Tržište kriptoimovine ide prema halvingu Bitcoina koji bi se trebao provesti iduće godine, a očekuje se i da će iskusiti svoju prvu globalnu recesiju. Također, to tržište očekuje i stroža regulacija, istaknuo je za Bloomberg Adriju Stipe Plejić, izvršni direktor i suosnivač udruge StoneBlock.
StoneBlock je blockchain udruga u čijem su timu, osim Plejića, Ivan Perić te odvjetnici Denis Kulušić, Ivan Čizmić i Milan Mašanović. Tu smo udrugu upoznali krajem prosinca na panelu o regulaciji kriptoimovine na Pravnom fakultetu u Splitu, a ovom prilikom popričali smo o prethodnoj godini, regulacijama i tome što se može očekivati u godini pred nama.
Možete li predstaviti StoneBlock udrugu?
Čitaj više
Tether volumenom trgovanja nadmašio Visu i Mastercard
Stabilna valuta Tether lani je provela transakcije vrijedne 18,2 bilijuna američkih dolara.
25.01.2023
Bitcoin probio dvjestodnevni prosječni trend kretanja cijene
Bitcoin je prvi put u 2023. premašio vrijednost od 23.000 američkih dolara.
23.01.2023
Škorić: Nemam kristalnu kuglu, ali kripto nije ni blizu kraja
Od početka prošle godine do danas cijena Bitcoina, kao najveće valute, pala je preko 60 posto.
19.01.2023
Vrijeme je za regulaciju kriptovaluta, poručuju financijski profesionalci iz Davosa
Bankarski sektor je već dugo u fokusu regulatora, nebankarski sektor izmiče.
18.01.2023
StoneBlock je zajednica koja okuplja blockchain entuzijaste i profesionalce čiji je cilj proučavanje načina primjene blockchain tehnologije te edukacija poslovne i šire javnosti.
Koja ideja vodilja je u temeljima StoneBlocka? Koji su vaši ciljevi?
Kao što sam već naveo, želimo prenijeti sve mogućnosti i prednosti tehnologije javnosti, ali i poslovnoj zajednici. Prvi dio aktivnosti odnosi se na educiranje blockchain zajednice, a drugi dio na Blockchain Hub u kojem drugim projektima i startupima pomažemo pronaći koncept, tržište, korisnike i financijska sredstva u web3 području, ali i generalno u IT-u.
Kakav je vaš stav glede MiCA regulative?
Regulativa je potrebna da bi se znala jasna pravila unutar industrije, ali opet ne smije biti previše rigorozna da bi se industrija mogla razvijati. Kod svake regulative, pa tako i kod ove, bitno je napraviti dobar balans. Svim poduzećima, ali i pojedincima regulativa je potrebna da bi područje u kojem rade imalo pravila i okvire kojima se mogu voditi u poslovanju i pravni okvir unutar kojeg mogu poslovati. Uzmite praktični primjer da se vaše poslovanje bavi nekim oblikom upravljanja kriptoimovinom, a zakonodavac nije ni upoznat s terminom, a kamoli s tretmanom takvog oblika imovine. Takav tretman, tj. regulatorna nejasnoća mnoge dobre ideje i projekte može otjerati s takvog tržišta. Strah zbog nejasnog pravnog okvira može dovesti do toga da se takva poslovna ideja nikada ne realizira, a mogla je biti proizvod koji bi pomogao i doprinio u nekom segmentu života ili poslovanja. Također, bitno je zaštiti i korisnike industrije od raznoraznih opasnosti i prijevara koje se mogu pojaviti na mladom i nereguliranom tržištu. Ako nije jasno definiran termin o kojoj se imovini radi, teško je primijeniti odgovarajući zakonski okvir.
Panel koji smo organizirali s Pravnim fakultetom u Splitu, dekanom Ratkom Brnabićem i nositeljem katedre za kriptoimovinu Matkom Pajčićem prošao je izvrsno i izazvao velik interes pravnih stručnjaka i onih zainteresiranih za zakonski okvir kriptoimovine. Bitno je održavati takve panele i rasprave da bi se stručna javnost informirala, ali i da bi se raspravile neke nejasnoće ili propusti regulative i kako bi se, kasnije u diskusiji s regulatorima, ta pravila nadopunila kako bi bila učinkovitija.
StoneBlock na panelu na Pravnom fakultetu u Splitu u prosincu 2022. godine
Gdje vidite konkretnu primjenu blockchaina u vremenima ispred nas te kako gledate na Web 3.0. tehnologiju?
Web3 područje je zasnovano na blockchain tehnologiji, odnosno na takozvanom digitalnom zapisu te još nije u mainstreamu, baš suprotno. Prema Crypto.com researchu, ukupan broj korisnika blockchain tehnologije i kriptoimovine u prosincu 2022. godine dosegao je 425 milijuna, što bi bilo negdje oko pet posto populacije svijeta. Sukladno tome, mi smo još uvijek u inicijalnoj fazi, odnosno u području inovacije, gdje se traže najbolje i najefikasnije solucije. Poduzeća koja to uspiju zasigurno će biti budući jednorozi.
Specifičnost web1 i web2 je u tome što smo tu konzumirali i izmjenjivali informacije, a u web3 možemo konzumirati i izmjenjivati raznorazne oblike imovine bez posredstva neke centralizirane organizacije kao što su npr. banke, brokerske ili aukcijske kuće te različiti oblici posredništva. Nastavno na navedeno, upotrebu web3 tehnologije vidim u svim poslovnim branšama i svim oblicima imovine, od licenciranja do logističkih i distributivnih poslova, decentraliziranih financija, takozvani DeFi segment, financijskih institucija i fintecha, pa sve do tržišta nekretnina, ticketinga, tržišta umjetnina, u stvari svih dobara koja se mogu razmjenjivati. U jednom momentu, kad infrastruktura web3 tržišta bude spremna, svi ćemo imati svoju imovinu u svojim digitalnim novčanicima. Koncept digitalnog vlasništva je nešto što nam donosi web3 i o tome će se sve više raspravljati, na tome će se raditi i razne oblike digitalnog vlasništva ćemo konzumirati.
Kako biste rezimirali 2022. godinu u svijetu blockchaina?
U 2022. godini tržišta su dosegla svoj vrhunac u praktički svim gospodarstvima u svijetu, pa tako i web3, odnosno tržištu kriptoimovine koje je dosada pozitivno koreliralo s tradicionalnim burzovnim indeksima koji repliciraju sliku tržišta kao što su S&P 500, Nasdaq, Dow i drugi. Tada se dogodio rat koji je bio okidač za usporavanje tržišta.
Dotada smo imali više od desetljeća gospodarskog rasta, nakon kraha američkog tržišta nekretnina i sloma velikog bankarskog diva Leman Brothersa 2007. i 2008. godine. U ožujku 2020. godine, kada je počeo COVID-19, imali smo paničnu reakciju investitora zbog bojazni od usporavanja ekonomije i nepoznavanja virusa te time i neizvjesnosti razvoja situacije. Međutim, radilo se o radikalnom padu od nekoliko tjedana te brzom oporavku tržišta koji u struci zovemo V- shaped recovery, tako da taj događaj ne možemo tretirati kao značajno usporavanje tržišta, odnosno recesiju. Da bi se dogodio takav brzi oporavak, američki Fed je isprintao rekordnu količinu novca, takozvani quantitative easing, pustio ga u opticaj te kratkotrajno vratio optimizam na globalna tržišta, ali dugoročno napravio medvjeđu uslugu tim istim tržištima. Rezultat ubacivanja toliko velike količine novca u gospodarstvo je obezvrijedilo novac i time kasnije doveo do velike stope inflacije u cijelom svijetu i hiperinflacije određenih roba. U svoje vrijeme nekontrolirano su rasle cijene drva, građevinskih materijala, energenta, u ovom trenutku to je cijena jaja.
Tržišta kriptoimovine specifično funkcioniraju. Naime, ona su vođena liderom kriptotržišta, a to je Bitcoin i njegovim halvingom, događajem u kojem se nagrada održavačima mreže smanjuje upola. Samim time, teže je dostupan i skuplji. Svakim danom sve ga je manje u optjecaju, time se stvara raritet i pritisak na rast cijene. Taj događaj odvija se svake četiri godine, prethodni je bio 11. svibnja 2020. godine. Tada je nagrada po potvrđenom bloku bila 6,25 BTC-a, a sljedeći je predviđen za 13. ožujka 2024., gdje će se nagrada po potvrđenom bloku smanjiti na 3,125 BTC-a.
Prošla godina se našla između točno dva halvinga, što znači da, ako se poštuju specifičnosti tržišta kriptoimovine, u tome periodu treba doći do usporavanja, bear marketa. Obilježile su je također krah FTX mjenjačnice, jedne od najvećih prijevara investitora, možda i veće od Enrona. Istaknuo bih i Elona Muska i njegovo najprije prihvaćanje BTC-a za plaćanje Tesla vozila, pa kasnije povlačenje te odluke, te njegovo konstantno komentiranje kriptotržišta koje je utjecalo na cijenu.
Što možemo očekivati u 2023. godini?
Po svim predviđanjima, ova će godina biti recesijska godina. Tržišta i indeksi će dosegnuti dno i u nekom periodu će ući u fazu akumulacije, gdje će investitori početi upotrebljavati slobodan kapital, a većina dionika, koji su bili primorani dosad prodati što imaju, sve rasprodati. Takozvani nervozni ulagači, weak hands investors, bit će eliminirani s tržišta, kamatne stope će se stabilizirati te će se stvoriti preduvjeti za početak novog ekonomskog ciklusa. Tržište kriptoimovine kao što sam već naveo funkcionira specifičnije te je vođeno liderom tržišta, a to je Bitcoin, i njegovim halvingom, a sljedeći je predviđen za 13. ožujka 2024., gdje će se nagrada po potvrđenom bloku smanjiti na 3,125 BTC-a. Ususret tome događaju tržište kriptoimovine trebalo bi krenuti sa svojim ulaznim ciklusom. Jedina posebnost na koju treba obratiti pozornost je da će ovo biti prva globalna recesija koja će zahvatiti i cikluse kriptoimovine, što može dovesti do nekih specifičnosti.
Kako udruga gleda na položaj centraliziranih mjenjačnica, prvenstveno u periodu kada su mnoge CeFi mjenjačnice bile pod povećalom?
Sve centralizirane mjenjačnice će sigurno nakon svih događaja s Lunom i kraha FTX-a biti pod većim povećalom regulatora i morat će prolaziti kroz strože regulative i imati kriterije koje će morati zadovoljiti da bi nastavili poslovati. Centralizacija je nešto što smo i dosada imali s postojećim bankarskim sustavima. Decentralizacija je smisao i cilj blockchain tehnologije, ali, da bi to ušlo u mainstream, moramo imati dovoljno obrazovane i stručne korisnike tehnologije koju razvijamo. Također, decentralizacija nosi sa sobom odgovornost jer, ako izgubite ključeve walleta, sredstva su nepovratno izgubljena. Kako se kaže u blockchain industriji: "Not your keys, not your coins. It is that simple."
Kako gledate na NFT-ove? Smatrate li da je bio neopravdani hype oko njih?
Non fungible tokens, NFTs ili u hrvatskom prijevodu nezamjenjivi tokeni podigli su veliki interes cijele industrije u prethodnom ciklusu. Za razliku od zamjenjivih tokena, gdje je svaki jednak i jednako vrijedi (primjer kovanica od dva eura – bilo koju dobijete isto vrijedi i ista je korisnost), nezamjenjivi tokeni su svi različiti i svaki ima svoju specifičnost. Velike kompanije i brendovi kao što su Nike, Adidas, Gucci, American Express su ušli u tržište NFT-jeva i pokušavaju napraviti odmak od ostatka industrije. Po meni tu više nije pitanje tko će ući na tržište, nego kada. Ukupni promet NFTs za 2021. godinu. prema podacima DappRadara, iznosio je 25 milijardi dolara, a godinu prije iznosio je 95 milijuna dolara. Iz brojki možemo vidjeti koliki je rast interesa za NFTs. Hype oko NFT-a u prethodnom ciklusu je bio velik te mnogo projekata iz ovog inicijalnog ciklusa za NFTs neće imati upotrebu ni korisnost u budućnosti.
No, na NFTs kao tehnologiju gledam kao nešto superrevolucionarno i smatram da ćemo je svi uskoro rabiti. Čak i dokaz o vlasništvu stana ili nekretnine u budućnosti ćemo imati u obliku NFT-a, kao i razne druge oblike vlasništva koji će se kao takvi moći prenositi i tako mijenjati vlasništvo sa svim svojim karakteristikama, a sve transakcije će biti zabilježene na blockchainu, gdje su nezamjenjive i neuništive.
Zaključio bih ovo pitanje i intervju s citatom izvršnog direktora Disneya Boba Igera: "Naša generacija zaboravlja da stvari ne moraju biti fizičke. Mogu biti digitalne i svejedno značiti ljudima. I sve dok se to značenje može suštinski potkrijepiti u blockchainu, mislim da ćete vidjeti eksploziju stvari koje nastaju, trguje se i skupljaju u NFT-ovima." ("We forget, in our generation, that things don’t have to be physical. They can be digital, and they have meaning to people. And as long as that meaning can be essentially substantiated in a blockchain, I think you’re going to see an explosion of things being created, traded, collected in NFTs.")
.webp){kind=icon}
