Superjahte su ultimativni statusni simbol za kraljevske obitelji, oligarhe i milijardere: od Jeffa Bezosa do Bernarda Arnaulta. Plutajuće palače izvor su fascinacije, tajnovitosti i stakleničkog učinka.
Zagađenje uzrokovano tim luksuznim plovilima koja koristi vrlo mali broj ljudi dovelo je sociologa Grégoryja Sallea do toga da ih nazove oblikom "ekocida" i "upadljive izolacije" u svojoj novoj knjizi Superyachts: Luxe, calme et écocide.
Postoji gotovo šest tisuća superjahti, plovila dužine preko 30 metara, prema izvješću medijske i tržišne obavještajne kompanije SuperYacht Times objavljenom ranije ove godine. Ukupan broj se u posljednja tri desetljeća učetverostručio.
"Teško je zamisliti simbol bogatstva koji je uvjerljiviji od toga ako posjedujete superjahtu", rekao je Salle, profesor na Sveučilištu u Lilleu u Francuskoj.
Koncentracija bogatstva nije samo dovela do eksplozije superjahti, već i do podjele u emisiji ugljikova dioksida po glavi stanovnika, pri čemu najbogatiji žive najintenzivnije u kontekstu karbonizacije.
Deset posto najbogatijih na svijetu već čini polovicu svjetskih emisija ugljikova dioksida, prema istraživanju Oxfama. Neprofitna organizacija je otkrila da bi bilo potrebno 1500 godina da netko iz ostalih 99 posto svjetske populacije emitira onoliko ugljikova dioksida koliko emitira jedan od svjetskih milijardera.
Emisije ultrabogatih dolaze iz različitih izvora, kao što su velike kuće i česta putovanja avionom. Međutim, superjahte su njihov najveći pojedinačni izvor zaslužan za staklenički učinak, prema studiji iz 2021. godine. Godišnje emisije CO₂ od 300 najvećih superjahti iznose gotovo 285 tisuća tona, prema Salleovoj knjizi, što je više od cijele Tonge.
Bloomberg
Superjahte nisu samo klimatski zagađivači. Otpadne vode, buka i svjetlosno zagađenje, čestice u ispušnim plinovima, pa čak i mjesta gdje plovila pristaju mogu negativno utjecati na lokalno okruženje. Ti prekomjerni utjecaji doprinose razlogu zašto je Salle ta plovila nazvao oblikom ekocida.
Termin skovan 1970-ih odnosi se na namjerno uništavanje prirode. Često se koristi i za opisivanje postupaka bogatih zbog njihovog prekomjernog ugljičnog otiska. Godine 2021. predloženo je uvođenje ekocida u međunarodno kazneno pravo, stavljajući ga u isti rang s genocidom.
Zakonodavci Europske unije glasovali su za kaznenu odgovornost nanošenja štete okolišu "usporedive s ekocidom" ranije ove godine. Hoće li novi zakon biti korišten za gonjenje uporabe superjahti, ostaje za vidjeti.
Neki su vlasnici svjesni opasnosti koje njihova plovila predstavljaju za okoliš. Superjahta Koru, u vlasništvu Jeffa Bezosa, vrijedna je 500 milijuna dolara, a isplovila je u travnju 2023. godine s jedrima koja pomažu u napajanju putovanja. Međutim, i dalje ima motore na dizel. Oxfam procjenjuje da je plovilo od 127 metara (416 stopa) emitiralo sedam tisuća tona ugljikova dioksida tijekom protekle godine, što je jednako godišnjim emisijama 445 prosječnih Amerikanaca.
Ta procjena je, također, gotovo sigurno mala, jer izračunavanja uzimaju u obzir da je jahta u stanju pripravnosti, a ne u tranzitu. Broj također ne uključuje prateću jahtu Abeona dužine 75 metara, koja funkcionira kao garaža s heliodromom i skuterima za vodu.
Jedra na Bezosovom brodu su izuzetak: velika većina superjahti ima samo motore. Samo osam novih jedrilica je završeno 2023. godine, u usporedbi sa 195 novih motornih jahti.
Razumijevanje stvarnih emisija ugljikova dioksida superjahti je izuzetno teško zbog nedostatka prikupljenih podataka i inherentno tajnovite prirode jahtinga, prema Malcolmu Jacotineu, osnivaču konzultantske firme za superjahte Three Sixty Marine. Koristeći podatke Međunarodne pomorske organizacije, Jacotine procjenjuje da će emisije jahtinga doseći 10 milijuna tona do 2030. godine ako industrija nastavi s "uobičajenim poslovanjem".
Kako bi pomogao vlasnicima da razumiju utjecaj svojih brodova, razvio je dva kalkulatora emisija ugljikova dioksida. Oni imaju ograničenja, međutim, zato što se oslanjaju na dobrovoljno prijavljene podatke i procijenjene tone dizela.
Jahte plove 10 do 20 posto vremena u tijeku godine, oslanjajući se na motore. Brodovi dosežu najveću brzinu samo 0,1 posto vremena u tijeku godine, prema Robertu van Tolu, izvršnom direktoru fondacije Water Revolution. Ostatak godine, plovilo je plutajući hotel koji se oslanja na generatore potrebne na duži period i emitira više CO₂, prema Jacotineu.
Ipak, podaci o emisijama rade se po principu brod po brod, i jedna jahta može putovati više od druge u tijeku godine, čineći emisije tijekom putovanja većim, prema istraživačima Oxfama. Jahte su izuzete od pravila emisija Međunarodne pomorske organizacije, tako da je stvarne emisije bilo kojeg broda teško razaznati. To objašnjava i zašto su superjahte donekle nepoznate.
"Superjahte su napravljene da budu primijećene", rekao je Salle. "Ali su i vozila koja su zaista tajnovita u smislu da ne možete ući u njih ako niste pozvani."
Nove gradnje se manje usredotočuju na motore koji dosežu najveće brzine, a više na uštedu energije u hotelskom režimu. Ipak, održivost možda nije prioritet pri donošenju odluka o kupovini.
"Nije potpuno racionalna odluka kupiti jahtu", rekao je Ralph Dazert, šef obavještajne službe u kompaniji SuperYacht Times koja pruža medijske i tržišne uvide. "To je prilično stvar emocije u trenutku, jer vas košta cijelo bogatstvo."
Bloomberg
U 2023. godini, ukupna vrijednost prodanih jahti iznosila je 4,6 milijardi eura, prema Dazertu. Rekao je da će pokret k održivosti uglavnom voditi brodogradilišta i inženjeri, dodajući nove karakteristike gradnji koje uključuju korištenje recikliranih materijala. Novi tipovi goriva također bi mogli smanjiti emisije.
Ove godine, talijanski brodograditelj Sanlorenzo će testirati prvu čeličnu jahtu od 50 metara, koju pokreću vodikove gorivne ćelije, a još jedna jahta od 114 metara iz njemačkog brodograditelja Lürssen s istom tehnologijom u proizvodnji je za 2025. godinu, za bivšeg razvojnog programera Applea Marca Newsona.
Međutim, što je veća gradnja, dulje je vrijeme čekanja. To znači da će nekima od tih karakteristika trebati godine da se pojave na otvorenom moru, prema Jacotineu.
U nastojanju da osvijetle imidž koji prati superjahte, neki vlasnici omogućavaju njihovo korištenje za istraživanje. To uključuje novu jahtu od 195 metara koju posjeduje norveški milijarder Kjell Inge Røkke, koja će biti lansirana 2026. godine s više od 50 znanstvenika koji će proučavati ocean.
Iako je javna kontrola sve veća, industrija superjahti je vođena klijentima. Za većinu kupaca, luksuz i dalje ima prednost nad brigom za klimu. Salle je primijetio da, kao i mnogi luksuzni predmeti, superjahte nisu samo proizvodi. One su predstavnici životnog stila koji je trenutno intimno povezan s aktivnostima koje intenzivno emitiraju ugljik.
"Ekocid nanosi duboku štetu, štetu koja traje dugo", rekao je Salle. "Možete to primijeniti na ono što superjahte rade, ne samo na individualnoj razini, već i globalno", dodao je.
.webp){kind=icon}
