Zašto je Finska deveti put proglašena najsretnijom zemljom na svijetu?

Dok se spuštam niz ljestve u ledeni mrak jezera Joutolampi Lake, pripremam se za dodir ledene vode na koži. Puštam rukohvate i naginjem se unazad, dok me neoprensko odijelo debljine osam milimetara drži na površini u potpunom mraku. I onda - ništa.

Nalazim se u najsjevernijoj regiji Finske, Laponiji, na jednom od više od 188.000 jezera ove nordijske zemlje. Na oko 30 minuta od najbližeg grada, Rovaniemi, koji se promovira kao rodni grad Djeda Mraza. Dok većina ljudi dolazi u ovaj kraj kako bi posjetila Santa Park, Santa Claus Village ili druge cjelogodišnje božićne atrakcije, ja sam ovdje zbog nečeg fizički okrepljujućeg: arktičkog plutanja.

Santa Claus Village| Depositphotos

Tišina je u početku uznemiravajuća. Joutolampi Lake je okružen gustom šumom koja prigušuje svaki zvuk ljudskog porijekla, ali kako se moj sluh prilagođava, počinjem čuti pucketanje obližnjeg leda i blago žuborenje vode. Zamislite ovo kao verziju senzorne izolacije koju pruža majka priroda, sa sličnim ciljem - smanjenje stresa i napetosti u mišićima.

"U Finskoj je priroda naša crkva. Ona je sveta“, kaže mi Jari Virtanen. On upravlja novoootvorenim Halo Igloos Resortom nedaleko od Rovaniemija, glavnog grada finske Laponije, i po njegovoj preporuci sam došla zaroniti u ledene vode Joutolampija.

Finska je poznata po svojoj wellness kulturi, od plivanja u hladnoj vodi do sauna. (Finci će vam reći da ovdje ima više sauna nego automobila.) Finske saune su toliko cijenjene - s oko 10.000 godina povijesti i folklora - da su dio UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine. Kao najšumovitija zemlja u Europi - više od 75 posto Finske je pod šumom - zrak ovdje spada među najčišće na planetu.

Šuma na stazi Tunturiaapa u nacionalnom parku Pyha-Luosto, Laponija, Finska | Depositphotos

Ovo obilje prirodnih resursa oblikovalo je pristup Finaca dugovječnosti i dobrobiti. Umjesto da traže oslobađanje od stresa unutar četiri zida luksuznog spa centra, oni prihvaćaju prirodne elemente: avanto (plivanje u hladnoj vodi) je nacionalna razonoda. A kako su skupljanje plodova i planinarenje duboko ukorijenjeni u svakodnevni život, oni su ključni doprinos ukupnoj razini sreće u zemlji, koja je 2025. godine zauzela prvo mjesto u svijetu.

U Finskoj uživaju i haskiji | Depositphotos

Kako sve više wellness putnika prihvaća "tiha putovanja" i izolirana mjesta bez mnogo tehnologije, Finska je na kraju onoga što očekuje da bude rekordna zimska sezona, privukavši oko pola milijuna stranih posjetitelja samo od prosinca do veljače. Gotovo dvije trećine njih odlazi u Laponiju koja se uglavnom nalazi iznad Arktičkog kruga. Netaknuta priroda i izoliranost ovog područja potiču zanimanje putnika zainteresiranih za wellness, nudeći holističku alternativu znanosti o dugovječnosti opsjednutoj tehnologijom, metrikama i optimizacijom.

Snježni pokrivač i Aurora borealis | Depositphotos

Boravak na otvorenom ključan je za izuzetno visoku kvalitetu života u nordijskim zemljama. Međutim, Finska se izdvaja po tome koliko su priroda i wellness duboko ukorijenjeni u njenoj kulturi i po snažnom utjecaju koji imaju na društvo. Dana 19. ožujka, Finska je devetu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema istraživanju Wellbeing Research Centrea pri University of Oxford, u suradnji s Gallupom i UN Sustainable Development Solutions Networkom.

"Priroda ovdje nije samo okruženje - ona je glavni iscjelitelj", kaže Daniela Ercolini, koja radi u prodaji za turističku kompaniju Salonki Travels Oy iz Laplanda. Iako je Djed Mraz i dalje glavna atrakcija Rovaniemija, priroda je ono što na kraju najviše očara većinu putnika.

Koliba u šumi u Halo Igloos | Halo Igloos

Skloni smo promatrati prirodu kao destinaciju - mjesto na koje se odlazi da bi se pobjeglo - dok je Finci doživljavaju kao osnovu svakodnevnog života. To počinjem shvaćati jednog popodneva u studenome, kada moj automobil prolazi pored nekoliko ljudi u debeloj odjeći koji pecaju na zaleđenom jezeru. Vanjska temperatura je -30°.

"Obožavam pecanje na ledu", kaže moj vozač, primijetivši moju radoznalost. Pitam ga što ljude tjera da sjede usred jezera i ne rade ništa satima. Njegov odgovor stiže brzo: "Upravo je u tome poanta. To je kao terapija."

Liisa Kokkarinen, direktorica održivog razvoja u Visit Finland, kaže da za razliku od drugih europskih destinacija koje se fokusiraju na izgradnju velikih spa resorta, "wellness ovdje nije vezan za luksuzne sadržaje; radi se o uranjanju u sezonske ritmove. To je potpuno drugačiji koncept od klasičnog spa modela."

Plivanje u jezeru Ranuanjarvi u mjestu Ranua u Laponiji |Depositphotos

Finska također ima takozvano "svakodnevno pravo" (jokaisenoikeudet), što znači da svatko može uživati u prirodi bez obzira na vlasništvo nad zemljištem. Stanovnici i posjetitelji mogu slobodno planinariti, kampirati, sakupljati plodove, skijati i pecati, sve dok to rade odgovorno. Paljenje vatre na privatnom zemljištu, na primjer, nije dozvoljeno, ali branje bobica i sakupljanje plodova jest gotovo svuda.

Godine 2022. strani posjetitelji ostvarili su nešto više od 1.537.000 noćenja u Laplandu; do 2024. taj broj je porastao na 2.133.000. Sve više Amerikanaca posjećuje ovu regiju: s 33.000 noćenja 2022. na 79.000 u 2024., prema podacima Visit Finland. I to unatoč geopolitičkim tenzijama zbog granice Finske s Rusijom. Raste i zanimanje za wellness: 2025. godine 30 posto međunarodnih putnika rezerviralo je ovakva iskustva kao dio svog boravka, u odnosu na 28 posto u 2024.

Jezera u jesen | Depositphotos

Infrastruktura sustiže rastuću potražnju. U studenome je nacionalna aviokompanija Finnair Oyj najavila da će uvesti letove dva puta tjedno iz Bruxellesa i Zuricha za Kittilä, popularnu destinaciju sjeverno od Arktičkog kruga, kao i iz Pariza za Rovaniemi. U posljednje dvije godine otvoreno je najmanje 15 hotela u Laplandu. Mnogi nude saune i hidromasažne kade u sobama, kao i aktivnosti poput hodanja na skijama, kupanja u ledenoj vodi i pecanja na ledu.

Ponoćno sunce i noćno kupanje

Iako je zima tradicionalno vrhunac turističke sezone, ponoćno sunce privlači mnoge Fince tijekom toplijih mjeseci. Kasno proljeće i ljeto donose gotovo neprekidnu dnevnu svjetlost, omogućavajući planinarenje, vožnju biciklom, kanu, rafting, "kupanje u šumi" i kupanje do kasno navečer. Među neobičnijim aktivnostima je i Arctic cocooning u šumi HaliPuu kod Levija, gdje vodiči vode sudionike kroz umirujuće vježbe tijekom šetnje, a zatim ih ostavljaju da se opuste u visećim mrežama. Ljubitelji joge mogu vježbati među sobovima na Kujala farmi sobova, gdje se prostirke zamjenjuju kožama sobova.

Vežbanje među sobovima jedna je od (ne)običnih aktivnosti koje putnici traže |Depositphotos

Jesen donosi spektakularne boje lišća i obilje prilika za skupljanje gljiva i bobica. Vjerovali ili ne, obje aktivnosti dokazano potiču mentalnu aktivnost i smanjuju stres. Kada padne snijeg, fokus se prebacuje na zimske sportove - skijanje, krpljanje i pecanje na ledu - uz saune kao neizostavan dio opuštanja nakon aktivnosti.

Bez obzira na vrijeme posjeta, kako objašnjava Ercolini iz Salonki Travels Oy, jedna od glavnih atrakcija u Laponiji su "tišina i mir" njenih pejzaža. To su među posljednjim netaknutim divljinama Europe, bez velikih građevinskih projekata.

Finska verzija luksuznog smještaja u Laponiji | Depositphotos

U Halo Igloosu, šumska staza nazvana "staza samoće" vodi do staklene kupolaste kolibe. Zimi gosti mogu šetati na krpljama, zapaliti vatru i promatrati zvijezde. Također mogu provoditi vrijeme sa sobovima i razviti drugačiji odnos s prirodom. Ono što nikada nije bilo popularno u Laplandu jesu resorti s velikim spa kompleksima i visokotehnološkim sadržajima.

Za one koji ne žele plutati u ledenoj vodi, postoje i blaži načini istraživanja finskih jezera.

"Za Fince, wellness dolazi iz prirode", kaže Jermu Mehtäjärvi, vlasnik hotela Gáldu Hotel & Spa kod Saariselkä kojeg vodi sa svojom suprugom. "To je iscjeljenje iznutra i izvana. Ljudi idu u šumu, šeću, grle drveće, pecaju, planinare. Tako pronalaze mir za tijelo i um." On također potiče goste da prihvate još jedan aspekt finskog wellnessa: da ne rade ništa.

"Želimo naglasiti tišinu, mir i spokoj Laponije. Samo sjedite, opustite se i promatrajte prirodu", kaže. (U sobama hotela Gáldu nećete naći televizore.) I ja sam to iskusila: svako jutro sam sjedila u restoranu obloženom drvetom, pored staklenog zida, i uživala u zdjelama bobica - svježe ubranim iz šuma oko hotela.

"Snaga Laponije leži u njenoj čistoći, prostoru i autentičnosti", kaže Sanna Kärkkäinen, izvršna direktorica Visit Rovaniemi. U svijetu wellnessa opsjednutom tehnologijom, ovo jednostavno razmišljanje sugerira da možda griješimo: dugovječnost i zdravlje ne nalaze se u uređajima - već među drvećem i u ledenim vodama prirode.

U međuvremenu, u jezeru Joutolampi, izdržavam oko 20 minuta prije nego što me uhvati hladnoća. U svom velikom neoprenskom odijelu, vjerojatno sličim na plutajućeg Teletubbiesa. Na kopnu, pridružujem se još četvoro "plutača" oko vatre u kolibi pored jezera, s toplim domaćim sokom od borovnice u rukama. Jedan čovjek, pilot, bio je skeptičan - sada ne prestaje pričati o osjećaju bestežinskog stanja. Ostao je u vodi 40 minuta.

A ja? Blagi pritisak vode ublažio je bol u donjem dijelu leđa, a dok sam plutala u hladnom mraku, stres od rokova - koji prati svakog novinara - jednostavno je nestao.