Regulacija protiv regulatornih problema: Hoće li podaci spasiti Europu?

Poduzetnici i direktori sve više upozoravaju kako Europa zbog prekomjerne regulacije zaostaje u razvoju u odnosu na najdinamičnije regije svijeta. Potencijalno rješenje mogli bi biti golemi skupovi podataka kojima tvrtke već raspolažu, a koji se mogu iskoristiti za razvoj novih proizvoda i umjetne inteligencije.

Iako opsežna regulacija koči razvoj novih tehnologija u Europi, nova uredba Europske unije, poznata kao Akt o podacima, mogla bi tvrtkama donijeti konkurentsku prednost.

Podaci kao strateški resurs industrije

Akt o podacima, punim nazivom Uredba o usklađenim pravilima za pravičan pristup podacima i njihovu uporabu, počet će se primjenjivati 12. rujna ove godine. Dotad, poduzeća moraju ispuniti tehničke i pravne uvjete propisane uredbom, ističe odvjetnik Aljaž Jadek iz slovenskog odvjetničkog ureda Jadek & Pensa.

"Ubrzano digitalno okruženje čini podatke ključnom konkurentskom prednošću i strateškim resursom za mnoge industrije." Prema njegovim riječima, nova uredba će "bitno promijeniti način upravljanja podacima iz IoT (engl. internet of things – internet stvari) uređaja, omogućujući bolje iskorištavanje podataka koje generiraju povezani uređaji, a koji danas često ostaju neiskorišteni zbog ograničenog pristupa.

Tvrtke sjede na rudnicima podataka

"Europa mora iskoristiti vlastite podatke! Naša prednost je u podatkovnom gospodarstvu (engl. data economy)", rekla je Sabine Herlitschka, glavna izvršna direktorica Infineon Technologiesa Austria, na konferenciji startupova Podim u Mariboru. Poduzeća raspolažu s ogromnim količinama podataka koje još nisu iskorištene.

Herlitschka je sudjelovala u raspravi o izazovima i prilikama EU-a u globalnoj utrci za dominaciju u visokoj tehnologiji i ekosustavu startupova. Europa, poručila je, mora graditi na područjima u kojima već ima vodeću poziciju, poput zelenih tehnologija, upravljanja energetskim mrežama i sličnog.

Amerika inovira, Europa regulira

Poduzetnik i investitor Julien Coustaury pak smatra da je europska regulacija kočnica, a ne poticaj za inovacije. "Amerika inovira, Europa regulira, to je realnost. Vrijeme je da se probudimo!", rekao je Coustaury, partner u investicijskom fondu Fil Rouge Capital, tijekom panela u Mariboru. Kako je upozorio, njihovo poslovanje u EU-u regulira čak sedam različitih institucija, što postaje neodrživo: "To postaje suludo."

Prestrogi zahtjevi vezani uz sprečavanje pranja novca (AML) i poznavanje klijenata (KYC) tvrtkama otežavaju prikupljanje kapitala i učinkovito investiranje.

Kako bi Akt o podacima mogao pomoći tvrtkama? Prema Jadeku, Akt o podacima donosi brojne prednosti za poduzeća: bolji pristup podacima, što omogućuje razvoj novih, inovativnih usluga; veću interoperabilnost između uređaja različitih proizvođača, optimizaciju resursa i veću učinkovitost, transparentnije tržište podataka i mogućnost monetizacije podataka u novim poslovnim modelima.

Poduzeća će morati znati koje podatke zapravo posjeduju

Tvrtke će, međutim, morati riješiti niz izazova. Morat će uspostaviti tehnička rješenja za dijeljenje podataka, prilagoditi ugovorne odnose s vlasnicima podataka, obrađivačima i krajnjim korisnicima, osigurati sigurnost podataka pri dijeljenju i uskladiti svoje poslovanje s novom uredbom i postojećim propisima o zaštiti podataka poput GDPR-a.

"Za učinkovitu pripremu na Akt o podacima, tvrtke prvo moraju analizirati prikupljaju li podatke putem IoT uređaja i kako ih trenutno upravljaju", ističe Jadek. Na temelju te analize morat će razraditi pristup za tehničku i pravnu usklađenost s uredbom. "S druge strane, poduzeća koja još ne upravljaju podacima iz IoT uređaja mogla bi razviti nove proizvode i usluge temeljene na njihovoj obradi."

"Podaci će bez sumnje postati novo gorivo budućnosti, pitanje je samo tko će ih najbolje znati iskoristiti", zaključuje Jadek.

Tehnološke tvrtke žele pristup već prikupljenim podacima

Tehnološke tvrtke diljem Europe žele koristiti postojeće skupove podataka za razvoj novih proizvoda, osobito onih koji se temelje na umjetnoj inteligenciji. No stroga europska regulativa o zaštiti osobnih podataka to im trenutno otežava ili potpuno onemogućuje, saznaje se neslužbeno iz razgovora s visoko tehnološkim tvrtkama u Sloveniji koje žele ostati anonimne.

Vrlo vrijedni izvori podataka, poput rendgenskih i ultrazvučnih snimki pacijenata u slovenskim bolnicama, trenutačno nisu dostupni tvrtkama koje razvijaju AI modele za medicinu, upravo zbog strogih pravila o zaštiti privatnosti.