Protekli tjedan obilježila je vijest o propasti prve javne ponude dionica (IPO) hrvatskog trgovačkog lanca Studenac. Razlog su bili nepovoljni tržišni uvjeti, priopćili su iz kompanije. Međutim, novinari su otkrili da je IPO zapravo zaustavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Sve se urušilo kao kula od karata nakon što je EBRD odustao od plana o kupnji 10 posto udjela u trgovačkom lancu. Štoviše, to se dogodilo istog dana kada je istekao rok za upis malih dioničara. Povratka više nije bilo, a vlasnik Studenca, poljski investicijski fond Enterprise Investors, bio je prisiljen obustaviti cijeli projekt.
Svi uključeni u slučaj odlučili su šutjeti. Enterprise Investors nije želio komentirati potez EBRD-a, ali ga također nije demantirao.
Predsjednik uprave Studenca Michał Seńczuk izjavio je da će kompanija nastaviti organski rast, što podrazumijeva otvaranje novih trgovina i konsolidaciju tržišta akvizicijama drugih tvrtki u Hrvatskoj i Sloveniji. "Moguće je da ćemo se u budućnosti, pod povoljnijim tržišnim okolnostima, vratiti prvotnim planovima za IPO i izlazak na burzu."
Cinkarna Celje udvostručila dobit
U Sloveniji je u petak završena sezona objave poslovnih rezultata slovenskih blue chip kompanija. Posljednja je rezultate objavila Cinkarna Celje, koja je u prvih devet mjeseci ove godine udvostručila dobit i povećala prihode od prodaje za 13 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Razlog je bila povećana prodaja pigmenta titanovog dioksida.
Predsjednik uprave Cinkarne Aleš Skok najavio je nešto slabije poslovne rezultate u 2025. godini. Ipak, investitori su optimistični jer je Europska unija produžila carine na kineski titanov dioksid, što bi moglo pozitivno utjecati na poslovanje.
Novost tjedna je i izjava slovenskog ministra financija Klemena Boštjančiča, koji je najavio izdavanje novih narodnih obveznica i moguće smanjenje poreza na dobit od financijskih instrumenata. Također, planirano je uvođenje prvih individualnih investicijskih računa, koji bi trebali biti dostupni 2025. ili 2026. godine.
Proteklog tjedna hrvatski indeks CRO10 porastao je za 1,1 posto, dok je slovenski SBITOP zabilježio rast od 0,8 posto. Među najprofitabilnijim dionicama bila je NLB-ova, te joj je vrijednost porasla za dva posto.
Nakon pobjede novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa početkom ovog mjeseca, američki su indeksi dosegnuli najviše razine svih vremena. Optimizam i dalje ne jenjava jer brojni analitičari smatraju da ima prostora za daljnji rast unatoč potencijalnoj prijetnji trgovinskog rata zbog najavljenih carina, koje dolaze i iz SAD-a, EU-a i Kine.
Donald Trump je, međutim, iznenadio izjavom kojom je upozorio sve zemlje okupljene u BRICS-u da će, u slučaju jačanja neke alternativne valute dolaru, 100 posto cariniti uvoz iz tih zemalja u SAD. Retorika se dakle već mijenja.
Tjedan su svi veći burzovni indeksi zaključili u zelenom. Najviše je porastao američki indeks Dow Jones, gotovo dva posto, dok je njemački DAX porastao 1,5 posto. Razlog rasta leži u jačanju cijena dionica u sektorima tehnologije, softvera te hrane i pića. Najskromniji tjedni rast zabilježio je tehnološki indeks Nasdaq, od 0,5 posto. Nasdaq, međutim, ostaje pobjednik na dulje staze: u posljednjih godinu dana vrijednost indeksa skočila je 27 posto, a odmah iza njega je S&P 500.
Intenziviranje sukoba na Bliskom istoku utjecalo je na kretanje cijena sirovina. Ovog petka otvorena je "stara" fronta – sirijski pobunjenici zauzeli su sjeverozapadni grad Alep i krenuli prema jugu. Obnova sukoba dolazi nakon četiri godine relativnog mira.
Sve su oči javnosti uprte u sastanak kartela OPEC+, koji se trebao održati već prošlog tjedna, ali je odgođen za 5. prosinca. Kako bi izbjegli špekulacije, kasnije su objavili da je sastanak odgođen jer su brojni ministri država članica prisustvovali Zaljevskom samitu 1. prosinca u Kuvajtu.
Za barel nafte Brent bilo je potrebno izdvojiti 73,3 dolara, dok je cijena zapadnoteksaške nafte iznosila 68,7 dolara. Dobra vijest dolazi iz Kine, gdje je industrijska proizvodnja već drugi mjesec za redom zabilježila rast. To ukazuje na oporavak najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte nakon što je krajem rujna objavljen niz poticajnih mjera.
Cijena zlata trenutno iznosi 2.637 dolara za 31,1-gramsku uncu. Cijena plemenitog metala ove se godine povećala za gotovo 30 posto, a vrhunac je dosegnut krajem listopada na 2.787 dolara za trojsku uncu. Nakon toga je uslijedila korekcija od pet posto prema dolje. "Riječ je o tehničkoj korekciji nakon snažnog rasta koji traje neprekidno od prošlog listopada", objašnjava analitičar Tilen Šarlah.
Može li cijena pasti još niže? Šarlah očekuje još blagu korekciju prema dolje, "što ipak ne znači promjenu trenda". Tehnička podrška za zlato nalazi se na razinama od 2.400 i 2.250 dolara za uncu, dodaje. Primjerice, cijena je pala za oko četiri posto u ponedjeljak, kada je na snagu stupilo primirje između Izraela i libanonske militantne skupine Hezbollah.
Smirivanje geopolitičkih napetosti obično negativno utječe na cijenu zlata, jer time opada njegova privlačnost kao utočišta za investitore.
No može li cijena zlata zatim skočiti na rekordne tri tisuće dolara?
GOLDS:COM 2.623,76 USD
-19,385
-0,73%
vrijednost na početku trgovanja 2.652,41 posljednja zaključna vrijednost 2.643,145 promjena od početka godine 27,362844041144% dnevni raspon 2.622,04 - 2.652,82 raspon u 52 tjedna 1.973,15 - 2.790,10
Euro je u studenom pao za 2,4 posto, na 1,0552 dolara, što je tek malo iznad dvogodišnjeg minimuma zabilježenog početkom mjeseca. To je najveći mjesečni pad od svibnja 2023., izvijestio je Bloomberg. Na godišnjoj razini euro je izgubio 4,2 posto u odnosu na dolar. Bloomberg dodaje da je zajednička valuta naišla na nepovjerenje investitora, prvenstveno zbog zabrinutosti da će europsko gospodarstvo patiti ako novoizabrani predsjednik Trump uvede carine na američki uvoz. To bi moglo natjerati europske kreatore politika na agresivnije smanjenje kamatnih stopa.
EURUSD:CUR 1,0523 USD
-0,00540
-0,51%
vrijednost na početku trgovanja 1,058 posljednja zaključna vrijednost 1,0577 promjena od početka godine -4,6743% dnevni raspon 1,05 - 1,06 raspon u 52 tjedna 1,03 - 1,12
Dok je dolar nakon Trumpove pobjede ojačao, euro je među valutama grupe G-10 ostvario najlošiji rezultat. To je prvenstveno zbog očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) do kraja 2025. godine smanjiti troškove zaduživanja za 150 baznih bodova, što je otprilike dvostruko više nego što predviđa američki Fed. Predstavnici središnjih banaka održat će govore ovoga tjedna.
Inače, sjednica Feda zakazana je za 17. i 18. prosinca, dok ECB zasjeda 12. prosinca.
Bloomberg Adria
Što je sa zlatom?
GOLD SPOT $/OZ
Euru najgore među valutama grupe G-10
EUR-USD X-RATE
Bloomberg Adria
.webp){kind=icon}