Gradska stabla bi smrti od toplinskih valova mogla smanjiti za trećinu

Više posađenog zelenila i stabala u gradskim jezgrama doprinijelo bi snižavanju visokih ljetnih temperatura i za trećinu smanjila smrtnost izravno uzrokovanu toplinskim udarima. To se osobito odnosi na Južnu i Istočnu Europu, gdje je najveći broj gradova s najvišom stopom smrtnosti uzrokovanom vrućinama.

Modeli su pokazali kako bi povećanje pokrivenosti gradova drvećem za 30 posto temperaturu prosječno smanjilo 0,4 stupnja Celzijeva tijekom vrućih ljetnih mjeseci, objavili su znanstvenici u The Lancetu. Istraživanja upućuju na to da se od 6700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93 europska grada tijekom 2015. godine trećina mogla spriječiti.

Trenutačno je prosječno nešto manje od 15 posto urbanih sredina u Europi pokriveno nekom vrstom raslinja. Studija prva predviđa broj preuranjenih smrti zbog viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti dodatnim zelenim pokrivačima, rekla je glavna autorica Tamara Iungman, znanstvenica na Barcelonskom institutu za globalno zdravlje.

"Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti. Naš je cilj lokalne vlasti i donositelje odluka informirati o prednostima strateške integracije zelene infrastrukture u urbano planiranje kako bismo promicali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje", rekla je Iungman.

Bloomberg

Gradovi zbog takozvanog učinka urbanog toplinskog otoka bilježe više temperature od predgrađa ili sela. Ta dodatna toplina prvenstveno je uzrokovana nedostatkom vegetacije, ispušnim plinovima iz klimatizacijskih sustava te tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu. Prošle je godine Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti i drugu najtopliju godinu.

Zdravstvene koristi

Toplinski valovi diljem svijeta dosežu rekordne vrhunce, a trajanje im se u posljednjim desetljećima povećalo. Tako danas hladnoća još uvijek prouzroči više smrti nego vrućine u Europi. No klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrti povezane s vrućinom unutar desetljeća predstavljati veći teret zdravstvenim službama.

"To postaje sve žurnije jer Europa doživljava sve ekstremnije temperaturne fluktuacije uzrokovane klimatskim promjenama", rekla je Iungman.

Znanstvenici su procijenili stope smrtnosti za osobe starije od 20 godina između lipnja i kolovoza 2015. godine, čime su obuhvatili ukupno 57 milijuna stanovnika. Ti su podaci analizirani u odnosu na dnevne prosječne gradske temperature u dva scenarija za koja su izrađeni modeli. Prvi je usporedio gradsku temperaturu s toplinskim otocima i bez njih, a drugi je simulirao smanjenje temperature ako je pokrivenost drvećem povećana na 30 posto.

U prosjeku je temperatura u gradovima tijekom ljeta 2015. godine bila 1,5 stupnjeva Celzijevih viša nego u okolnim selima. Grad s najvećom razlikom, od 4,1 stupnja Celzijeva, bio je rumunjski Cluj-Napoca. U svim gradovima 75 posto ukupnog stanovništva živjelo je u područjima toplijim za najmanje jedan stupanj, dok je 20 posto imalo temperature najmanje dva stupnja više, navodi se u istraživanjima. Općenito, gradovi s najvišom stopom smrtnosti uzrokovanom temperaturom bili su u Južnoj i Istočnoj Europi.

"Ovo je važan dio istraživanja. Urbana sadnja drveća u pravoj mjeri, na pravim mjestima, vjerojatno dovodi do skromnog, ali stvarnog smanjenja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u mnogim urbanim područjima", komentirao je Laurence Wainwright, predavač na Smith School of Enterprise and the Environmentu Sveučilišta u Oxfordu.

Ranije studije pokazale su da zelene površine mogu imati dodatne zdravstvene prednosti, kao što su smanjenje kardiovaskularnih bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba.