi i dodatnu diverzifikaciju portfelja uz besprijekorno iskustvo trgovanja", izjavio je Milan Galik, glavni izvršni direktor Interactive Brokersa. "Interactive Brokers nastavlja širiti svoj tržišni doseg kako bi zadovoljio potrebe globalnih investitora", stoji u priopćenju.

Može li regija Adria pratiti rast europskih obrambenih ulaganja?

Ova godina donosi tektonske promjene u europskoj obrambenoj industriji. Čelnici Europske unije nedavno su se dogovorili o zajedničkim ulaganjima od oko 800 milijardi eura kako bi povećali obrambene kapacitete, dok se i u ostatku svijeta povećavaju investicije u vojno-industrijski kompleks.

Iako Europa i svijet ubrzano povećavaju obrambene izdatke, Adria regija i dalje zaostaje, objašnjava analitičar Blažeković. "Adria regija daleko je ispod prosjeka, osobito u usporedbi s američkim standardima. SAD u posljednjih pet godina u obranu ulaže prosječno 3,5 posto BDP-a, dok je europski prosjek sada 2,8 posto. U regiji je taj prosjek oko 1,7 posto. Srbija prednjači s 2,4 posto BDP-a, dok je na dnu ljestvice Bosna i Hercegovina sa samo 0,8 posto. Zanimljivo je da BiH, unatoč geopolitičkim napetostima, ove godine nije planirala povećati obrambene izdatke", naglašava analitičar.

Ivica Galović/Pixsell

Nakon naglog rasta, dionice Đuro Đakovića zabilježile pad

Dionice grupe Đuro Đaković sa sjedištem u Slavonskom Brodu nastavile su rast u petak ujutro, ali su rano poslijepodne naglo pale. Nakon što je dionica u četvrtak završila na 70 eura, u petak je malo prije podneva dosegnula 85 eura, što je gotovo 400 posto više od 17,20 eura, koliko je vrijedila početkom ožujka. Oko 14 sati pala je ispod 60 eura.

Nagli skok te dionice u posljednjim danima prilično je misteriozan. Tvrtka nije objavila nikakve važne nove informacije o svom poslovanju. Posljednje objavljeni financijski rezultati za 2024. godinu, objavljeni krajem veljače, pokazali su da je grupa Đuro Đaković ostvarila poslovne prihode od 134 milijuna eura, što je 25 posto više nego prethodne godine.

Većinu prihoda ostvaruje proizvodnjom željezničkih vagona, iako je Đuro Đaković poznat i po proizvodnji vojne opreme poput oklopnih vozila i tenkova. Tvrtka ima ugovor o održavanju s hrvatskim Ministarstvom obrane, a prema izvješću, kapaciteti u obrambenom segmentu su u potpunosti popunjeni.

Što ćemo pratiti sljedeći tjedan?

Ponedjeljak, 17. ožujka:

• Kina će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji, nezaposlenosti i maloprodaji.
• OECD će predstaviti kratkoročne prognoze za svjetsko gospodarstvo.
• U SAD-u će biti objavljeni podaci o maloprodaji.

Utorak, 18. ožujka:

• Eurostat će objaviti podatke o vanjskotrgovinskoj bilanci EU-a.
• U SAD-u će biti objavljeni podaci o industrijskoj proizvodnji.

Srijeda, 19. ožujka:

• Japan će objaviti podatke o vanjskotrgovinskoj bilanci i industrijskoj proizvodnji, a japanska središnja banka odlučit će o kamatnim stopama.
• Eurostat će objaviti podatke o temeljnoj inflaciji i plaćama u eurozoni.
•  
• Američki Fed odlučit će o kamatnim stopama.

Četvrtak, 20. ožujka:

• Bank of England, kao i središnje banke Švedske, Tajvana i Švicarske, odlučit će o kamatnim stopama.
• Europski lideri sastat će se u Bruxellesu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar