Svjetski procvat umjetne inteligencije donijet će razdoblje rasta produktivnosti i većeg prosperiteta za neke – ali i velike šokove za druge, uglavnom visokoobrazovane radnike, stoji u novom izvješću konzultantske tvrtke McKinsey & Co.
Cijeli poslovni sektori, od prodaje i marketinga do korisničkih operacija, postat će sve više ovisni o softveru – s potencijalnim gospodarskim koristima od čak 4,4 bilijuna dolara, što iznosi oko 4,4 posto svjetskog gospodarstva – ističu iz McKinseyeva istraživačkog odjela.
Umjetna inteligencija dat će ljudima novu "supermoć", a ekonomiji prijeko potrebnu injekciju produktivnosti, izjavila je Lareina Yee, viša partnerica u tvrtki i predsjednica McKinsey Technologyja.
Čitaj više
Europski parlament usuglasio pravila o umjetnoj inteligenciji
Cilj je da uporaba umjetne inteligencije bude usklađena s vrijednostima i pravima koja postoje u EU.
14.06.2023
Malenica: Umjetne inteligencije bojimo se iz krivih razloga
Ono što bi nas najviše trebalo brinuti je da se ovakav trenutak događa jednom u 30 godina, kaže Mislav Malenica.
13.06.2023
Svaki drugi europski radnik želi raditi manje, a ne sviđaju im se ni roboti
Radnici su nezadovoljni rastom životnih troškova, osmosatnim radnim vremenom te neravnotežom između privatnog i poslovnog života.
24.05.2023
Europa sve više tehnološki zaostaje za SAD-om i Kinom, ali Hrvatska ima par aduta
Europa bi tehnologijom mogla ostvarivati dodanu vrijednost od dva do četiri bilijuna eura godišnje.
23.05.2023
Bloomberg
Istraživanje je pregledalo 63 primjera primjene generativne umjetne inteligencije, odnosno alata koji mogu kreirati sadržaj poput teksta ili slika na upit, za oko 850 zanimanja. Ovisno o tome kako se tehnologija usvaja i primjenjuje, povećanje produktivnosti u sljedećih 20 godina moglo bi se kretati između 0,1 i 0,6 posto, utvrđeno je u istraživanju.
"Poslovni lideri trebaju razumjeti koje se aktivnosti mogu promijeniti i na koji način ih žele preispitati", rekla je Yee. "To je izbor liderstva, ali je i stvar izvedbe."
Transformacija će staviti pritisak na radnu snagu, posebno na radnike s visokim plaćama čije su aktivnosti "prethodno smatrane relativno otpornima na automatizaciju", navodi se u izvješću.
Prije nekoliko godina, McKinsey je procijenio da se otprilike polovica radnih sati diljem svijeta troši na zadatke koji se mogu automatizirati. Sada ta brojka raste na 60-70 posto. Zaposlenici bi mogli otkriti da im se vrijeme mijenja ili da njihovi poslovi nestaju. "Radnicima će biti potrebna podrška u usvajanju novih vještina", navodi se u izvješću. "Neki će promijeniti zanimanja."
Brza promjena
Oko 75 posto potencijalne vrijednosti primijenjene generativne umjetne inteligencije dolazi u četiri poslovne funkcije: korisničke operacije, marketing i prodaja, softversko inženjerstvo te istraživanje i razvoj.
Samo bi banke mogle ostvariti dodatnih 200 do 340 milijardi dolara od povećane produktivnosti, tvrdi se u izvješću, budući da nova tehnologija poboljšava zadovoljstvo korisnika, pomaže u donošenju odluka i umanjuje prijevare putem boljeg nadzora. To bi značilo skok u operativnoj dobiti negdje između devet i 15 posto.
Proizvodna istraživanja i razvoj mogli bi dobiti poticaj produktivnosti od 10 do 15 posto, rekli su iz McKinseya. Spomenut je primjer industrije životnih znanosti i kemijske industrije, gdje umjetna inteligencija može brže generirati potencijalne molekule, ubrzavajući proces razvoja novih lijekova i materijala. To bi moglo donijeti do 25 posto više profita farmaceutskim tvrtkama i tvrtkama medicinskih proizvoda.
I sve se to brzo razvija. Ranija istraživanja tvrtke ukazivala su na to da će 2027. biti prva godina kada će AI tehnologija biti sposobna dostići učinkovitost tipičnog čovjeka u zadacima koji uključuju "razumijevanje prirodnog jezika". Sada McKinsey smatra da će se to dogoditi ove godine.
Usvajanje automatizacije bit će brže u razvijenim ekonomijama, gdje će veće plaće omogućiti da se to prije ostvari, nego u siromašnijim zemljama – i više će utjecati na rad kvalificirane radne snage nego na fizičke radnike.
Bloomberg
U tom je pogledu u suprotnosti s ranijim velikim tehnološkim nadogradnjama koje su često išle na štetu zanimanja gdje su radnici imali manje obrazovnih kvalifikacija i bili manje plaćeni. Mnogi su obavljali fizičke zadatke – poput britanskih tekstilnih radnika koji su uništavali nove strojeve za tkanje koji su donosili uštede, a taj je pokret postao poznat kao Luditi.
Nasuprot tome, novi pomak "dovest će u pitanje vrijednost diploma i višegodišnjeg obrazovanja", navodi se u izvješću.
Projekcije McKinseya o sastavu radne snage usklađene su s radnim dokumentom Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja objavljenim ovog mjeseca.
Taj studija također predviđa značajnu reorganizaciju rada. "Investicije u umjetnu inteligenciju povezane su sa smanjivanjem hijerarhijske strukture u tvrtkama, značajnim povećanjem udjela radnika na juniorskoj razini i smanjenjem udjela radnika u srednjem menadžmentu i višim pozicijama", zaključuje se.
.webp){kind=icon}