Otok Krk se polako pretvorio u pionira na području Hrvatske kad je riječ o radu na zelenoj energiji i putu k energetskoj samodostatnosti.
Izgleda da se na sjeveru zemlje javlja nova lokacija koja slično razmišlja i želi iskoristiti prednosti koje nude suvremene tehnologije kako bi se što kvalitetnije iskoristilo mogućnosti čiste tehnologije.
Tako je nedavno u Križevcima prikupljen novac za građanski oblik investiranja u fotonaponsku elektranu, a sada se priprema i testiranje zbrinjavanja otpada kroz proizvodnju vodika.
Projekt Waste2Hydrogen rezultat je rada tvrtke Indeloop koja je u sastavu DOK-ING grupe i čija nam čelna osoba Danica Maljković pojašnjava o čemu je zapravo riječ.
"Waste2Hydrogen je postrojenje koje iz nereciklabilnog otpada organskog podrijetla proizvodi sintezni plin iz kojeg se izdvaja vodik. Proces koji se odvija u postrojenju je proces gasifikacije koji je kontrolirani (...) za razliku od spaljivanja koje u javnosti ima negativnu percepciju zbog velikih emisija štetnih plinova. Tako kontrolirani proces proizvodi čistu energiju i minimizira emisije štetnih plinova. Pored proizvodnje sinteznog plina i vodika kao nusprodukt proizvodi se pepeo i čađa koji se u ovisnosti o svojstvima mogu koristiti u građevinskoj industriji ili u industriji proizvodnje gume. Time se zaokružuje priča kružnog gospodarstva jer se od nepoželjnog otpada koje se ne može obraditi na drugačiji način proizvodi vrlo vrijedan energent, ali i sirovina za industriju", kaže za Bloomberg Adriju glavna izvršna direktorica Indeloopa.
Društvene Mreže/Indeloop
Kako pojašnjava, dodatna prednost procesa je značajno smanjenje volumena otpada i oslobađanje prostora predviđenog za odlagališta. Takvo rješenje koje istovremeno rješava problematiku zbrinjavanja otpada krajnje korisnike pretvara u energetski neovisne i proizvodi sirovinu koja se može koristiti u industriji. To se sve odvija prema strogim propisima i regulativama i, ističe Maljković, svakako ima mjesto u Hrvatskoj, Europi, ali i šire, što pokazuje velik interes investitora.
U planu je da se u Križevcima izgradi postrojenje koje će onda iz više vrsta otpada proizvoditi sintezni plin za proizvodnju vodika.
"Nažalost, danas se u Hrvatskoj veliki udio otpada zbrinjava na neadekvatan način, a odlaganje na odlagalištima treba otići u prošlost. Stoga nas veseli da su Križevci i njihovo komunalno poduzeće prepoznali naš sustav kao rješenje njihovog problema. U sklopu projekta, u blizini odlagališta otpada u Križevcima, izgradit će se Waste2Hydrogen postrojenje koje će obrađivati značajne količine tog otpada i proizvoditi energiju. Plan je da proizvedeni vodik koristi grad za gradski prijevoz, što će dodatno reducirati ugljični otisak grada. Ako sve bude po planu, proizvodnja iz postrojenja bi trebala započeti kroz dvije godine", navodi Maljković.
Uspostavljen je kontakt i s Gradom Rovinjom | Društvene Mreže/Indeloop
No to nije sve. Već je uspostavljen kontakt s Rovinjem gdje žele uložiti u postrojenje koje će iz mulja s pročistača otpadnih voda proizvoditi energiju. Također, Nova Gradiška kao Križevci želi postrojenje za zbrinjavanje raznih vrsta otpada, a javljaju se i predstavnici drugih gradova poput Pule.
Maljković kaže da ima zainteresiranih i u zemljama u okružju jer svi žele rješavati problem zbrinjavanja otpada na što jeftiniji, jednostavniji i ekološki prihvatljiv način. Štoviše, osim zainteresiranih investitora iz Europe ima i onih koji se javljaju iz Južne Amerike i Azije.
"U kontaktu smo i s gradom Zagrebom u sklopu jednog projekta koji bi nam otvorio vrata za izgradnju postrojenja za uplinjavanje mulja s pročistača otpadnih voda u čitavoj Europi", otkriva Maljković.
Danica Maljković
No financiranje je još uvijek zapreka, pa Maljković napominje da bi trebalo poraditi na sustavu poticanja izgradnje takvih postrojenja koja potiču zelenu budućnost omogućujući proizvodnju vodika kao jednog od ključnih elemenata zelene tranzicije uz istodobno rješavanje problema zbrinjavanja otpada.
"Istraživanje i razvoj ovakvih inovacija iziskuje izdvajanje značajnih sredstava, a povrat nije zagarantiran. U tom smislu (...) imamo sreće što je naša tvrtka razvojno orijentirana i spremna ulagati u ovakve projekte. Što se tiče potpora za razvoj u EU-u i na nacionalnoj razini, zadovoljni smo prilikama koje se pružaju inovacijama i imamo pozitivna iskustva s povlačenjem novaca iz raznih izvora. No to ne znači da je proces ostvarivanja prava na potpore u razvoju lak i kratak. Još jedna od prepreka koja nam se znala javiti na putu je nejasno zakonodavstvo koje nije do kraja definiralo tehnologije gasifikacije i klasifikaciju energije i vodika proizvedenih na ovaj način. Nadamo se da će se to u skorijoj budućnosti promijeniti", ističe Maljković.
Govoreći o samom procesu proizvodnje vodika, u obzir dolazi bilo koji organski materijal, od biomase, plastike, mulja s pročistača otpadnih voda pa sve do tekstila.
"Mi, ovisno o željama i potrebama krajnjeg korisnika te o ulaznoj sirovini, razvijamo postrojenje (...) namijenjeno samo za tu (...) vrstu otpada. Stoga je svako postrojenje drugačije i jedinstveno kako bi se u njemu odvijao optimalni proces", pojašnjava Maljković.
Depositphotos
A za što bi se sve proizvedeni vodik koristio?
"Ovisno o projektu i željama krajnjih korisnika proizvedeni sintezni plin može se izravno koristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije ili se može koristiti za izdvajanje vodika pomoću posebnih uređaja. Po izlazu iz tih uređaja vodik je izuzetne čistoće, što ga čini pogodnim za primjenu kod, primjerice, autobusa s gorivnim člancima. Ostale mogućnosti su upotreba vodika u industriji ili umješavanje vodika u plinsku mrežu", navodi Maljković.
Dodaje i da je još jedna prednost postrojenja iskoristivost krutoga ostatka, pepela i čađe.
Čađa, odnosno ugljik, može se koristiti u proizvodnji gume, a pepeo se može koristiti u građevinskoj industriji ili se iz njega mogu izdvajati vrijedne sirovine poput fosfora.
"Naša tvrtka sudjeluje na dva sufinancirana projekta na kojima surađujemo s domaćim i inozemnim znanstveno-istraživačkim institucijama na primjeni našeg krutog ostatka u proizvodnji opeke i podnih obloga. Rezultati, koje smo do sad dobili pokazuju odlična svojstva takvih proizvoda s našim pepelom", otkriva nam Maljković.
.webp){kind=icon}
