Rast od 1300 posto pretvorio sićušni ETF za brodarstvo u mjerilo rata s Iranom

Svaki preokret u sukobu s Iranom – svaka oklada na prekid vatre, svaki raketni udar, svaka promjena u prometu tankera – očituje se gotovo trenutno u 65 milijuna dolara vrijednom fondu kojim se trguje na burzi (ETF), za koji većina investitora nikada nije čula.

Breakwave Tanker Shipping ETF potonuo je otprilike 13 posto pri otvaranju tržišta u srijedu nakon što je Iran izjavio da će dopustiti siguran prolaz kroz tjesnac. U roku od nekoliko sati, trend se preokrenuo – fond je naglo skočio nakon što je iranska Revolucionarna garda ponovno zaustavila promet tankera kroz Hormuški tjesnac kao odgovor na izraelske napade na Libanon.

Dramatična sesija ovog fonda sažela je, u svega nekoliko sati trgovanja, udaljenost između prekida vatre na papiru i stvarnosti rata koji je daleko od kraja. BWET, kako je fond poznat, porastao je za otprilike 1300 posto tijekom protekle godine – s oko 10 dolara po dionici na gotovo 150 dolara – što ga čini najuspješnijim ETF-om izlistanim u SAD-u u 2026. godini. Godinu je započeo s jedva dva milijuna dolara imovine. No ono što ga čini značajnim nije samo povrat, već činjenica da je fond postao tržišna presuda iz minute u minutu o tome je li najkritičnije energetsko usko grlo na svijetu otvoreno za poslovanje.

Još u siječnju, prije rata, Citrini Research je ukazao upravo na ovakvu postavku – tvrdeći da prava prilika u sektoru nafte nije samo sama sirova nafta, već brodovi koji je prevoze, navodeći kao razloge staru flotu i strože sankcije za takozvane "brodove duhove". BWET je imao najveći udio u Citrinijevoj košarici tankera. Tri mjeseca kasnije, ta se teza ostvarila nasilnije nego što je itko očekivao.

BWET drži terminske ugovore za teret (freight futures) vezane uz dnevne troškove najma vrlo velikih brodova za prijevoz sirove nafte – masivnih tankera koji prevoze naftu kroz Perzijski zaljev. Oko 90 posto portfelja prati troškove otpreme sirove nafte s Bliskog istoka u Kinu. "Nema ublažavanja rizika", rekao je John Kartsonas, osnivač i upravljački partner u tvrtki Breakwave Advisors LLC, koja je kreirala fond. "Ako stope padnu, past će i vrijednost fonda."

Ipak, unatoč njegovoj vidljivosti, malo ga investitora kupuje. Bez obzira na dobitke koji zasjenjuju svaki drugi fond izlistan u SAD-u ove godine, BWET je privukao samo oko 25 milijuna dolara neto priljeva – što je tek pogreška zaokruživanja u usporedbi s otprilike 720 milijuna dolara koji su se slili, primjerice, u United States Brent Oil Fund, koji je ostvario tek djelić tog povrata.

Omjer troškova od 3,5 posto i složena porezna struktura možda su pomogli u odvraćanju svih osim najodlučnijih špekulanata. Kartsonas je rekao da bi se istaknuta naknada mogla smanjiti ako imovina poraste, te da korištenje terminskih ugovora u fondu ostavlja većinu imovine u gotovini koja zarađuje kamate, što kompenzira troškove.

Todd Sohn, glavni ETF strateg u tvrtki Strategas Securities, kaže kako vjerojatno postoji nekoliko razloga zašto ETF nije zabilježio veće priljeve. "Prilika za arbitražu uvelike je iskorištena, a vrijednost fonda je ove godine već višestruko porasla, pa odnos rizika i nagrade od ove točke nadalje možda nije primamljiv", rekao je. "Povrh toga, to je prilično specifična izloženost; nafta je jedna stvar, ali vozarina tankera je specijaliziranija oklada, što može odvratiti šire tokove investitora."

 

Skok vrijednosti potaknut je naglim porastom troškova otpreme nakon što je Iran praktički zatvorio Hormuški tjesnac početkom ožujka, što je uslijedilo nakon američkih i izraelskih napada u kojima je ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei, izazvavši uzvratne napade diljem Zaljeva. Zatvaranje je prisililo azijske kupce da sirovu naftu nabavljaju izvan Perzijskog zaljeva, što je povećalo potražnju – i cijene – za brodovima koji je prevoze. Trenutačna cijena za vrlo velike tankere (VLCC) koji se krcaju u Zaljevu iznosi preko pola milijuna dolara dnevno, što je otprilike pet puta više od predratnih razina.

Tržište brodskog prijevoza bilo je zategnuto čak i prije nego što je ispaljen prvi projektil. Sinokor Group, tvrtka sa sjedištem u Seulu, akumulirala je velik udio u kapacitetima tankera, podižući troškove dok su se unajmitelji borili za brodove usred zabrinutosti oko koncentriranog vlasništva. Sankcije Rusiji i Iranu istovremeno su smanjile broj usklađenih brodova. Uz to, godine nedovoljnog ulaganja ostavile su globalnu flotu starom i ograničenom.

 

Ta strukturna zategnutost razlog je zašto neki analitičari vjeruju da se dobitci fonda neće u potpunosti istopiti čak i ako se održi mir. Trgovački putevi postali su složeniji, kupci nabavljaju sirovu naftu iz udaljenijih krajeva, a potražnja za transportnim kapacitetima raste neovisno o sukobu.

"Trenutačna priča su rat i poremećaji, ali ovo bi moglo prijeći u fundamentalnu priču", rekao je Kartsonas, ukazujući na koncentrirano vlasništvo i stabilnu globalnu potražnju.

Posljedice sukoba mogle bi nadživjeti same borbe. Čak ni potpuno ponovno otvaranje tjesnaca ne bi izbrisalo veće troškove osiguranja, preusmjerene opskrbne lance ili logistički kaos u lukama diljem Indijskog oceana i Zaljeva.

"Čak i uz alternativne rute, prisutni su ogromni poremećaji u rasporedima u lukama kao što su Mundra, Nhava Sheva i Khor Fakkan – a to neće nestati preko noći", izjavila je Destine Ozuygur, viša analitičarka na platformi za analitiku tereta Xeneta.