Rekordi na burzama – zamka za malog ulagača kada veliki unovčuju dobitke?

Američke dionice počele su gubiti zamah nakon najduljeg niza rasta indeksa S&P 500 u više od godinu dana. Rast je posljednjih tjedana pokretalo uglavnom trgovanje povezano s umjetnom inteligencijom, no uz rekordne razine indeksa sve se češće otvara pitanje ulaze li mali ulagači na tržište upravo u trenutku kada iskusniji ulagači već smanjuju rizik.

Terminski ugovori na američki indeks S&P 500 nakon osam uzastopnih dana rasta ukazuju na pad vrijednosti. Tehnološke dionice dale su novi zamah europskim i azijskim dionicama. Dionice tvrtke Marvell Technology porasle su za 19 posto još prije otvaranja burzi, nakon što je Jensen Huang iz tvrtke Nvidia izjavio da bi taj proizvođač čipova mogao postati "sljedeća kompanija vrijedna bilijun dolara".

Tržišta su tako rastrgana između euforije oko potencijala umjetne inteligencije i geopolitičkih rizika. Rat na Bliskom istoku uzrokovao je poremećaje u opskrbi naftom, a cijena nafte brent se nakon posljednjeg rasta kretala oko 94 dolara po barelu. Više cijene energije i viši prinosi na obveznice važan su podsjetnik ulagačima da pozadina ovog dioničkog rallyja nije bez rizika.

Volatilnost je posljednjih mjeseci bila iznimna, dionički indeks S&P 500 u zadnja je dva mjeseca porastao za gotovo 16 posto, pa korekcija od pet ili možda čak 10 posto, prema riječima Domena Kregara iz slovenske brokerske kuće Ilirika, ne bi bila ništa neobično, već posve normalno. "Ulagači se moraju zapitati jesu li spremni na takav pad ako investiraju u ovom trenutku", kaže.

Najbogatiji prodaju, ali ne nužno zato što očekuju slom

Prema podacima Bloomberga, neki od najbogatijih privatnih ulagača u posljednjim su tjednima prodali dionice u vrijednosti većoj od milijardu dolara. Obitelj Viessmann prodala je oko 750 milijuna dolara dionica Carrier Globala, danski poduzetnik Henrik Lind oko 175 milijuna dolara dionica ISS-a, dok je osnivač Mineral Resourcesa Chris Ellison prodajom dijela udjela prikupio 122,5 milijuna australskih dolara. Marc Debois, osnivač savjetodavne tvrtke FO-Next, opisao je takve poteze za Bloomberg kao discipliniranu odluku, budući da ulagači smanjuju rizik koncentracije na jedno ime.

Također, primjerice, jedna od najpraćenijih investicijskih kompanija Berkshire Hathaway u prvom je ovogodišnjem tromjesečju više prodavala nego kupovala, što znači da njezina imovina u gotovini i dalje raste te je dosegla novi rekord.

Tomaž Ivanič, upravitelj imovine iz slovenske Modre zavarovalnice, kaže da razlika između institucionalnih i malih ulagača često podsjeća na kasnu fazu tržišnog ciklusa. "To je udžbenički znak kasne faze ciklusa. Institucionalni ulagači gledaju unaprijed i prodaju onda kada prinosi još uvijek izgledaju dobro. Mali ulagači, s druge strane, često kupuju upravo zato što su prinosi bili dobri", kaže Ivanič.

Prema njegovim riječima, razlika u pogledu na tržište je jasna: "Jedni gledaju rizik, drugi gledaju prošlu zaradu." Takva je razlika, prema njegovoj procjeni, jedna od najpouzdanijih poruka da tržište više nije jeftino. Kod malih ulagača u takvom je okruženju često prisutan FOMO, strah od propuštene prilike. "Kada svi govore o prilikama, njih je obično već manje", kaže Ivanič.

Kregar upozorava da institucionalnu prodaju uvijek treba gledati u kontekstu. "Institucionalni ulagači prodaju i kupuju vrijednosne papire iz mnogo različitih razloga. Svaka prodaja institucionalnih ulagača ne znači nužno da očekuju pad cijena na tržištu", kaže. Kao primjer navodi ETF fondove koji moraju prilagođavati portfelje priljevima i odljevima sredstava ulagača.

"Slika institucionalnih ulagača nije posve jednoznačna", upozorava Sašo Ivanović iz Triglav Investmentsa. U ožujku i početkom travnja ulagači su, prema anketi Bank of America, doista povećali gotovinske pozicije, a prosječna alokacija u gotovinu porasla je s 3,4 na 4,3 posto. No kasniji podaci pokazuju drugačiju dinamiku.

"U travnju je State Street izvijestio da je institucionalni apetit za rizikom ponovno snažno ojačao; alokacije u dionice povećale su se za 2,1 postotni bod, uglavnom financirane iz gotovine, čime su više nego nadoknadile ožujski pad. U svibnju je anketa Bank of America pokazala čak i rekordno mjesečno povećanje alokacija u dionice globalnih upravitelja", kaže Ivanović.

Stoga se, prema njegovim riječima, ne može jednostavno tvrditi da institucionalni ulagači kao skupina napuštaju dionička tržišta. Ključno je pitanje, prije svega, jesu li portfelji postali previše koncentrirani u uskom dijelu tržišta, uglavnom u tehnološkim dionicama i dionicama povezanim s umjetnom inteligencijom.

Što gledati umjesto rekorda indeksa

Sugovornici upozoravaju da rekordni indeksi sami po sebi nisu dovoljni za procjenu rizika. Ivanič kaže da su indeksi često dim, a ne vatra. Važnije je pratiti vrednovanja, prinose na obveznice, širinu tržišta, realnu gospodarsku podlogu rasta te tko kupuje, a tko prodaje.

Ivanović naglašava da bi ulagači trebali gledati prvenstvenim redom dobit kompanija i kvalitetu te dobiti. "Ako indeksi rastu zato što dobit doista snažno raste, to je drugačija slika od rasta zbog širenja vrednovanja", ističe. Kod američkih kompanija dobiti trenutno bilježe najveći rast nakon 2021. godine, pri čemu važnu ulogu imaju investicije u umjetnu inteligenciju. "Zato se danas treba jedino zapitati jesu li te stope rasta održive", dodaje Ivanič.

Kregar upozorava da se događanja na tržištu čine prilično odmaknutima od realnih zbivanja u svijetu. "Rast cijena u velikoj je mjeri uvjetovan iznimnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju, koja trenutno pokreće većinu tržišnih zbivanja", kaže. Pritom spominju rat na Bliskom istoku, povišene cijene nafte, inflacijski rizici i rast prinosa na obveznice.

Analitičari ne savjetuju panično povlačenje, već disciplinu, diversifikaciju i rebalans portfelja.

"Za male ulagače smisleno je raspodijeliti imovinu među različitim indeksnim fondovima, dok dio mogu namijeniti i sektorskim ETF-ovima koje procjenjuju perspektivnima", smatra Tomislav Apollonio iz OTP banke. Ako se odluče za pojedinačne dionice, moraju pratiti poslovanje kompanije, ostvarivanje planova, upozorenja poduzeća, položaj u sektoru, analize i ciljane cijene.

"Samo praćenje kamo se seli novac te koliki je udio medvjeđeg ili bikovskog raspoloženja više je karakteristika dnevnih trgovaca koji otvaraju i zatvaraju kratkoročne pozicije", pojasnio je Apollonio. Često je to poduprto algoritamskim trgovanjem na temelju tehničke analize.

Ivanović savjetuje da ulagači ne love indeks, već da upravljaju rizikom portfelja. Prema njegovim riječima, rast tržišta nije nužno znak za povlačenje, ali je dobar trenutak za provjeru je li portfelj postao previše koncentriran, previše ovisan o nekoliko tehnoloških imena ili previše agresivan s obzirom na vremensko razdoblje investiranja.

"Ulagač bi se trebao vratiti ciljanoj raspodjeli imovine, rebalansirati portfelj, dio dobitaka iz najočitije poraslih ulaganja po potrebi prenijeti u diversificiranija ili manje rizična ulaganja, ne koristiti polugu i ne kupovati samo zato što tržište raste", kaže Ivanović. Dodaje da novac koji će ulagaču trebati u kratkom roku ne pripada dionicama.

Ivaničev savjet je izravan: "Ne loviti zadnji val, prihvatiti da ne morate uloviti svaki rast i unaprijed si priznati koliki ste pad spremni podnijeti." Pritom podsjeća i na pravilo Kena Fishera, koji je rekao da je dugoročna prisutnost na tržištu u pravilu važnija od pokušaja savršenog hvatanja pravog trenutka.