Burzovna drama: Propast hrvatskog IPO-a, odgoda naftaškog sastanka i Trumpove prijetnje

Intenziviranje sukoba na Bliskom istoku utjecalo je na kretanje cijena sirovina. Ovog petka otvorena je "stara" fronta – sirijski pobunjenici zauzeli su sjeverozapadni grad Alep i krenuli prema jugu. Obnova sukoba dolazi nakon četiri godine relativnog mira.

Sve su oči javnosti uprte u sastanak kartela OPEC+, koji se trebao održati već prošlog tjedna, ali je odgođen za 5. prosinca. Kako bi izbjegli špekulacije, kasnije su objavili da je sastanak odgođen jer su brojni ministri država članica prisustvovali Zaljevskom samitu 1. prosinca u Kuvajtu.

Za barel nafte Brent bilo je potrebno izdvojiti 73,3 dolara, dok je cijena zapadnoteksaške nafte iznosila 68,7 dolara. Dobra vijest dolazi iz Kine, gdje je industrijska proizvodnja već drugi mjesec za redom zabilježila rast. To ukazuje na oporavak najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte nakon što je krajem rujna objavljen niz poticajnih mjera.

Što je sa zlatom?

Cijena zlata trenutno iznosi 2.637 dolara za 31,1-gramsku uncu. Cijena plemenitog metala ove se godine povećala za gotovo 30 posto, a vrhunac je dosegnut krajem listopada na 2.787 dolara za trojsku uncu. Nakon toga je uslijedila korekcija od pet posto prema dolje. "Riječ je o tehničkoj korekciji nakon snažnog rasta koji traje neprekidno od prošlog listopada", objašnjava analitičar Tilen Šarlah.

Može li cijena pasti još niže? Šarlah očekuje još blagu korekciju prema dolje, "što ipak ne znači promjenu trenda". Tehnička podrška za zlato nalazi se na razinama od 2.400 i 2.250 dolara za uncu, dodaje. Primjerice, cijena je pala za oko četiri posto u ponedjeljak, kada je na snagu stupilo primirje između Izraela i libanonske militantne skupine Hezbollah.

Smirivanje geopolitičkih napetosti obično negativno utječe na cijenu zlata, jer time opada njegova privlačnost kao utočišta za investitore.

No može li cijena zlata zatim skočiti na rekordne tri tisuće dolara?

Euru najgore među valutama grupe G-10

Euro je u studenom pao za 2,4 posto, na 1,0552 dolara, što je tek malo iznad dvogodišnjeg minimuma zabilježenog početkom mjeseca. To je najveći mjesečni pad od svibnja 2023., izvijestio je Bloomberg. Na godišnjoj razini euro je izgubio 4,2 posto u odnosu na dolar. Bloomberg dodaje da je zajednička valuta naišla na nepovjerenje investitora, prvenstveno zbog zabrinutosti da će europsko gospodarstvo patiti ako novoizabrani predsjednik Trump uvede carine na američki uvoz. To bi moglo natjerati europske kreatore politika na agresivnije smanjenje kamatnih stopa.

Dok je dolar nakon Trumpove pobjede ojačao, euro je među valutama grupe G-10 ostvario najlošiji rezultat. To je prvenstveno zbog očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) do kraja 2025. godine smanjiti troškove zaduživanja za 150 baznih bodova, što je otprilike dvostruko više nego što predviđa američki Fed. Predstavnici središnjih banaka održat će govore ovoga tjedna.

Inače, sjednica Feda zakazana je za 17. i 18. prosinca, dok ECB zasjeda 12. prosinca.