Najave recesije uvijek izazivaju paniku u analizama potrošačkog ponašanja. Manje posjeta frizerima, primjerice, može utjecati na tzv. "indeks salona ljepote", dok je "recession hair" već postao trend na TikToku. Neki analiziraju i "indeks piva" – zamjenjuju li se skupa craft piva pristupačnijima? Tu je i nekonvencionalni, ali povijesno točan "indeks striptizeta" – pokazatelj gospodarskog pada temeljen na smanjenju broja gostiju u noćnim klubovima.
No pritisak da se potrošačke navike mijenjaju u doba krize možda ima i pozitivnu stranu – mogao bi zaustaviti zabrinjavajući trend ljepote među generacijom Z: estetske injekcije. Riječ je o skupom, ali rastućem običaju među mladima koji već imaju prirodnu prednost mladenačke ljepote.
Generacija Z sve se češće pita je li botoks vrijedan ulaganja | Depositphotos
Između 2019. i 2022. broj osoba od 18 i 19 godina koje primaju injekcije neuromodulatora (poput botoksa) porastao je za 75 posto, dok su hijaluronski fileri (npr. Juvéderm Ultra) zabilježili porast od 71 posto, prema podacima Američkog društva plastičnih kirurga (ASPS). Taj dramatični rast blago se stabilizirao u izvješću ASPS-a za 2023., s porastima od devet i osam posto u odnosu na prethodnu godinu. Sličan trend uočen je i kod dobne skupine od 20 do 29 godina, koja također obuhvaća dio generacije Z. Cijene tih tretmana nisu nimalo niske te su potrošači u prosjeku u 2023. plaćali 435 dolara za botoks i 715 dolara za filere.
Kako je generacija Z uopće došla do toga?
Odgovor djelomično leži u činjenici da su odrasli uz pametne telefone i društvene mreže. Najstariji pripadnici generacije Z rođeni su samo desetak godina prije nego što su te tehnologije postale svakodnevica. Do srednje škole, i pametni telefoni i društvene mreže već su bili neizostavan dio života.
Kao milenijalka, sjećam se da je Facebook postao dostupan javnosti tek kad sam završavala srednju školu. Objavljivali smo smiješne fotografije i bez kakve obrade – Photoshop je bio rezerviran za profesionalce koji su satima dotjerivali slike modela u časopisima. Početkom 2000-ih nije bilo lako biti milenijalka koja nije nosila konfekcijski broj 34, sjetimo se samo iskustava zvijezde Jessice Simpson. Ipak, čini se da je nama bilo lakše nego današnjoj generaciji Z.
Jessica Simpson u svojim memoarima iskreno opisuje sram i kritike koje je doživjela nakon nastupa u Dallasu 2009., kad su je mediji proglasili "debelom". Tada je nosila američku veličinu 4, što odgovara europskom broju 36 | Depositphotos
Iako je pokret body positivity dobio zamah u medijima upravo kad su pripadnici generacije Z ulazili u pubertet, na društvenim mrežama brzo ga je nadjačao algoritam, rast influencera i aplikacije poput FaceTunea. Mogućnost da svatko uredi svoje fotografije, nekad dostupna samo profesionalcima, postala je svakodnevna praksa.
Korisnici su mogli ukloniti nesavršenosti i prilagoditi crte lica aktualnim idealima ljepote. Tako je nastao tzv. Instagram face – pojam koji je 2019. skovala Jia Tolentino u časopisu The New Yorker, opisujući izgled kože bez pora, izraženih jagodica, mačkastih očiju, malenog nosa i punih usana.
Društvene mreže nisu jedini krivac za iskrivljenu percepciju izgleda kod generacije Z – prednje kamere na telefonima, popularnost selfieja i konstantno gledanje vlastitog lica na Zoomu također utječu na negativnu sliku o sebi.
Danas Instagram face više nije samo digitalni fenomen – prisutan je na ulicama velikih i malih gradova, a često se postiže minimalno invazivnim zahvatima poput filera i botoksa.
Sve više mladih muškaraca koristi estetske injekcije | Depositphotos
Čak i ako do velike recesije ne dođe, carine bi mogle utjecati na cijenu tih tretmana. Na primjer, špricevi i igle potrebni za injekcije trenutačno su podložni carini od čak 245 posto ako se uvoze iz Kine. Taj se trošak, razumljivo, prenosi na korisnike.
No jedna pogodnost za mlađe korisnike je rast tzv. odgođenih modela plaćanja (u SAD-u BNPL – buy now, pay later). Tvrtke koje nude takva rješenja stekle su popularnost među generacijom Z kad je riječ o neesencijalnoj potrošnji, od koncerata do putovanja, pa ne čudi da se taj model sada širi i na estetsku medicinu. Jedna nova platforma, PRIVI, nudi upravo takvu uslugu: fleksibilne planove otplate za kozmetičke tretmane.
Zahvaljujući tim opcijama, čak i recesija možda neće dovesti do smanjenja tih troškova. Održavanje izgleda postaje nužnost vrijedna svakog dolara, pa i gomilanja duga. No model BNPL sa sobom nosi rizike.
Pogotovo ako administracija Donalda Trumpa smanji ovlasti Ureda za financijsku zaštitu potrošača (CFPB), čime bi potrošači izgubili pravo na prigovor ili povrat sredstava.
Ako generacija Z ipak izgubi financijsku moć za financiranje estetskih zahvata, možda će se prirodno starenje napokon vratiti u modu, i to ne samo kao prolazni viralni trend.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...