Sve više kompanija vodi utrku s vremenom kada je u pitanju uvođenje digitalnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji u svoje poslovanje. S jedne strane tržište pokazuje jasnu dinamiku usvajanja navedenih tehnologija, dok se pak s druge strane kompanije i dalje suočavaju s izazovima kada je u pitanju pokretanje transformacije. Takva transformacija uključuje prepoznavanje idealnih područja za implementaciju te u konačnici skaliranje tih rješenja kroz čitavu organizacije.
Takav presjek stanja tržišta pokazuju i zaključci 13. BE-terna godišnje konferencije koja je prošlog mjeseca okupila stručnjake iz svijeta umjetne inteligencije i naprednih poslovnih rješenja, s ciljem istraživanja najnovijih tehnoloških trendova i inovacija koje oblikuju budućnost poslovanja. Fokus konferencije bio je na recentnoj disruptivnoj tehnologiji - generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja donosi revolucionarne promjene u poslovnom svijetu kao i u načinu na koji zaposlenici „komuniciraju“ s tehnologijom.
Na to ukazuje i istraživanje Bloomberg Intelligencea koje prognozira da će industrija AI-ja do 2032. globalno vrijediti čak 1.3 bilijuna dolara, što predstavlja značajan rast od 40 milijardi dolara koliko je industrija vrijedila 2022. godine.
Generativna umjetna inteligencija mijenja pravila igre
Sudionici konferencije složni su da izostanak ulaganja u umjetnu inteligenciju predstavlja ozbiljan poslovni rizik, što je vidljivo primjerice u padu vrijednosti dionica tradicionalnih proizvođača automobila u usporedbi s inovativnim automobilskim kompanijama koje ulažu značajna sredstva u nove tehnologije te svoje tehnologije temelje na razvoju i prodaji eklektičnih vozila. „Već godinama na tržištu pratimo trendove koji pokazuju da kompanije koje ulažu u digitalne inovacije bilježe značajan rast, dok oni koji izbjegavaju digitalnu transformaciju stagniraju ili čak bilježe pad, bilo da je riječ o prihodima ili vrijednosti dionica. Jasno je da tržišno natjecanje nagrađuje one koji predvode tehnološki napredak, no podaci pokazuju da kažnjava one koji ne ulažu u naprednu digitalizaciju“, izjavio je Milan Listeš, Business Development Manager Data & AI odjela u poduzeću BE-terna Zagreb.
Trenutna situacija u automobilskoj industriji nije jednostavna, ali može poslužiti kao jako dobar primjer rasta i tzv. pozitivne povratne petlje (eng. „positive feedback loop“) u kojoj kompanija koje dođe do više podataka, korištenjem umjetne inteligencije može i ponuditi veću vrijednost korisniku te tako doći do većeg broja korisnika, što posljedično vodi do veće količine podataka. Kompanijama u tradicionalnoj industriji ili kompanijama koje kasnije uđu u proces digitalizacije i kreiranja vrijednosti temeljene na podacima, vrlo je teško razbiti tu pozitivnu petlju i preuzeti primat na tržištu.
Jedno od istraživanja obrađenih u sklopu konferencije pokazalo je da 40 % kompanija već koristi neke alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, ali i da to čini čak 75 % zaposlenika u svojem svakodnevnom radu. Iako zaposlenici korištenjem novih tehnologija postaju efikasniji, odnosno štede i do dva i pol sata dnevno, bitno je formalizirati način na koji se poslovni procesi automatiziraju. „Opća prihvaćenost korištenja AI alata među zaposlenicima, koja nije propisana i definirana od strane kompanije može stvoriti jaz u kojem zaposlenici već koriste alate koje menadžment kompanije nije odobrio, a sama kompanija ne može mjeriti benefite tehnologija koje nisu formalno uvedene u njene procese. Jasno je da se implementacija najnovijih tehnologija na razini velikih organizacija ne može provesti trenutno, no bitno je reagirati na vrijeme kako bi se izvukao maksimalni benefit. Upravo takvom implementacijom pomažemo kompanijama pravovremeno transformirati poslovanje, kako ih neminovna transformacija ne bi uhvatila nespremne“, nadodao je Milan Listeš.
Umjetna inteligencija nije samo alat već predstavlja novi poslovni pristup koji transformira organizacije. Kako bi ostale konkurentne, tvrtke trebaju što prije započeti proces transformacije, prilagođavajući se strateški i kulturno novim izazovima. „Uvođenje novih tehnologija zahtjeva odmak od tradicionalnog razmišljanja te sagledavanje vlastitih poslovnih procesa i podataka, a započinje edukacijom zaposlenika i prepoznavanjem prilika za razvoj. Prilike ovise o industriji, ali to mogu biti primjerice optimizacija opskrbnog lanca, optimizacija složenih procesa u proizvodnji, predviđanje ponašanja korisnika u financijskim institucijama itd. Temelj digitalizacije kvalitetni su podaci, pa mnoge kompanije prvo revidiraju vlastite prakse prikupljanja i obrade podataka, na kojima se kasnije mogu temeljiti nove poslovne odluke“, osvrnuo se Listeš na zaključke s konferencije.
Uz brojne prednosti koje generativna umjetna inteligencija donosi na polju produktivnosti korisnika, vjerojatno najveća vrijednost koju je donijela organizacijama je ta što je ogolila važnost podataka i njihovog prikupljanja i obrade. Kvaliteta rezultata bilo kojeg projekta temeljenog na umjetnoj inteligenciji, a posebice projekata koji se temelje na generativnoj UI, ovisi primarno o kvaliteti prikupljenih i obrađenih podataka.
Strateško uvođenje AI alata za dugoročne poslovne rezultate
Promo/Milan Listeš, Business Development Manager, BE-terna
Iz BE-terne preporučuju postupnu digitalizaciju procesa i uvođenje alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji edukacijom zaposlenika i prepoznavanjem prilika uz podršku stručnjaka, nakon čega slijedi eksperimentiranje s manjim poslovnim procesima, kako bi se osigurali pozitivni poslovni učinci. Rizik izostanka prilagodbe ovim tehnološkim inovacijama znači da tvrtke riskiraju stagnaciju, operativnu neučinkovitost i gubitak tržišne pozicije, dok one koje ulažu u digitalizaciju procesa i podižu vrijednost koju nude svojim klijentima, ostvaruju bolje tržišne rezultate. „Kompanije kojima pomažemo transformirati poslovanje već bilježe pozitivne poslovne rezultate povezane s modernizacijom procesa korištenja alata koji se temelje na strojnom učenju. Industrije u kojima smo mi imali najviše iskustva su maloprodaja, distribucija te različiti tipovi proizvodnje. Naše iskustvo pokazuje da kompanije koje su prošle kroz jedan pilot projekt postaju mnogo otvorenije prihvaćanju novih tehnologije te su mnogo brže reagirale i na sve promjene koje je donijela generativna umjetna inteligencija, primarno kroz edukaciju menadžmenta ali i ostalih zaposlenika“, komentira Listeš. Zbog dugogodišnje izvrsnosti i ekspertize u implementaciji takvih alata, BE-terna je 2023. primila nagradu Microsoft Inner Circle, kojom Microsoft nagrađuje 1 % najuspješnijih partnera koji svojim rješenjima podržavaju rast i inovaciju klijenata.
Umjetna inteligencija i napredni digitalni alati nisu samo prolazni trend, već temeljna komponenta sljedećeg vala modernizacije poslovanja koja će oblikovati budućnost svih industrija. Ono što je zajedničko svim naprednim tehnologijama upravo je sposobnost da podignu vrijednost koja se nudi krajnjem korisniku. Ulaganja u AI alate i tehnologije ključ su dugoročnom uspjehu, jer kompanije koje prihvaćaju ove inovacije ne samo da postaju efikasnije i konkurentnije, već i aktivno sudjeluju u kreiranju novih standarda poslovanja, ali i ostaju prvi izbor novim generacijama zaposlenih. Uvođenje AI-ja zahtijeva strateški pristup i prilagodbu organizacijskih procesa, ali prednosti koje donosi – od optimizacije rada do unapređenja korisničkog iskustva – jasna su potvrda da su AI alati ovdje da ostanu, usmjeravajući poslovni svijet ka pametnijim i bržim rješenjima.
.webp){kind=icon}
