U novu rundu investicija Klarna bi ušla kao tvrtka čija je tržišna kapitalizacija šest milijardi dolara, što je u velikom nesrazmjeru s 45,6 milijardi dolara koliko je još prošlog ljeta vrijedila.
Taj "kupi sad, plati kasnije" div još je prošlog mjeseca bio u razgovorima s investitorima i tada mu je tržišna vrijednost bila oko 15 milijardi dolara.
Novom rundom prikupljanja kapitala zaposlenici bi dobili još udjela u tvrtki s obzirom na to da su postojeći udjeli mnogo izgubili na vrijednosti. Još traju rasprave o vrijednosti Klarne i moguće je kako će se ona na koncu kretati oko deset milijardi dolara, doznaje se iz izvora koji nisu željeli biti imenovani.
Iz Klarne su to odbili komentirati, uz opravdanje da o prikupljanju kapitala i spekulacijama o svojoj vrijednosti ne raspravljaju javno. The Wall Street Journal u petak objavio je kako bi tvrtka rizičnog kapitala Sequoia u Klarnu mogla predvoditi investiciju od oko 650 milijuna dolara, vrijednost startupa procjenjujući na svega 6,5 milijardi dolara.
Švedska tvrtka koja nudi "kupi sad, plati kasnije" usluge za više od 147 milijuna globalnih korisnika izvijestila je o operativnom gubitku od 1,54 milijarde kruna (245 milijuna dolara) u prvom tromjesečju i gubitku od 6,58 milijardi kruna prošle godine. Prema službenoj internetskoj stranici, Klarna se može pohvaliti partnerstvom s oko 400 tisuća brendova poput Nikea, Ikee, Sephore i grupe Expedia.
Dosad su Klarnu, na čijem je čelu Sebastian Siemiatkowski, financijski podržali Dragoneer, Permira, SoftBankov Vision Fund 2 i Silver Lake. U pokušaju smanjenja troškova ta je švedska digitalna banka pribjegla otpuštanju radnika.
Nova tržišna vrijednost Klarne zapravo je u skladu s korekcijama na tržištu na kojem se zamiješao koktel inflacije, povećanja kamatnih stopa i pritisaka od potencijalne recesije. Sve to stvara pritisak nad poslovnim modelom švedskog startupa. Jednako se loše provode i Klarnini konkurenti, Affirm Holdings u posljednjih je godinu dana izgubio 75 posto vrijednosti jer su se ulagači zbog akualnih ekonomskih kretanja predomislili oko investiranja u tvrtke koje posluju po modelu "kupi sad, plati kasnije".