.webp){kind=icon}
Primjenom tehnologije agrosolara – gdje se energetika spaja s poljoprivredom gradnjom solarnih elektrana nad poljoprivrednim površinama – Hrvatska se svrstala među tek deset zemalja Europske unije (EU) gdje se ona primjenjuje. Istaknula je to u srijedu Maja Pokrovac, direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), na zagrebačkoj promociji studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture.
Studija, tvrde u OIEH-u, donosi ključne odgovore na aktualne izazove klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta koji sve više pogađaju hrvatsku poljoprivredu i gospodarstvo. Koliko je situacija alarmantan pokazuje podatak da su gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli čak 16 puta od 2018. do 2022. godine. Samo prošle godine je šteta od suša i poplava iznosila visokih 36 posto neto dobiti u poljoprivredi iz 2021. godine.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš, klimatske promjene u Hrvatskoj mogle bi do 2050. godine rezultirati smanjenjem prinosa poljoprivrednih usjeva za tri do osam posto, što bi se svakako odrazilo i na BDP.
Čitaj više
Upozorenje iz Nairobija: Svijet gubi utrku u postizanju klimatskih ciljeva
U Afrci su neke od najtežih posljedica klimatskih promjena, a prima tek 12 posto novca potrebnog da bi se nosila s njima.
05.09.2023
UK ukida zabranu gradnje novih vjetroelektrana na kopnu
Novom odlukom će biti potrebna podrška lokalne zajednice prije odobravanja gradnje vjetroelektrana.
05.09.2023
Norveška otvorila najveću plutajuću vjetroelektranu na svijetu
Cilj investicije je smanjiti emisije ugljičnih dioksida prigodom rada platformi.
23.08.2023
Nova energetska revolucija u Hrvatskoj počinje na ribnjacima
Planirani kapacitet elektrane je 400 megavata, oko pola snage NE Krško koju koristi Hrvatska.
31.08.2023
Stručnjaci koji su sudjelovali u studiji složni su u tome da su agrosunčane elektrane novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka: poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji struje, istaknuto je na predstavljanju. Ova tehnologija štiti usjeve od štetnih utjecaja vremenskih uvjeta i generira dodatne prihode putem proizvodnje električne energije.
OIEH
"Vlada je, s ciljem jačanja hrvatske energetske samodostatnosti, odlučila olakšati i ubrzati razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zakonskom je regulativom iz područja energetike olakšalo postupak za razvoj agrosunčanih elektrana, tako da se za njih ne provodi javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja", rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić o zakonodavnim promjenama koje su omogućile razvoj agrosunčanih elektrana.
O velikom potencijalu korištenja obnovljivih izvora energije govorio je i prvi bankar Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj Hrvoje Jazvić. Naglasio je da su agrosunčane elektrane novi zamah u proizvodnji čiste električne energije, a osim što pružaju zaštitu poljoprivrednim usjevima pogodni su i za ribnjake.
Velik potencijal
"Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1000 hektara, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje može se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1000 GWh. To je trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16 tisuća tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj", rekao je Jazvić.
Hrvoje Jazvić/OIEH
Kako je Bloomberg Adria već pisao, u Hrvatskoj je već u planu gradnja prve plutajuće solarne elektrane.
Predstavnica SolarPowerEuropea, vodeće europske organizacije u zagovaranju energetske tranzicije, Lina Dubina prikazala je primjere najbolje prakse u radu agrosunčanih elektrana u Europskoj uniji te naglasila zašto je važno poduprijeti njihov razvoj.
"Svjetska banka tvrdi kako će kontinuirani rast temperature u narednim godinama značajno utjecati na hrvatsku poljoprivredu, ali i na zdravlje stanovništva. Dio rješenja može biti i veće korištenje agrosunčane tehnologije koja omogućava dvostruko korištenje zemljišta", izjavila je Dubina.
Kako ističu stručnjaci, agrosunčane projekte treba promatrati kao agrotehničku mjeru koja donosi višestruku korist poljoprivrednicima. Međutim, unatoč provedenoj studiji koja ističe brojne prednosti postavljanja agrosolara, skepticizam i dalje vlada među poljoprivrednicima.
Često se može čuti da se postavljanjem agrosunčanih elektrana poljoprivredno zemljište uništava ili u najmanju ruku narušava njegov poljoprivredni potencijal. No stručnjaci kažu kako je to jedna od čestih zabluda o radu agrosunčanih elektrana te je izuzetno važno objavljivati relevantne i objektivne informacije o radu agrosunčanih elektrana. S njima se slaže i Pokrovac.
Maja Pokrovac/OIEH
"Upravo smo zato danas imali predstavljanje studije i uključili kompletnu agronomsku struku. Ovu smo temu pokrenuli prije sedam godina i još tada istaknuli važnost povezivanja poljoprivrede i energetike. Tri godine je trajala komunikacija i suradnja sa svim poljoprivrednim dionicima da se uopće razumije ovaj model. Išli smo u akcijski plan sa svim sveučilištima iz agronomske kulture i akvakulture upravo da se razbiju predrasude. U predgovoru publikacije kroz 14 pitanja dajemo odgovor na te predrasude. Od ove godine se promijenilo to negativno mišljenje da solari mogu štetiti poljoprivrednom zemljištu. Vidimo to i po odazivu danas. Veliki je interes poljoprivrednika. Kako bismo dodatno uvjerili skeptike, održali smo razne konferencije i edukacije, gdje smo poljoprivrednicima objašnjavali prednosti agrosolara", rekla je Pokrovac za Bloomberg Adriju.
