Država bez koje nema električnih automobila osniva prvu burzu

Rijetki zemni elementi i kritični minerali postaju ključno oruđe suvremene geopolitike. Kineska dominacija na području prvih zadnjih je godina zapadnim vladama zadala prilično problema, pa se sve većem broju država žuri osigurati otpornost svojih opskrbnih lanaca kritičnim sirovinama.

Međutim, potpunu suverenost u opskrbi rijetkim zemnim elementima i kritičnim mineralima onemogućuje geografija. Naime, pojedine sirovine o kojima ovise suvremene industrije i tehnologije nalaze se samo u određenim svjetskim regijama, koje su često razorene konfliktima.

Jedna od takvih je Demokratska Republika Kongo, francusko govorno područje u središnjoj Africi sa 110 milijuna stanovnika, koja se ponosi najvećim svjetskim zalihama kobalta, koltana i tantala – sirovina koje su nužne za proizvodnju električnih vozila, pametnih telefona i hardvera za umjetnu inteligenciju.

Kako bi iskoristila povijesni val ulaganja u umjetnu inteligenciju, Demokratska Republika Kongo priprema planove za osnivanje svoje prve burze. Projekt već podržava Međunarodna financijska korporacija (IFC), institucija Svjetske banke s kojom je vlada u Kinšasi u lipnju potpisala sporazum o partnerstvu. Time DR Kongo nastoji privući više ulaganja u gospodarstvo koje cvjeta zahvaljujući naglom rastu potražnje za rudama.

Zašto DR Kongo osniva burzu?

Tržišta kapitala DR Konga trenutno nemaju službenu infrastrukturu za vrijednosne papire ni mogućnosti trgovanja dionicama, pri čemu su ograničena isključivo na bankovne kredite i državne obveznice kojima se većinom trguje u stranim, stabilnijim valutama.

Ministar financija Doudou Fwamba Li Botayi prilikom predstavljanja nacrta Kinšaske burze (KSE), prema izvješćima stranih agencija, izjavio je da će uz pomoć mobilizacije javne štednje i izravnog puta za međunarodne ulagače "omogućiti prikupljanje kapitala potrebnog za financiranje velikih infrastrukturnih projekata i razvoj privatnog sektora".

Ministar financija DR Konga Doudou Fwamba Li Botayi. | Ministarstvo financija DR Konga

Uvrštene kompanije počet će kotirati na KSE-u prema trenutačnom rasporedu između lipnja i prosinca 2027. godine. Budući da se među stanovništvom u zemlji naveliko koriste i lokalni franak i američki dolar, dionice na burzi bit će denominirane u obje valute. Bloomberg navodi da je više od 95 posto svih depozita u bankarskom sustavu i više od 80 posto javnih vrijednosnih papira već u dolarima.

Max Hickey iz tvrtke PawaPay, pružatelja infrastrukture za mobilno plaćanje u Africi, u komentarima o osnivanju burze napisao je da su kongovske kompanije dosad imale samo dvije mogućnosti financiranja: "Državne obveznice i privatna izdanja vrijednosnih papira. Javnog dioničkog tržišta i inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO) nije bilo."

Može se očekivati da će među prvima na burzu ući rudarske kompanije. Kongovski ministar financija u intervjuu za Bloomberg istaknuo je rudarske tvrtke kao prioritetnu ciljnu skupinu za uvrštenje na burzu, ali je naglasio da će vlasti surađivati i sa širom poslovnom zajednicom.

Hickey ističe da je jedan od postavljenih ciljeva i "običnim stanovnicima Konga omogućiti izravno vlasništvo u rudarskim, telekomunikacijskim i infrastrukturnim tvrtkama koje oblikuju njihovo gospodarstvo, umjesto da od njihova razvoja korist imaju uglavnom strani ulagači". "Na koji bi se način to trebalo postići, za sada još nije poznato", dodaje.

To se događa u trenutku kada zanimanje ulagača za ovu srednjoafričku državu jača, što pokazuje i prvo uspješno izdanje euroobveznica. DR Kongo je u travnju na svojem prvom međunarodnom izdanju obveznica prikupio 1,25 milijardi dolara, iskoristivši svoju ulogu na svjetskom tržištu kritičnih minerala i čvršće veze s SAD-om.

Srednjoafrička država prodala je obveznice u vrijednosti od 600 milijuna dolara s dospijećem 2032. godine i prinosom od 8,75 posto te obveznice u vrijednosti od 650 milijuna dolara s dospijećem 2037. godine i prinosom od 9,50 posto, izvijestio je u proljeće Reuters. Konačna potražnja pri prvom je izdanju premašila dvije milijarde dolara, a pri drugome 2,8 milijardi dolara.

Sudjelovanje Konga na međunarodnim financijskim tržištima dolazi u vrijeme domaćih gospodarskih reformi. Među njih spadaju liberalizacija rudarskog sektora, preoblikovanje državnih tvrtki u komercijalna poduzeća, otvaranje tržišta osiguranja za privatne ulagače i uspostava tržišta državnih obveznica.

Kongovska rudarska industrija

Raspored osnivanja burze ide na ruku Kongu. Država je najveći proizvođač bakra u Africi te važan izvor minerala kao što su kobalt, koltan i litij. To privlači zanimanje domaćih i stranih ulagača zbog iznimne potražnje za rudama koje su ključne za pokretanje industrija poput umjetne inteligencije i električnih vozila.

Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, zahvaljujući procvatu izvoza metala gospodarstvo Konga trebalo bi ove godine postati peto najveće u podsaharskoj Africi, pri čemu rudarski sektor Demokratske Republike Kongo pridonosi s više od 90 posto izvoznih prihoda.

Analitičari očekuju da će među prvim tvrtkama koje će se uvrstiti na Kinšasku burzu biti Gécamines i SAKIMA, obje trenutno u vlasništvu države, pri čemu je Gécamines jedna od najvećih rudarskih kompanija u Africi i najveća u DR Kongu.

U Kongu djeluje i mnogo stranih rudarskih kompanija koje u zemlji imaju opsežnu imovinu vrijednu više milijardi dolara. Među njih se ubrajaju kineska grupa CMOC i englesko-švicarski div Glencore.

Međutim, ulaganje u DR Kongo nosi iznimno visoku razinu rizika. Riječ je o jednoj od najsiromašnijih i najnestabilnijih zemalja na svijetu, koju i dalje muče oružani sukobi. Kongo se zbog svojih rudnih bogatstava i neriješenih napetosti proizašlih iz genocida u Ruandi 1994. godine već desetljećima suočava s konfliktima.

Pobunjenici pokreta M23, koje podržava Ruanda, početkom 2025. godine zauzeli su istočne gradove Gomu i Bukavu te, unatoč mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje SAD-a i tekućim pregovorima u kojima posreduje Katar, i dalje kontroliraju znatno područje na istoku zemlje. Više od sedam milijuna ljudi je raseljeno, ruandske postrojbe ostaju na terenu, a ključne odredbe mirovnog sporazuma se ne poštuju.

U Afriku pritječe sve više kapitala. U rujnu je izveden najveći IPO u povijesti kontinenta. | George Osodi/Bloomberg

Zanimanje stranih ulagača za Afriku

Osnivanje burze u Kinšasi slijedi slične poteze afričkih vlada. Tržišta vrijednosnih papira 2025. godine uspostavile su i Etiopija i Somalija. Prije toga je Zimbabve 2020. godine osnovao burzu koja omogućuje trgovanje dolarskim vrijednosnim papirima.

Afričke dionice u posljednje su vrijeme iznimno popularne među ulagačima, pri čemu je referentni indeks zapadnoafričke države Gane ove godine čak najdonosniji na svijetu. Afričke dionice iskorištavaju visoke cijene sirovina i priljev kapitala ulagača koji žele diversificirati svoja ulaganja dalje od azijskih i američkih tehnoloških divova.

Afriku je u posljednje vrijeme zahvatio i val inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO). Sredinom rujna najbogatiji Afrikanac Aliko Dangote uvrstio je svoju naftnu rafineriju na nigerijsku burzu. IPO je bio namijenjen prvenstveno malim ulagačima diljem kontinenta. Ponudom dionica Dangote želi od malih ulagača do sredine listopada prikupiti 1,6 milijardi dolara. Ovaj se IPO smatra najvećim u povijesti kontinenta.

"Afrika se sve brže nametala i utvrđuje kao jedno od glavnih ulagačkih područja među tržištima u nastajanju. Od 2020. godine više od polovice najbrže rastućih svjetskih gospodarstava dolazi upravo s tog kontinenta", napisao je u analizi ulagačkih prilika afričkog kontinenta analitičar Bloomberga Adrije Matej Vujanić.